Država će u Hrvatskoj kupcima prvog stana subvencionirati po 200 eura po kvadratu, uz otplatu subvencije nakon 20 godina. Mjera koja će pomoći mlađim ljudima, ali i pokretanju zamrznutog tržišta nekretnina, naišla je na podijeljene reakcije. Neki vide samo dobre strane, a neki tvrde da je to samo pomoć bankama i građevinskim poduzetnicima.
Ukupno 31 milijun kuna, odnosno preko 4 milijuna eura osigurat će se iz državnog proračuna, kako bi se mladim kupcima prvog stana pomoglo da „premoste“ cijene koje su u Hrvatskoj astronomski visoke – u prosjeku oko 1900 eura po kvadratu stana! U takvoj situaciji potrebno je 11 godina da se uz prosječnu plaću otkupi stan od 60 kvadrata, pa nije čudo da se uz takve cijene, ali i uz gospodarsku krizu sada na tržištu našlo čak 11.500 neprodanih stanova u Hrvatskoj, od toga čak 6.000 u Zagrebu.
Zakon koji će za desetak dana stići po hitnoj proceduri u Sabor predviđa da bi se pozajmicu – koja za stan od 60m kvadrata može iznositi i 12.000 eura – počelo vraćati nakon 20 godina.
I dok Vlada kaže kako je to ideja koja će pomoći ljudima, ali i dinamizirati zbog krize zamrznuto tržište, predsjednik na odlasku Stipe Mesić vidi i drugi dio priče:
„Nije li to i pomoć onima koji su gradili stanove i dizali visoke cijene, i sada ne mogu prodati te stanove?!“
Nije oduševljen ni predsjednik u dolasku Ivo Josipović:
„U neku ruku to zaista i jest poticaj, ali bi bilo puno bolje da se motivira nova stanogradnja, da se otvaraju nova radna mjesta.“
Predsjednik oporbenih Socijaldemokrata Zoran Milanović je umjereno optimističan:
„Načelno podržavamo sve one mjere u kojima će se centralna država – koja je najveći potrošač, a najmanji stvaratelj u Hrvatskoj – racionalno odreći svog dijela kolača i pomoći prije svega gospodarstvenicima, dakle privredi koja stvara, koja nas hrani, a onda naravno i građanima!“
Vladina subvencija zaustaviće pad cijena stanova
Najbolji hrvatski stručnjak za stanogradnju, profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Gojko Bežovan kaže za našradio kako je on očekivao nešto drugo – u situaciji gospodarske krize kada neki gube posao, a drugima je sve teže, on je očekivao da će Vlada pomoći građanima da lakše otplaćuju kredite, što je mjera kakovu je donio niz europskih vlada. A na ovaj način izlazi se u stvari u susret samo bankama i građevinarima koji su vođeni svojim špekulativnim interesima u stanogradnju uložili jako mnogo novca, kako bi i dalje dobro zarađivali. A sada te stanove nema tko kupiti:
„Sada su ti stanovi preskupi, i cijene stanova su počele padati. One padaju i dalje, moja je procjena da bi one nastavile padati, i sasvim je moguće da to više ide na ruku građanima nego ova vladina subvencija, koja će u stvari zaustaviti pad cijena stanova. To može biti jedan negativni efekt od kojeg će ponajviše koristi imati oni koji su u te stanove uložili novac, a Vlada će isto tako dobiti povrat dijela tih sredstava u vidu poreza na dodanu vrijednost (PDV) koji je zamrznut u tim investicijama.“
Bežovan kaže kako ideja da se pomogne već zaduženim građanima, a ne investitorima ima i svoje ekonomsko opravdanje. Priča kako je upravo razgovarao sa ljudima iz informatičkog sektora, koji kažu da će u toj – sada vrlo dinamičnoj i snažnoj grani hrvatske ekonomije – doći do otpuštanja 20 do 25 posto zaposlenih.
„To su uglavnom mladi i visoko obrazovani ljudi. Ako ta skupina ljudi u Hrvatskoj počne gubiti posao, kao što je izvjesno da ga već gube, onda će se dio tih ljudi koji se zadužio za kupnju stana naći u nevoljama, i moj je zagovor da bi prije trebalo njih spašavati! Jer ako otuda nama dođe problem, onda će doći do sloma stambenog tržišta u svojoj suštini!“
Ukupno 31 milijun kuna, odnosno preko 4 milijuna eura osigurat će se iz državnog proračuna, kako bi se mladim kupcima prvog stana pomoglo da „premoste“ cijene koje su u Hrvatskoj astronomski visoke – u prosjeku oko 1900 eura po kvadratu stana! U takvoj situaciji potrebno je 11 godina da se uz prosječnu plaću otkupi stan od 60 kvadrata, pa nije čudo da se uz takve cijene, ali i uz gospodarsku krizu sada na tržištu našlo čak 11.500 neprodanih stanova u Hrvatskoj, od toga čak 6.000 u Zagrebu.
Zakon koji će za desetak dana stići po hitnoj proceduri u Sabor predviđa da bi se pozajmicu – koja za stan od 60m kvadrata može iznositi i 12.000 eura – počelo vraćati nakon 20 godina.
Nije li to i pomoć onima koji su gradili stanove i dizali visoke cijene, i sada ne mogu prodati te stanove?
I dok Vlada kaže kako je to ideja koja će pomoći ljudima, ali i dinamizirati zbog krize zamrznuto tržište, predsjednik na odlasku Stipe Mesić vidi i drugi dio priče:
„Nije li to i pomoć onima koji su gradili stanove i dizali visoke cijene, i sada ne mogu prodati te stanove?!“
Nije oduševljen ni predsjednik u dolasku Ivo Josipović:
„U neku ruku to zaista i jest poticaj, ali bi bilo puno bolje da se motivira nova stanogradnja, da se otvaraju nova radna mjesta.“
Predsjednik oporbenih Socijaldemokrata Zoran Milanović je umjereno optimističan:
„Načelno podržavamo sve one mjere u kojima će se centralna država – koja je najveći potrošač, a najmanji stvaratelj u Hrvatskoj – racionalno odreći svog dijela kolača i pomoći prije svega gospodarstvenicima, dakle privredi koja stvara, koja nas hrani, a onda naravno i građanima!“
Vladina subvencija zaustaviće pad cijena stanova
Najbolji hrvatski stručnjak za stanogradnju, profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta Gojko Bežovan kaže za naš
„Sada su ti stanovi preskupi, i cijene stanova su počele padati. One padaju i dalje, moja je procjena da bi one nastavile padati, i sasvim je moguće da to više ide na ruku građanima nego ova vladina subvencija, koja će u stvari zaustaviti pad cijena stanova. To može biti jedan negativni efekt od kojeg će ponajviše koristi imati oni koji su u te stanove uložili novac, a Vlada će isto tako dobiti povrat dijela tih sredstava u vidu poreza na dodanu vrijednost (PDV) koji je zamrznut u tim investicijama.“
Bežovan kaže kako ideja da se pomogne već zaduženim građanima, a ne investitorima ima i svoje ekonomsko opravdanje. Priča kako je upravo razgovarao sa ljudima iz informatičkog sektora, koji kažu da će u toj – sada vrlo dinamičnoj i snažnoj grani hrvatske ekonomije – doći do otpuštanja 20 do 25 posto zaposlenih.
„To su uglavnom mladi i visoko obrazovani ljudi. Ako ta skupina ljudi u Hrvatskoj počne gubiti posao, kao što je izvjesno da ga već gube, onda će se dio tih ljudi koji se zadužio za kupnju stana naći u nevoljama, i moj je zagovor da bi prije trebalo njih spašavati! Jer ako otuda nama dođe problem, onda će doći do sloma stambenog tržišta u svojoj suštini!“
