Posjeta predsjednika Hrvatske Ive Josipovića Sjedinjenim Državama i razgovori što ih je tamo vodio sa američkim potpredsjednikom Josephom Bidenom i državnom tajnicom Hillary Clinton svojevrsna su kruna dvadesetgodišnje povijesti hrvatsko-američkih odnosa, ocjenuje se u hrvatskoj političkoj javnosti.
“Posjeta predsjednika Josipovića je sigurno najozbiljnija posjeta bilo kojeg hrvatskog državnika Sjedinjenim Državama od devedesete naovamo! To možemo procijeniti prije svega po činjenici s kim se sastao – sa potpredsjednikom Bidenom koji je dugogodišnji poznavatelj situacije u regiji i sa gospođom Clinton koja definira američku vanjsku politiku”, ocjenjuje za RSE politički analitičar i profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Branko Caratan.
U odnosima dviju država nema nikakvih otvorenih pitanja, a dvije su države partneri i saveznici od 1994. godine, kaže tim povodom politički analitičar i nekadašnji hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić.
“Hrvatska je važan čimbenik regionalne stabilnosti i sasvim sigurno da je ovo bila dobra prilika za Josipovića da prijateljski i partnerski zatraži neke stvari od Sjedinjenih Američkih Država - kao što su podrška završetku pregovora Hrvatske sa Europskom unijom, sigurno su razgovarali o suradnji sa Haškim tribunalom, sigurno su razgovarali i o regionalnoj sigurnosti i stabilnosti što se tiče položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, o gospodarskoj suradnji”, smatra Granić.
Pomak u odnosima
Profesor Fakulteta političkih znanosti i hrvatski veleposlanik u Washingtonu u vrijeme Račanove vlade Ivan Grdešić izjavi za naš radio primjećuje velik pomak u odnosima prema stanju u vrijeme predsjednikovanja Stjepana Mesića.
“Ovo je baš bio jedan – po mom sudu – politički susret koji je afirmirao s jedne strane naše NATO savezništvo u Afganistanu, a sa druge strane interes Amerike da Hrvatska u našem susjedstvu djeluje pozitivno – pa onda i na primjerima Haga i na primjerima Bosne i Hercegovine i odnosa sa Srbijom. Sve u svemu, mislim da je taj posjet u velikoj mjeri odraz prije svega izvrsnih odnosa s Amerikom, koji su posljedica toga da smo mi saveznici. I to je nešto što se sada vidi, i to je velika razlika prema onome što je bilo prije pet-šest godina”, kaže Grdešić.
Profesor Caratan razumije američki poziv predsjedniku Josipoviću i kao najavu snažnijeg američkog angažmana u regiji, posebice u Bosni i Hercegovini.
“Taj poziv govori i o tome da Washington posvećuje posebnu pozornost situaciji u regiji, odnosno da je regija sada došla blizu vrha američkih vanjskopolitičkih prioriteta. To je posebno važno i za našu poziciju u Europskoj uniji i za pokušaje da se jedna latentna kriza političkog sustava u Bosni i Hercegovini pozitivno riješi”, ocjenjuje Caratan.
Nasuprot tome, profesor Grdešić ne očekuje neki dramatičniji američki angažman u promjeni ustavnog aranžmana u Bosni i Hercegovini.
“Ja mislim da će oni nastojati koliko je god više moguće uključiti visokog predstavnika i europske države u taj proces. Sigurno da Amerikanci kao jedna od daytonskih ‘strana’ neće ne sudjelovati u tome, ali ja nisam siguran da će poduzeti neku dramatičnu inicijativu u situaciji u Bosni i Hercegovini. Mislim da to trenutno nije fokus američke administracije u jugoistočnoj Europi. Ja mislim da to ne treba očekivati”, zaključuje Grdešić.
“Posjeta predsjednika Josipovića je sigurno najozbiljnija posjeta bilo kojeg hrvatskog državnika Sjedinjenim Državama od devedesete naovamo! To možemo procijeniti prije svega po činjenici s kim se sastao – sa potpredsjednikom Bidenom koji je dugogodišnji poznavatelj situacije u regiji i sa gospođom Clinton koja definira američku vanjsku politiku”, ocjenjuje za RSE politički analitičar i profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Branko Caratan.
U odnosima dviju država nema nikakvih otvorenih pitanja, a dvije su države partneri i saveznici od 1994. godine, kaže tim povodom politički analitičar i nekadašnji hrvatski ministar vanjskih poslova Mate Granić.
“Hrvatska je važan čimbenik regionalne stabilnosti i sasvim sigurno da je ovo bila dobra prilika za Josipovića da prijateljski i partnerski zatraži neke stvari od Sjedinjenih Američkih Država - kao što su podrška završetku pregovora Hrvatske sa Europskom unijom, sigurno su razgovarali o suradnji sa Haškim tribunalom, sigurno su razgovarali i o regionalnoj sigurnosti i stabilnosti što se tiče položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, o gospodarskoj suradnji”, smatra Granić.
Pomak u odnosima
Profesor Fakulteta političkih znanosti i hrvatski veleposlanik u Washingtonu u vrijeme Račanove vlade Ivan Grdešić izjavi za naš radio primjećuje velik pomak u odnosima prema stanju u vrijeme predsjednikovanja Stjepana Mesića.
“Ovo je baš bio jedan – po mom sudu – politički susret koji je afirmirao s jedne strane naše NATO savezništvo u Afganistanu, a sa druge strane interes Amerike da Hrvatska u našem susjedstvu djeluje pozitivno – pa onda i na primjerima Haga i na primjerima Bosne i Hercegovine i odnosa sa Srbijom. Sve u svemu, mislim da je taj posjet u velikoj mjeri odraz prije svega izv
"Taj poziv govori i o tome da Washington posvećuje posebnu pozornost situaciji u regiji, odnosno da je regija sada došla blizu vrha američkih vanjskopolitičkih prioriteta”, ocjenjuje Branko Caratan.
Profesor Caratan razumije američki poziv predsjedniku Josipoviću i kao najavu snažnijeg američkog angažmana u regiji, posebice u Bosni i Hercegovini.
“Taj poziv govori i o tome da Washington posvećuje posebnu pozornost situaciji u regiji, odnosno da je regija sada došla blizu vrha američkih vanjskopolitičkih prioriteta. To je posebno važno i za našu poziciju u Europskoj uniji i za pokušaje da se jedna latentna kriza političkog sustava u Bosni i Hercegovini pozitivno riješi”, ocjenjuje Caratan.
Nasuprot tome, profesor Grdešić ne očekuje neki dramatičniji američki angažman u promjeni ustavnog aranžmana u Bosni i Hercegovini.
“Ja mislim da će oni nastojati koliko je god više moguće uključiti visokog predstavnika i europske države u taj proces. Sigurno da Amerikanci kao jedna od daytonskih ‘strana’ neće ne sudjelovati u tome, ali ja nisam siguran da će poduzeti neku dramatičnu inicijativu u situaciji u Bosni i Hercegovini. Mislim da to trenutno nije fokus američke administracije u jugoistočnoj Europi. Ja mislim da to ne treba očekivati”, zaključuje Grdešić.