Tradicionalni godišnji skup hrvatskih ekonomista u Opatiji započeo je bez velikih iznenađenja. Predsjednik Mesić oštro je napao vladinu gospodarsku politiku, a premijerka Jadranka Kosor kazala je kako neke od anti-recesijskih mjera nisu donijele rezultata.
Istup premijerke Jadranke Kosor na tradicionalnom Opatijskom skupu hrvatskih ekonomista, posljednji nastup pred ovako meritornim skupom pred skoro donošenje proračuna za sljedeću godinu, najavio je da će vladin prijedlog proračuna i ove godine biti „i razvojan i socijalan“:
„I dalje insistiram na smanjenju mase plaća u državnim poduzećima za 10 posto. Isto tako insistiram na planovima štednje. Kao što sam već spomenula, nužno je održati ravnotežu između poticanja gospodarstva i socijalne pravednosti. Svi oni koji duguju državi, prvenstveno najveći dužnici, mort će ta dugovanja vratiti i tu nećemo imati strpljenja, niti milosti.“
Otvarajući, po posljednji puta kao predsjednik Republike, opatijski skup ekonomista, Stipe Mesić nije iznevjerio tradiciju i opet je oštro napao Vladinu ekonomsku politiku. Hrvatska je bolesna od nezaposlenosti, a poduzetništvo je postalo kopanje po kantama za smeće, kazao je:
„Cijeli iznos našeg duga rezultat je nedovoljne zaposlenosti, nedovoljne proizvodnje i izvoza. Sa drugačijom politikom, Hrvatska je mogla živjeti, pa i razvijati se od svojih prihoda. Jedini način da se taj račun počne plaćati jeste povećanje zaposlenosti izvoza i ukupnog prihoda zemlje. I to mora biti brzo i veliko povećanje jer sa rastom bruto domaćeg proizvoda od šest posto, mi možemo samo servisirati postojeće dugove.“
Premijerka Kosor nije izravno odgovorila na Mesićeve kritike, ali je kazala da se slaže sa niz njegovih ocjena o teškom stanju u zemlji. Naglasak će u sljedećoj godini biti na čuvanju postojećih, ali i na otvaranju novih radnih mjesta, na poticanju izvoza i na poticanju ulaganja u Hrvatsku:
„Mislim da tu imamo još puno prostora. Donijeli smo neke propise, a oni nisu dali puno efekta. To je bila jedna od anti-recesijskih mjera. Moramo naprosto sve probuditi - i lokalnu upravu i samoupravu.“
U prvom komentaru na Mesićevu kritiku ekonomske politike Vlade, urednik business-magazina „Forbes“, Viktor Vresnik, podsjetio je da je Mesić na čelu države već 10 godina i da je pred krajem svog drugog i posljednjeg mandata:
„Mislim da predsjednik izlazi sa zakašnjelim porukama i da je premalo radio dok je bio. Drugo, i kada je radio i kada je bio, možda to i nije bilo najbolje što se trebalo raditi. Sjetimo se samo željezara.“
Analitičari jednoglasno upozoravaju da je vrijeme za štednju i da se to mora osjetiti već na donošenju proračuna za sljedeću godinu. Rješenje je možda u nekim novo-starim ljudima, kaže Vresnik:
„Teško je za očekivati neke revolucionarne pomake, ako država ne smanji svoje vlastite troškove. To znači radikalan rez u državna poduzeća. To je eventualno moguće, ako je istina, i ako izvuku Škegru kao mogućeg potpredsjednika Vlade za gospodarstvo. On je poznati neprijatelj državnih poduzeća i mislim da je to dobro.“
Borislav Škegro je bio potpredsjednik Vlade za ekonomiju u posljednjim godinama Tuđmanove vladavine i jedan je od negativnih simbola tog vremena. Međutim, nitko mu ne odriče kvalitete dobrog makroekonomista i veliku osobnu energiju. A upravo mnogo energije, kao i političke potpore, bit će mu potrebno ako bude ponovo izabran na mjesto vicepremijera za ekonomiju i ako krene u svođenje državnog sektora u realne okvire.
Istup premijerke Jadranke Kosor na tradicionalnom Opatijskom skupu hrvatskih ekonomista, posljednji nastup pred ovako meritornim skupom pred skoro donošenje proračuna za sljedeću godinu, najavio je da će vladin prijedlog proračuna i ove godine biti „i razvojan i socijalan“:
„I dalje insistiram na smanjenju mase plaća u državnim poduzećima za 10 posto. Isto tako insistiram na planovima štednje. Kao što sam već spomenula, nužno je održati ravnotežu između poticanja gospodarstva i socijalne pravednosti. Svi oni koji duguju državi, prvenstveno najveći dužnici, mort će ta dugovanja vratiti i tu nećemo imati strpljenja, niti milosti.“
Otvarajući, po posljednji puta kao predsjednik Republike, opatijski skup ekonomista, Stipe Mesić nije iznevjerio tradiciju i opet je oštro napao Vladinu ekonomsku politiku. Hrvatska je bolesna od nezaposlenosti, a poduzetništvo je postalo kopanje po kantama za smeće, kazao je:
„Cijeli iznos našeg duga rezultat je nedovoljne zaposlenosti, nedovoljne proizvodnje i izvoza. Sa drugačijom politikom, Hrvatska je mogla živjeti, pa i razvijati se od svojih prihoda. Jedini način da se taj račun počne plaćati jeste povećanje zaposlenosti izvoza i ukupnog prihoda zemlje. I to mora biti brzo i veliko povećanje jer sa rastom bruto domaćeg proizvoda od šest posto, mi možemo samo servisirati postojeće dugove.“
Premijerka Kosor nije izravno odgovorila na Mesićeve kritike, ali je kazala da se slaže sa niz njegovih ocjena o teškom stanju u zemlji. Naglasak će u sljedećoj godini biti na čuvanju postojećih, ali i na otvaranju novih radnih mjesta, na poticanju izvoza i na poticanju ulaganja u Hrvatsku:
„Mislim da tu imamo još puno prostora. Donijeli smo neke propise, a oni nisu dali puno efekta. To je bila jedna od anti-recesijskih mjera. Moramo naprosto sve probuditi - i lokalnu upravu i samoupravu.“
Krajnje je vrijeme za štednju
U prvom komentaru na Mesićevu kritiku ekonomske politike Vlade, urednik business-magazina „Forbes“, Viktor Vresnik, podsjetio je da je Mesić na čelu države već 10 godina i da je pred krajem svog drugog i posljednjeg mandata:
„Mislim da predsjednik izlazi sa zakašnjelim porukama i da je premalo radio dok je bio. Drugo, i kada je radio i kada je bio, možda to i nije bilo najbolje što se trebalo raditi. Sjetimo se samo željezara.“
Analitičari jednoglasno upozoravaju da je vrijeme za štednju i da se to mora osjetiti već na donošenju proračuna za sljedeću godinu. Rješenje je možda u nekim novo-starim ljudima, kaže Vresnik:
„Teško je za očekivati neke revolucionarne pomake, ako država ne smanji svoje vlastite troškove. To znači radikalan rez u državna poduzeća. To je eventualno moguće, ako je istina, i ako izvuku Škegru kao mogućeg potpredsjednika Vlade za gospodarstvo. On je poznati neprijatelj državnih poduzeća i mislim da je to dobro.“
Borislav Škegro je bio potpredsjednik Vlade za ekonomiju u posljednjim godinama Tuđmanove vladavine i jedan je od negativnih simbola tog vremena. Međutim, nitko mu ne odriče kvalitete dobrog makroekonomista i veliku osobnu energiju. A upravo mnogo energije, kao i političke potpore, bit će mu potrebno ako bude ponovo izabran na mjesto vicepremijera za ekonomiju i ako krene u svođenje državnog sektora u realne okvire.
