Hrvatski premijer Ivo Sanader izjavio je u četvrtak u Bruxellesu, u koji je došao na sastanak europskih pučkih stranaka, da Zagreb neće prihvatiti izmjene Rehnovog prijedloga o slovensko-hrvatskom graničnom sporu:
"Hrvatska je prihvatila prijedlog Olija Rehna i europskog trija prije još nekoliko tjedan u Hrvatskom saboru. Takav prijedlog je još uvijek na stolu. Postoje pokušaji od strane Slovenije da se taj prijedlog izmijeni na štetu Hrvatske, iako je i on već bio kompromis. Mi to nećemo prihvatiti. To je jutros u ime Vlade, u ime predsjednika, u ime hrvatskog državnog vrha prenešeno gospodinu Rehnu, a kako čujem ni Slovenci nisu zadovoljni s time i slovenski parlamentarni odbor to nije prihvatio."
Sanader je iznio i dva nova prijedloga za rješenje slovenske deblokade hrvatskih pristupnih pregovora - prvi je da slovenski i hrvatski Parlamenti donesu zajedničku izjavu da nijedan dokument ne može prejudicirati granicu, a drugi je da se zatraži zajedničko mišljenje pravnih službi Europske komisije i Europskog vijeća može li ijedan dokument, koji je dosad prezentiran u toku hrvatskih pristupnih pregovora, uopće pravno prejudicirati granicu:
"U koliko Slovenija bude insistirala i dalje na blokadi, onda će se morati Europa zapitati kakve su to europske vrijednosti na kojima se gradi europska integracija. I tada će se morati vrlo oštro povesti rasprava o budućnosti Europske unije."
Hrvatski i slovenski ministri vanjskih poslova već su se jutros sastali s europskim povjerenikom za proširenje Olijem Rehnom, poslijepodne će još jedanput razgovarati, a upućeni novinari ističu kako su hrvatski i slovenski premijer u stalnom telefonskom kontaktu. Mogući njihov sastanak dogovorit će se tek ako se uoče pomaci u pregovorima oko deblokade.
Profesor europskih integracija na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, doktor Damir Grubiša, vjeruje da bi se ovog puta u Bruxellesu, kompromis između Zagreba i Ljubljane o graničnom sporu mogao postići:
"Činjenica je da je Europska unija izgleda odlučila na ovom samitu prekinuti tu situaciju. Evropsko vijeće je, kada god bi se u sličnim situacijama pojavljivao neki sporni problem, koji se nije mogao riješiti na nižim razinama, preuzimalo ulogu arbitra. Prema tome to se može očekivati i sada jer je to i povezano sa garancijama za irski referendum. To je za Europsku uniju urgentni problem i ona ga rješava sada jednim presingom, a taj presing će kulminirati 18. lipnja. To će biti zadnja točka dnevnog reda, više i ne formalna, nego će se u toku noću i ujutro najvjerojatnije ostvariti kompromis."
Kakav bi taj kompromis, prema predviđanjima i saznanjima profesora Grubiše, izgledao:
"To će biti male varijacije, ali u biti osnovna jezgra će biti onaj Rehnov prijedlog koji je Hrvatska prihvatila, uz male varijacije i male ustupke Sloveniji. Tu neće biti ništa bitnoga što se neće moći prihvatiti. Sada ćemo vidjeti kako će reagirati obje strane. Taj ishod nije utvrđen, nije fiksiran, i može se na licu mjesta utvrditi sa većim ili manjim pomacima."
Višnja Samardžija iz Instituta za međunarodne odnose:
"Činjenica je da ovaj novi plan unosi značajne razlike u odnosu na prethodni i da on Hrvatskoj, u nekim ključnim pitanjima, a to je pitanja izlaska na otvoreno more, ne odgovara i da je Hrvatska, koliko čujemo, spremna prihvatiti određene modifikacije vezane uz izbor članova arbitraže. Vrlo je teško reći da li će se danas doista dogoditi jedna prekretnica u tome. Nisam sigurna da li je danas već dostignuta ta faza. Zbog toga čini mi se da je vrlo bitno insistirati na onome da se razdvoje pristupni pregovori od pitanja blokada i od pitanja rješavanja granica, kako bi hrvatska mogla nastaviti pristupne pregovore."
Potpredsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku, Tonino Picula, smatra da je europski povjerenik za proširenje Europske unije iscrpio u svojim prijedlozima sve mogućnosti za sklapanje kompromisnog dogovora koji bi odgovarao i Sloveniji i Hrvatskoj:
"Doista nama ostaje da se vidi da li će hrvatsko-slovenski odnosi ostati dobrim djelom taoci tog neriješenog graničnog pitanja i u 2009. godini, ali i nemogućnosti Europske unije da se odredi prema tom problemu. Ako je išta dobro u ovoj situaciji to je da vrijeme pomalo curi svima. Mislim da će se u idućih par tjedana doista morati rješenje složiti jer ako se to ne dogodi, gubitnik će biti Hrvatska, ali ne samo Hrvatska. Puno će europskih principa pasti po ovom pitanju granica. Mislim da bi se onda mogli i trajnije oštetiti hrvatsko-slovenski odnosi."
"Hrvatska je prihvatila prijedlog Olija Rehna i europskog trija prije još nekoliko tjedan u Hrvatskom saboru. Takav prijedlog je još uvijek na stolu. Postoje pokušaji od strane Slovenije da se taj prijedlog izmijeni na štetu Hrvatske, iako je i on već bio kompromis. Mi to nećemo prihvatiti. To je jutros u ime Vlade, u ime predsjednika, u ime hrvatskog državnog vrha prenešeno gospodinu Rehnu, a kako čujem ni Slovenci nisu zadovoljni s time i slovenski parlamentarni odbor to nije prihvatio."
Sanader je iznio i dva nova prijedloga za rješenje slovenske deblokade hrvatskih pristupnih pregovora - prvi je da slovenski i hrvatski Parlamenti donesu zajedničku izjavu da nijedan dokument ne može prejudicirati granicu, a drugi je da se zatraži zajedničko mišljenje pravnih službi Europske komisije i Europskog vijeća može li ijedan dokument, koji je dosad prezentiran u toku hrvatskih pristupnih pregovora, uopće pravno prejudicirati granicu:
"U koliko Slovenija bude insistirala i dalje na blokadi, onda će se morati Europa zapitati kakve su to europske vrijednosti na kojima se gradi europska integracija. I tada će se morati vrlo oštro povesti rasprava o budućnosti Europske unije."
Hrvatski i slovenski ministri vanjskih poslova već su se jutros sastali s europskim povjerenikom za proširenje Olijem Rehnom, poslijepodne će još jedanput razgovarati, a upućeni novinari ističu kako su hrvatski i slovenski premijer u stalnom telefonskom kontaktu. Mogući njihov sastanak dogovorit će se tek ako se uoče pomaci u pregovorima oko deblokade.
Profesor europskih integracija na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, doktor Damir Grubiša, vjeruje da bi se ovog puta u Bruxellesu, kompromis između Zagreba i Ljubljane o graničnom sporu mogao postići:
"Činjenica je da je Europska unija izgleda odlučila na ovom samitu prekinuti tu situaciju. Evropsko vijeće je, kada god bi se u sličnim situacijama pojavljivao neki sporni problem, koji se nije mogao riješiti na nižim razinama, preuzimalo ulogu arbitra. Prema tome to se može očekivati i sada jer je to i povezano sa garancijama za irski referendum. To je za Europsku uniju urgentni problem i ona ga rješava sada jednim presingom, a taj presing će kulminirati 18. lipnja. To će biti zadnja točka dnevnog reda, više i ne formalna, nego će se u toku noću i ujutro najvjerojatnije ostvariti kompromis."
Kakav bi taj kompromis, prema predviđanjima i saznanjima profesora Grubiše, izgledao:
"To će biti male varijacije, ali u biti osnovna jezgra će biti onaj Rehnov prijedlog koji je Hrvatska prihvatila, uz male varijacije i male ustupke Sloveniji. Tu neće biti ništa bitnoga što se neće moći prihvatiti. Sada ćemo vidjeti kako će reagirati obje strane. Taj ishod nije utvrđen, nije fiksiran, i može se na licu mjesta utvrditi sa većim ili manjim pomacima."
Višnja Samardžija iz Instituta za međunarodne odnose:
"Činjenica je da ovaj novi plan unosi značajne razlike u odnosu na prethodni i da on Hrvatskoj, u nekim ključnim pitanjima, a to je pitanja izlaska na otvoreno more, ne odgovara i da je Hrvatska, koliko čujemo, spremna prihvatiti određene modifikacije vezane uz izbor članova arbitraže. Vrlo je teško reći da li će se danas doista dogoditi jedna prekretnica u tome. Nisam sigurna da li je danas već dostignuta ta faza. Zbog toga čini mi se da je vrlo bitno insistirati na onome da se razdvoje pristupni pregovori od pitanja blokada i od pitanja rješavanja granica, kako bi hrvatska mogla nastaviti pristupne pregovore."
Potpredsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku, Tonino Picula, smatra da je europski povjerenik za proširenje Europske unije iscrpio u svojim prijedlozima sve mogućnosti za sklapanje kompromisnog dogovora koji bi odgovarao i Sloveniji i Hrvatskoj:
"Doista nama ostaje da se vidi da li će hrvatsko-slovenski odnosi ostati dobrim djelom taoci tog neriješenog graničnog pitanja i u 2009. godini, ali i nemogućnosti Europske unije da se odredi prema tom problemu. Ako je išta dobro u ovoj situaciji to je da vrijeme pomalo curi svima. Mislim da će se u idućih par tjedana doista morati rješenje složiti jer ako se to ne dogodi, gubitnik će biti Hrvatska, ali ne samo Hrvatska. Puno će europskih principa pasti po ovom pitanju granica. Mislim da bi se onda mogli i trajnije oštetiti hrvatsko-slovenski odnosi."
