Od petka pa sljedeća četiri tjedna 15.000 popisivača obići će sve hrvatske građane i izrešetati ih sa ukupno šezdesetak pitanja o njima, njihovom vlasništvu, njihovim navikama, etničkoj i religijskoj pripadnosti.
“Četrdeset i pet pitanja je na upitniku o pojedincu, o osobi, a ostala pitanja su na obrascu o kućanstvu i o stanu”, navodi pomoćnik ravnatelja Državnog zavoda za statistiku Dubravko Škrlec.
U tjednima pred popis mnogo je građana izrazilo zabrinutost ili strah ako im u stan uđu ljudi koji će se lažno predstaviti kao popisivači, i slično. “Strahu nema mjesta,” kaže Škrlec.
“Popisivač dođe i pozvoni na vrata i mora se legitimirati. On posjeduje ovlaštenje koje je potpisano i koje kima na sebi pečat, posjeduje koferčić na kojem piše “Popis stanovništva 2011. Jer zemlju čine ljudi”, mora se predstaviti i zatim počinje popisivanje. Popisivač može ući u stan, ali to nije nužno. Ako neka osoba to ne želi, može se popisati na hodniku ili izvan kuće, ili se može doći popisati i u popisnom centru”, kaže Škrlec.
Popisom su obuhvaćeni hrvatski državljani, strani državljani i osobe bez državljanstva koje imaju prebivalište u Hrvatskoj, bez obzira nalaze li se u vrijeme popisa u Hrvatskoj ili inozemstvu.
Popisivanje neće obuhvatiti osobe koje imaju prebivalište u Hrvatskoj, ali su odsutne dulje od jedne godine. Neće biti obuhvaćeni ni oni koji imaju boravište u Hrvatskoj kraće od jedne godine i ne namjeravaju dulje od toga ostati, te studenti koji studiraju u inozemstvu.
Apeli manjina
Pitanja su ostala ista kao i u prošlim popisima, ali su dodana i dva nova – o informatičkoj pismenosti, kao i o pripadnosti bračnim, vanbračnim ili istospolnim zajednicama, što su odmah pozdravile nevladine udruge za ljudska prava i one koje okupljaju LGBT populaciju.
Popis stanovništva prilično je važan pripadnicima manjina. Po njihovom broju u nekom gradu ili općini određuje se njihovo pravo na zastupljenost u predstavničkim tijelima lokalne i regionalne samouprave, pravo na obrazovanje na jeziku i pismu manjine, mogućnost ravnopravne službene uporabe jezika i pisma u nekom gradu ili općini, kao i to hoće li u jedinici lokalne samouprave imati manjinsko vijeće ili tek predstavnika, a na državnoj razini broj pripadnika pojedine manjine važan je zbog njihove zastupljenosti u državnoj upravi i pravosudnim tijelima.
Zbog toga su brojni predstavnici manjina apelirali na svoje sunarodnjake da se odazovu popisu i ne kriju svoju narodnost.
Bošnjaci su posebno apelirali na one koji se još uvijek izjašnjavaju kao Muslimani (s velikim M), da se izjasne kao Bošnjaci, što bi bošnjačkoj zajednici onogućilo veća prava. Srbi su napravili duhovit spot kojim pozivaju svoje sunarodnjake da se na popisu izjasne kao Srbi.
Ovogodišnjem popisu po prvi je puta prethodila razmjerno široka kampanja da se ljudi izjasne kao vjernici samo ako vjeruju, a ne iz tradicije ili socijalnog konformizma.
Naime, prema popisu iz 2001, u Hrvatskoj živi čak 88 posto katolika, što mnogi ocjenjuju kao ponešto pretjeranu brojku. Pred deset godina Hrvatska je imala 4.437.460 stanovnika, gotovo tri posto manje nego deceniju ranije.
“Četrdeset i pet pitanja je na upitniku o pojedincu, o osobi, a ostala pitanja su na obrascu o kućanstvu i o stanu”, navodi pomoćnik ravnatelja Državnog zavoda za statistiku Dubravko Škrlec.
U tjednima pred popis mnogo je građana izrazilo zabrinutost ili strah ako im u stan uđu ljudi koji će se lažno predstaviti kao popisivači, i slično. “Strahu nema mjesta,” kaže Škrlec.
“Popisivač dođe i pozvoni na vrata i mora se legitimirati. On posjeduje ovlaštenje koje je potpisano i koje kima na sebi pečat, posjeduje koferčić na kojem piše “Popis stanovništva 2011. Jer zemlju čine ljudi”
Popisivanje neće obuhvatiti osobe koje imaju prebivalište u Hrvatskoj, ali su odsutne dulje od jedne godine.
Popisom su obuhvaćeni hrvatski državljani, strani državljani i osobe bez državljanstva koje imaju prebivalište u Hrvatskoj, bez obzira nalaze li se u vrijeme popisa u Hrvatskoj ili inozemstvu.
Popisivanje neće obuhvatiti osobe koje imaju prebivalište u Hrvatskoj, ali su odsutne dulje od jedne godine. Neće biti obuhvaćeni ni oni koji imaju boravište u Hrvatskoj kraće od jedne godine i ne namjeravaju dulje od toga ostati, te studenti koji studiraju u inozemstvu.
Apeli manjina
Pitanja su ostala ista kao i u prošlim popisima, ali su dodana i dva nova – o informatičkoj pismenosti, kao i o pripadnosti bračnim, vanbračnim ili istospolnim zajednicama, što su odmah pozdravile nevladine udruge za ljudska prava i one koje okupljaju LGBT populaciju.
Popis stanovništva prilično je važan pripadnicima manjina. Po njihovom broju u nekom gradu ili općini određuje se njihovo pravo na zastupljen
Brojni predstavnici manjina apelirali su na svoje sunarodnjake da se odazovu popisu i ne kriju svoju narodnost.
Zbog toga su brojni predstavnici manjina apelirali na svoje sunarodnjake da se odazovu popisu i ne kriju svoju narodnost.
Bošnjaci su posebno apelirali na one koji se još uvijek izjašnjavaju kao Muslimani (s velikim M), da se izjasne kao Bošnjaci, što bi bošnjačkoj zajednici onogućilo veća prava. Srbi su napravili duhovit spot kojim pozivaju svoje sunarodnjake da se na popisu izjasne kao Srbi.
Ovogodišnjem popisu po prvi je puta prethodila razmjerno široka kampanja da se ljudi izjasne kao vjernici samo ako vjeruju, a ne iz tradicije ili socijalnog konformizma.
Naime, prema popisu iz 2001, u Hrvatskoj živi čak 88 posto katolika, što mnogi ocjenjuju kao ponešto pretjeranu brojku. Pred deset godina Hrvatska je imala 4.437.460 stanovnika, gotovo tri posto manje nego deceniju ranije.
