Obnovljen je socijalni dijalog, i to je najvažniji rezultat razgovora premijerke Jadranke Kosor i šefova pet sindikalnih središnjica, održanih u srijedu.
Nezaposlenošću se bavi posebno povjerenstvo, izvijestila je premijerka, a cijene bar osnovnih artikala pokušat ćemo riješiti dogovorom, kazala je.
“Evo, najavljujem da će Vlada sljedeći tjedan organizirati sastanak na koji ćemo pozvati najveće proizvođače, ali ćemo nastojati dobiti i najveće trgovce, i danas smo se dogovorili da na taj sastanak dođu i predstavnici sindikata. Želimo u zajedničkom dijalogu doći do rješenja oko, ako ni oko čega drugog, a onda oko glavnih prehrambenih artikala. Prije svega tu mislim na kruh i mlijeko, ali svakako i na druge namirnice, i vjerujem da će se tom sastanku odazvati svi koje ćemo pozvati”, kazala je premijerka.
Naime, situacija nije nimalo bezazlena - Portal supermarket.info, koji se bavi praćenjem cijena u maloprodaji, upozorio je pred koji dan na ozbiljan pad standarda hrvatskih građana, jer su u košarici od 138 praćenih artikala izrazite trendove poskupljenja zabilježili na čak 24 artikla, dakle – na svakom petom artiklu cjelokupne košarice.
Pritisnuti banke
Redom, šećer je gotovo svugdje skočio za preko 15 posto, pa ga sada građani plaćaju kunu skuplje, glatko brašno poskupilo je za oko 14%, oštro brašno za oko 8%, svježe mlijeko za 5-8%, jogurti za 3,5-6,5%, margarin za preko 8%, banane za oko 7,5%. Poskupila su i sredstva za čišćenje, i do 15 posto, a - šećer za kraj - isto toliko poskupio je i kukuruz šećerac u konzervi.
Sindikati pak inzistiraju da Vlada pritisne banke posebnim porezom, kako bi i bankari osjetili kako je to trpjeti od krize, a ne samo od nje profitirati.
“Banke, osiguravateljske i leasing kuće su jedine pobrale vrhnje u ovim teškim danima za državu, građane i radne ljude. Mislimo da su one dužne dati svoj doprinos, a koja će to forma biti, o tome neka brigu vode stručnjaci”, navodi Vilim Ribić iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.
Urednik business magazine “Lider” Miodrag Šajatović kaže za naš radio kako je to potpuno krivi pristup.
“To je samo još jedan primjer kako je put u pakao popločan dobrim namjerama. Bankari sasvim sigurno trebaju ponijeti teret krize, ali mislim da uvođenje nekog poreza – koji će oni kasnije na drugi način prevaliti na korisnike kredita – zaista nije rješenje. Rješenje je da Hrvatska dobije jedan suvisao ekonomski program, i u tom slučaju se onda od bankara može tražiti žrtve. Sa bankarima se ne pregovara javno, nego fino, na zatvorenim sastancima, i tu se mogu postići najbolji rezultati. Dakle, mislim da porez na banke ne bi dao rezultate”, kaže Miodrag Šajatović.
Nezaposlenošću se bavi posebno povjerenstvo, izvijestila je premijerka, a cijene bar osnovnih artikala pokušat ćemo riješiti dogovorom, kazala je.
“Evo, najavljujem da će Vlada sljedeći tjedan organizirati sastanak na koji ćemo pozvati najveće proizvođače, ali ćemo nastojati dobiti i najveće trgovce, i danas smo se dogovorili da na taj sastanak dođu i predstavnici sindikata. Želimo u zajedničkom dijalogu doći do rješenja oko, ako ni oko čega drugog, a onda oko glavnih prehrambenih artikala. Prije svega tu mislim na kruh i mlijeko, ali svakako i na druge namirnice, i vjerujem da će se tom sastanku odazvati svi koje ćemo pozvati”, kazala je premijerka.
Naime, situacija nije nimalo bezazlena - Portal supermarket.info, koji se bavi praćenjem cijena u maloprodaji, upozorio je pred koji dan na ozbiljan pad standarda hrvatskih građana, jer su u košarici od 138 praćenih artikala izrazite trendove poskupljenja zabilježili na čak 24 artikla, dakle – na svakom petom artiklu cjelokupne košarice.
Pritisnuti banke
Redom, šećer je gotovo svugdje skočio za preko 15 posto, pa ga sada građani plaćaju kunu skuplje, glatko brašno poskupilo je za oko 14%, oštro brašno za oko 8%, svježe mlijeko za 5-8%, jogurti za 3,5-6,5%, margarin za preko 8%, banane za oko 7,5%. Poskupila su i sredstva za čišćenje, i do 15 posto, a - šećer za kraj - isto toliko poskupio je i kukuruz šećerac u konzervi.
Sindikati pak inzistiraju da Vlada pritisne banke posebnim porezom, kako bi i bankari osjetili kako je to trpjeti od krize, a ne samo od nje profitirati.
“Banke, osiguravateljske i leasing kuće su jedine pobrale vrhnje u ovim teškim danima za državu, građane i radne ljude. Mislimo da su one dužne dati svoj doprinos, a koja će to forma biti, o tome neka brigu vode stručnjaci”, navodi Vilim Ribić iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.
Urednik business magazine “Lider” Miodrag Šajatović kaže za naš radio kako je to potpuno krivi pristup.
“To je samo još jedan primjer kako je put u pakao popločan dobrim namjerama. Bankari sasvim sigurno trebaju ponijeti teret krize, ali mislim da uvođenje nekog poreza – koji će oni kasnije na drugi način prevaliti na korisnike kredita – zaista nije rješenje. Rješenje je da Hrvatska dobije jedan suvisao ekonomski program, i u tom slučaju se onda od bankara može tražiti žrtve. Sa bankarima se ne pregovara javno, nego fino, na zatvorenim sastancima, i tu se mogu postići najbolji rezultati. Dakle, mislim da porez na banke ne bi dao rezultate”, kaže Miodrag Šajatović.
