Krizni porez na plaće i mirovine koji se namjerava uvesti na sve plaće i mirovine u Hrvatskoj do kraja iduće godine i o kojem se već dva dana lome koplja u hrvatskom Saboru još će više raslojiti hrvatsko društvo i povećati jaz između bogatih i siromašnih - upozoravaju analitičari.
I dok u hrvatskom Saboru već drugi dan traje maratonska rasprava o vladinom prijedlogu kriznog poreza kojim se namjeravaju oporezivati sve plaće i mirovine, građani na ulicama su toliko ogorčeni da cijelu situaciju rijetko tko uopće pristaje i komentirati:
„Doslovno ja sam osobno zanijemila kad sam sve to čula. Nemam šta komentirati.“
„Ne bih ništa govorila zato jer mi je zlo kad čujem o svemu tome.“
„Joj, nemojte mi za njih, molim vas.“
„Znate šta - gadi mi se sve.“
„Sirotinja je i Bogu teška.“
„Prvo se ide od najvećih, pa ćemo svi onda sudjelovati u svemu. A oni idu obrnuto. A ove koji su zaista doveli ovu zemlju do ruba propasti, njima bi trebalo u džepove - i malo pročešljati taj viši stalež.“
Uzimanje dva posto od plaća i mirovina iznad 3.000 kuna i četiri posto iznad 6.000, u najvećoj opozicijskoj stranci nazivaju skandaloznim i tužnim porezom. SDP-ovac Davorko Vidović:
„Pa jesmo li mi svjesni toga da mi uzimamo tri milijarde kuna iz džepova ljudi u idućoj godini?“
Jaz između siromašnih i bogatih biti će veći
I analitičari predviđaju da će se najnovijim kriznim nametom, kojeg saborska oporba i dalje naziva najgorim haračom, jaz između bogatih i siromašnih u Hrvatskoj još više povećati.
Neovisni ekonomski analitičar Žarko Primorac:
„Ovo što sociološka istraživanja tvrde, dešava se to raslojavanje. Jedan sloj, mali sloj bogatih se odvaja od općeg prosjeka, od standarda života. I to nije neobična stvar, iako je kod nas bogatstvo nastalo na nekim drugim osnovama, a ne na radu tih ljudi. Zbog toga bi i bio razlog da se takva vrst i više oprorezuje. Hajde uzmite Dukat. Tamo je čovjek ostvario dvije, tri milijarde kuna prihoda bez ikakva oporezivanja. To se ne bi moglo desiti nigdje u svijetu.“
Bogati ne plaćaju danak krize, a radniku i penzioneru se uzima po 100 ili 150 kuna iz plaće, na vile i jahte nema poreza - takvih su naslova danas pune hrvatske novine, ali mnogi u analizama koje slijede zaključuju kako je u Hrvatskoj i teško oporezovati imovinu jer je katastarski sustav nesređen, ne postoji prava evidencija itd., na što obični građani imaju, naravno, svoj komentar:
„Normalno da se ne može. Niti znate šta posjeduju, niti ništa. Sirotinja - za siromaha sve znaju kaj posjeduje. Imam star auto 10 godina, kćer voza, pa plaćam isto kao i onaj kaj ima BMW-a od 500 milijuna kuna.“
Nitko, kažu, nema ništa protiv bogatih koji su to postali svojim radom, ali u Hrvatskoj se raslojavanje dogodilo na lopovluku i pljački, a sad ih se ne može ni oporezovati. SDP-ov saborski zastupnik Arsen Bauk:
„Jedina razlika između grčke tragedije i hrvatske tragedije je ta što se grčka tragedija temelji na mitu, a hrvatska na korupciji.“
Država ne štiti građane
Dr. Primorac:
„Istina, ima dosta imovine, luksuzne imovine posebno koja je imovina firme, a nije imovina pojedinaca. Ali i luksuzna imovina firme se može oporezivati. Prema tome, u tom pogledu nema nikakve razlike. Kad se već radi o novim porezima, puno bi bolje bilo oporezovati ono što je na dlanu, što postoji, a to je imovina, to je kapitalna dobit, nego zahvatati plaće i penzije za 3.000 kuna. To se ne može uraditi za mjesc, dva sigurno, ali ja mislim da bi to trebao biti cilj ovoj vladi i ona bi, ako ima zrno soli u glavi, za 2010. godinu trebala to zaista ozbiljno staviti na dnevni red.“
Krizni namet na plaće i penzije Vlada opravdava činjenicom da mnoge građane porez neće ni pogoditi jer primaju manje od 3.000 kuna mjesečno, ispod 400 eura, što je, ističe SDP-ovac Marin Jurjević, neviđen cinizam:
„Zaista je cinizam tvrditi da je onaj ko ima 3.001 kunu dovoljno bogat da ga se treba opaučiti još dodatnim porezom. Još je veći cinizam onih koji kažu: ’Ne, sirotinja će biti zaštićena jer mi imamo čak milijun i petsto onih koji nemaju niti 3.000 kuna’, pa ispada da se hvale time da ima još ugroženijih, još siromašnijih.“
Psihologinja Mirjana Krizmanić ne odbacuje mogućnost da se revolt građana zbog još većeg siromašenja i ovaj put pokuša ublažiti manipuliranjem nacionalnim osjećajima:
„Ova država ne štiti građane ni od lopovluka, ni od pljačke, ni od lažnih liječnika, a najmanje od lopova. Znate šta se ja bojim? Ja sam pročitala kako je Thompson izjavio ’sad će on opet vužgi ga Blaž, sad će on pozdravljati za dom spremni, nisu antifašisti stvorili ovu zemlju, neće si on više to dozvoliti...’ Netko je njemu dao mig da on to može. On si odjedanput dozvoljava da kreće s tim. Mene to plaši.“
I dok u hrvatskom Saboru već drugi dan traje maratonska rasprava o vladinom prijedlogu kriznog poreza kojim se namjeravaju oporezivati sve plaće i mirovine, građani na ulicama su toliko ogorčeni da cijelu situaciju rijetko tko uopće pristaje i komentirati:
„Doslovno ja sam osobno zanijemila kad sam sve to čula. Nemam šta komentirati.“
„Ne bih ništa govorila zato jer mi je zlo kad čujem o svemu tome.“
„Joj, nemojte mi za njih, molim vas.“
„Znate šta - gadi mi se sve.“
„Sirotinja je i Bogu teška.“
„Prvo se ide od najvećih, pa ćemo svi onda sudjelovati u svemu. A oni idu obrnuto. A ove koji su zaista doveli ovu zemlju do ruba propasti, njima bi trebalo u džepove - i malo pročešljati taj viši stalež.“
Uzimanje dva posto od plaća i mirovina iznad 3.000 kuna i četiri posto iznad 6.000, u najvećoj opozicijskoj stranci nazivaju skandaloznim i tužnim porezom. SDP-ovac Davorko Vidović:
„Pa jesmo li mi svjesni toga da mi uzimamo tri milijarde kuna iz džepova ljudi u idućoj godini?“
Jaz između siromašnih i bogatih biti će veći
I analitičari predviđaju da će se najnovijim kriznim nametom, kojeg saborska oporba i dalje naziva najgorim haračom, jaz između bogatih i siromašnih u Hrvatskoj još više povećati.
Neovisni ekonomski analitičar Žarko Primorac:
„Ovo što sociološka istraživanja tvrde, dešava se to raslojavanje. Jedan sloj, mali sloj bogatih se odvaja od općeg prosjeka, od standarda života. I to nije neobična stvar, iako je kod nas bogatstvo nastalo na nekim drugim osnovama, a ne na radu tih ljudi. Zbog toga bi i bio razlog da se takva vrst i više oprorezuje. Hajde uzmite Dukat. Tamo je čovjek ostvario dvije, tri milijarde kuna prihoda bez ikakva oporezivanja. To se ne bi moglo desiti nigdje u svijetu.“
Bogati ne plaćaju danak krize, a radniku i penzioneru se uzima po 100 ili 150 kuna iz plaće, na vile i jahte nema poreza - takvih su naslova danas pune hrvatske novine, ali mnogi u analizama koje slijede zaključuju kako je u Hrvatskoj i teško oporezovati imovinu jer je katastarski sustav nesređen, ne postoji prava evidencija itd., na što obični građani imaju, naravno, svoj komentar:
„Normalno da se ne može. Niti znate šta posjeduju, niti ništa. Sirotinja - za siromaha sve znaju kaj posjeduje. Imam star auto 10 godina, kćer voza, pa plaćam isto kao i onaj kaj ima BMW-a od 500 milijuna kuna.“
Nitko, kažu, nema ništa protiv bogatih koji su to postali svojim radom, ali u Hrvatskoj se raslojavanje dogodilo na lopovluku i pljački, a sad ih se ne može ni oporezovati. SDP-ov saborski zastupnik Arsen Bauk:
„Jedina razlika između grčke tragedije i hrvatske tragedije je ta što se grčka tragedija temelji na mitu, a hrvatska na korupciji.“
Država ne štiti građane
Dr. Primorac:
„Istina, ima dosta imovine, luksuzne imovine posebno koja je imovina firme, a nije imovina pojedinaca. Ali i luksuzna imovina firme se može oporezivati. Prema tome, u tom pogledu nema nikakve razlike. Kad se već radi o novim porezima, puno bi bolje bilo oporezovati ono što je na dlanu, što postoji, a to je imovina, to je kapitalna dobit, nego zahvatati plaće i penzije za 3.000 kuna. To se ne može uraditi za mjesc, dva sigurno, ali ja mislim da bi to trebao biti cilj ovoj vladi i ona bi, ako ima zrno soli u glavi, za 2010. godinu trebala to zaista ozbiljno staviti na dnevni red.“
Krizni namet na plaće i penzije Vlada opravdava činjenicom da mnoge građane porez neće ni pogoditi jer primaju manje od 3.000 kuna mjesečno, ispod 400 eura, što je, ističe SDP-ovac Marin Jurjević, neviđen cinizam:
„Zaista je cinizam tvrditi da je onaj ko ima 3.001 kunu dovoljno bogat da ga se treba opaučiti još dodatnim porezom. Još je veći cinizam onih koji kažu: ’Ne, sirotinja će biti zaštićena jer mi imamo čak milijun i petsto onih koji nemaju niti 3.000 kuna’, pa ispada da se hvale time da ima još ugroženijih, još siromašnijih.“
Psihologinja Mirjana Krizmanić ne odbacuje mogućnost da se revolt građana zbog još većeg siromašenja i ovaj put pokuša ublažiti manipuliranjem nacionalnim osjećajima:
„Ova država ne štiti građane ni od lopovluka, ni od pljačke, ni od lažnih liječnika, a najmanje od lopova. Znate šta se ja bojim? Ja sam pročitala kako je Thompson izjavio ’sad će on opet vužgi ga Blaž, sad će on pozdravljati za dom spremni, nisu antifašisti stvorili ovu zemlju, neće si on više to dozvoliti...’ Netko je njemu dao mig da on to može. On si odjedanput dozvoljava da kreće s tim. Mene to plaši.“
