Osim povišene retorike i sve češćih psovki u političkim obračunima, još je jedan znak da je kampanja za parlamentarne izbore u Hrvatskoj već počela - policija se počela baviti istraživanjem masovne grobnice na rubu Zagreba, za koju rijetki svjedoci kažu da su u njoj posmrtni ostaci osoba koje su u proljeće 45-te strijeljali partizani.
Reaktualiziranjem navodnih partizanskih zločina vladajući žele sotonizirati lijevu opoziciju, implicite ih prikazujući kao sljednike nekadašnjih egzekutora.
Preko 900 masovnih grobnica sa desecima tisuća pobijenih – to su brojke koje je nedavno u saboru naveo ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko, najavljujući da će policija intenzivirati istrage oko zločina što su ih navodno počinili partizani nad ustašama, domobranima, ali i hrvatskim civilima na samom kraju Drugog svjetskog rata.
“Za te masovne zločine nitko nikada nije odgovarao. Mislim da je to neodrživo, da je to pitanje naše savjesti, i prema tome ja najavljujem da ćemo ove godine intenzivirati rad na tom području i tražiti veliki angažman svih ostalih subjekata progona u ovoj državi”, kaže Karamarko.
Za potpredsjednika Hrvatskog sabora i HDZ-ovog veterana Vladimira Šeksa svrha je ovog istraživanja konačno općehrvatsko pomirenje.
“Pomirenje može biti utemeljeno samo na istini i da se jednom završi taj tragični i traumatični dio hrvatske povijesti neposredno nakon Drugog svjetskog rata, teško opterećen brojnim žrtvama koje su pobjednici nanijeli pripadnicima poraženih vojski i civilnom stanovništvu koje je bilo s tim domobranima i ustašama, bez suda”, navodi Šeks.
Međutim, izvlačenje teme partizanskih zločina nije novo – to je bila vrlo prisutna tema u medijima na samom početku devedesetih, potom je zamrla da bi je HDZ aktualizirao pred izbore početkom 2000-te, a ministar Karamarko, iako nestranački, podgrijao ju je i sada za potrebe HDZ-a u susret parlamentarnim izborima.
Promašena tema
Do njih je čak možda i više od godinu dana, ali kampanja je uvelike počela. Na predizborni kontekst najglasnije je upozorio bivši hrvatski predsjednik i počasni predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Stipe Mesić, koji kaže i kako se na taj način želi izjednačiti antifašizam i fašizam.
Stjepan Mesić“To je glavna moja primjedba cijelom ovom slučaju kojim se sada pred izbore pokušava napraviti kampanju, da ljudi ne misle o maloj plaći, nedostatku radnih mjesta, unuštenoj privredi, korupciji ... Da se o tome ne bi razgovaralo, idemo sada otvoriti priču o komunističkim zločinima! To je promašena tema, jer vidjet ćete – kad to sve skupa završi – od toga neće biti ništa! Međutim, ne vrijedi njima govoriti, jer iz njih izvire antikomunizam, a njih činjenice ne zanimaju”, kaže Mesić.
“Građani su prepoznali da je ovo samo još jedno HDZ-ovo predizborno podmetanje”, kaže i saborska zastupnica oporbenih socijaldemokrata Ingrid Antičević-Marinović.
“To je sada savršeno jasno i onima koji do jučer nisu htjeli vidjeti stvari koje ih upravo bodu u oči! To je priča koja je do sada uvijek palila, ali nikada do sada situacija nije bila ovako teška, želuci su progovorili i ovakva priča sada više ne može proći”, ocjenjuje Ingrid Antičević-Marinović.
Svi se međutim slažu da svaki zločin treba istražiti, i da ne ne treba brzati sa etiketiranjima. A zašto se u Hrvatskoj u 20 godina, od kojih je 17 na vlasti bio desni centar, nije istražilo priču o partizanskim zločinima, evo jednog bizarnog tumačenja povijesničara desne provenijencije Josipa Jurčevića.
“Hrvatska još uvijek živi u neokomunističkom ozračju, što možemo vidjeti po nazivima ulica i trgova, po javnom govoru večine političara iz svih stranaka koje dominiraju u Hrvatskoj itd, što znači da Hrvatska na sebi nosi teški teret zločinačkog komunističkog režima i da ta svijest i to ozračje otežava hrvatsku budućnost u svakom pogledu”, tvrdi Jurčević.
Reaktualiziranjem navodnih partizanskih zločina vladajući žele sotonizirati lijevu opoziciju, implicite ih prikazujući kao sljednike nekadašnjih egzekutora.
Preko 900 masovnih grobnica sa desecima tisuća pobijenih – to su brojke koje je nedavno u saboru naveo ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko, najavljujući da će policija inten
"Najavljujem da ćemo ove godine intenzivirati rad na tom području i tražiti veliki angažman svih ostalih subjekata progona u ovoj državi”, izjavio je ministar Karamarko.
“Za te masovne zločine nitko nikada nije odgovarao. Mislim da je to neodrživo, da je to pitanje naše savjesti, i prema tome ja najavljujem da ćemo ove godine intenzivirati rad na tom području i tražiti veliki angažman svih ostalih subjekata progona u ovoj državi”, kaže Karamarko.
Za potpredsjednika Hrvatskog sabora i HDZ-ovog veterana Vladimira Šeksa svrha je ovog istraživanja konačno općehrvatsko pomirenje.
“Pomirenje može biti utemeljeno samo na istini i da se jednom završi taj tragični i traumatični dio hrvatske povijesti neposredno nakon Drugog svjetskog rata, teško opterećen brojnim žrtvama koje su pobjednici nanijeli pripadnicima poraženih vojski i civilnom stanovništvu koje je bilo s tim domobranima i ustašama, bez suda”, navodi Šeks.
Međutim, izvlačenje teme partizanskih zločina nije novo – to je bila vrlo prisutna tema u medijima na samom početku devedesetih, potom je zamrla da bi je HDZ aktualizirao pred izbore početkom 2000-te, a ministar Karamarko, iako nestranački, podgrijao ju je i sada za potrebe HDZ-a u susret parlamentarnim izborima.
Promašena tema
Do njih je čak možda i više od godinu dana, ali kampanja je uvelike počela. Na predizborni kontekst najglasnije je upozorio bivši hrvatski predsjednik i počasni predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Stipe Mesić, koji kaže i kako se na taj način želi izjednačiti antifašizam i fašizam.
“Građani su prepoznali da je ovo samo još jedno HDZ-ovo predizborno podmetanje”, kaže i saborska zastupnica oporbenih socijaldemokrata Ingrid Antičević-Marinović.
“To je sada savršeno jasno i onima koji do jučer nisu htjeli vidjeti stvari koje ih upravo bodu u oči! To je priča koja je do sada uvijek palila, ali nikada do sada situacija nije bila ovako teška, želuci su progovorili i ovakva priča sada više ne može proći”, ocjenjuje Ingrid Antičević-Marinović.
Svi se međutim slažu da svaki zločin treba istražiti, i da ne ne treba brzati sa etiketiranjima. A zašto se u Hrvatskoj u 20 godina, od kojih je 17 na vlasti bio desni centar, nije istražilo priču o partizanskim zločinima, evo jednog bizarnog tumačenja povijesničara desne provenijencije Josipa Jurčevića.
“Hrvatska još uvijek živi u neokomunističkom ozračju, što možemo vidjeti po nazivima ulica i trgova, po javnom govoru večine političara iz svih stranaka koje dominiraju u Hrvatskoj itd, što znači da Hrvatska na sebi nosi teški teret zločinačkog komunističkog režima i da ta svijest i to ozračje otežava hrvatsku budućnost u svakom pogledu”, tvrdi Jurčević.
