U središtu svih vladinih aktivnosti je rješavanje problema nezaposlenosti koja nas – kazala je na sjednici hrvatske Vlade premijerka Jadranka Kosor -„sve tišti i muči“.
Najavila je da će početkom sljedećeg tjedna Vlada predstaviti izmjene više zakona kojima će se omogućiti dodatni zamah ranije najavljenih investicijskih projekata, a sve radi smanjenja nezaposlenosti.
A premijerka je zatim i sama pokrenula jednu mjeru protiv nezaposlenosti i pozvala poslodavce da prije potpisivanja otkaza - razmisle još jednom!
Zavod za zapošljavanje, Zagreb, 14. januar 2011„Evo, ja preporučujem da se još jednom preispitaju svi planovi onih koji su za ovu godinu predvidjeli otpuštanja – pogotovo onih koji imaju dobre rezultate, koji imaju dobit, koji apsolutno mogu preživjeti 2011-tu – da preispitaju svoje planove i da si oni bore za svako radno mjesto“, kazala je Kosor.
Situacija nije ružičasta - Hrvatska je u novu godinu ušla sa 319.845 osoba prijavljenih na zavodu za zapošljavanje, pa - iako eksperti upozoravaju da je po međunarodno prihvaćenim kriterijima nezaposlenih 100.000 manje – toliki broj nezaposlenih nije zabilježen posljednjih 6 godina.
A kako je jedan broj velikih tvrtki najavio nova otpuštanja, stručnjaci najavljuju nastavak negativnog trenda.
Struka skeptična
Mnogo je gora vijest što struka ne vidi da se išta radi na gospodarskom rastu, koji jedni trajno može riješiti problem nezaposlenosti.
„Stope gospodarskog rasta koje su ključne za smanjenje nezaposlenosti – one se neće povećati! Hrvatskoj ne treba stopa rasta od jedan do dva posto – za takve stope rasta ne trebaju joj ni vlada, ni parlament, ni ministarstva, ni agencije, ni gospodarske komore... Hrvatska mora krenuti stopama od 5 posto, i pri takvim stopama će se drastično smanjiti nezaposlenost.
Vladmir FerdeljiOtvarat će se nova radna mjesta, nove industrijske proizvodnje mogu potaknuti takve trendove. Ništa drugo osim industrije, osim prehrambenog sektora kojeg bi sada nakon ove krize trebalo staviti na noge...“, ocjenjuje profesor zagrebačkog Ekonomskof fakulteta Drago Jakovčević.
Podjednako je skeptičan oko uspjeha vladinih mjera dobar analitičar i dobar poduzetnik, direktor zagrebačkog „Elektrokontakta“ Vladimir Ferdelji. Što manjka?
„Sva sredstva monetarne i fiskalne politike trebaju biti okrenuta ka revitalizaciji proizvodnje ili reindustrijalizaciji. Druga važna stvar je smanjenje javne potrošnje koje mora biti drastično, a ono naravno nije moguće na kratak rok nego na dugi rok, onda je tu pitanje preustroja lokalnih zajednica koje bi trebale funkcionirati na principu samofinanciranja itd itd. Mjera ima jako puno, međutim sve one zahtijevaju potpuni zaokret u ekonomskoj politici zemlje“, smatra Ferdelji.
Također, skeptični su i nezaposleni s kojima smo danas razgovarali pred zagrebačkom podružnicom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Najavila je da će početkom sljedećeg tjedna Vlada predstaviti izmjene više zakona kojima će se omogućiti dodatni zamah ranije najavljenih investicijskih projekata, a sve radi smanjenja nezaposlenosti.
A premijerka je zatim i sama pokrenula jednu mjeru protiv nezaposlenosti i pozvala poslodavce da prije potpisivanja otkaza - razmisle još jednom!
Situacija nije ružičasta - Hrvatska je u novu godinu ušla sa 319.845 osoba prijavljenih na zavodu za zapošljavanje, pa - iako eksperti upozoravaju da je po međunarodno prihvaćenim kriterijima nezaposlenih 100.000 manje – toliki broj nezaposlenih nije zabilježen posljednjih 6 godina.
A kako je jedan broj velikih tvrtki najavio nova otpuštanja, stručnjaci najavljuju nastavak negativnog trenda.
Struka skeptična
Mnogo je gora vijest što struka ne vidi da se išta radi na gospodarskom rastu, koji jedni trajno može riješiti problem nezaposlenosti.
„Stope gospodarskog rasta koje su ključne za smanjenje nezaposlenosti – one se neće povećati! Hrvatskoj ne treba stopa rasta od jedan do dva posto – za takve stope rasta ne trebaju joj ni vlada, ni parlament, ni ministarstva, ni agencije, ni gospodarske komore... Hrvatska mora krenuti stopama od 5 posto, i pri takvim stopama će se drastično smanjiti nezaposlenost.
Podjednako je skeptičan oko uspjeha vladinih mjera dobar analitičar i dobar poduzetnik, direktor zagrebačkog „Elektrokontakta“ Vladimir Ferdelji. Što manjka?
„Sva sredstva monetarne i fiskalne politike trebaju biti okrenuta ka revitalizaciji proizvodnje ili reindustrijalizaciji. Druga važna stvar je smanjenje javne potrošnje koje mora biti drastično, a ono naravno nije moguće na kratak rok nego na dugi rok, onda je tu pitanje preustroja lokalnih zajednica koje bi trebale funkcionirati na principu samofinanciranja itd itd. Mjera ima jako puno, međutim sve one zahtijevaju potpuni zaokret u ekonomskoj politici zemlje“, smatra Ferdelji.
Također, skeptični su i nezaposleni s kojima smo danas razgovarali pred zagrebačkom podružnicom Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
