Odluka hrvatske Vlade o rezanju većine povlaštenih mirovina izazvala je veliko ogorčenje među hrvatskim braniteljima, neki već najavljuju tužbe i ističu da bi branitelji trebali biti zadnji na kojima će država za koju su se borili – štedjeti. Vladina odluka nije naišla na odobravanje ni u Hrvatskoj stranci umirovljenika i Sindikatu umirovljenika Hrvatske koji ističu da 'ad hoc' zadiranje u mirovinski sustav samo pogoršava ionako težak i neujednačen položaj hrvatskih umirovljenika.
Hrvatska je Vlada odlučila od 1. srpnja umanjiti za 10 posto sve povlaštene mirovine veće od 3.500 kuna (oko 500 eura) osim mirovina stopostotnih ratnih vojnih invalida, rudara istarskih ugljenokopa i mirovina radnika koji su bili izloženi azbestu. Najviše je braniteljskih, 64.000, te iako su čelnici dijela braniteljskih udruga načelno podržali vladinu mjeru, među članstvom bilježimo veliko ogorčenje:
"Znate, svaka vlada donosi odluku, ali svaka vlada mora snositi i posljedice. Zašto umanjuje mirovine za populaciju poginulih, zatočenih i nestalih branitelja? Zar su i oni krivi što je država dovedena u ovakvo stanje u kakvom se nalazi? Zašto se ne traži ratna šteta od Srbije za ono što je napravila u Hrvatskoj? Zašto se ne traži raščišćavanje kriminala u privatizaciji nego se uzima, linearno, od svih po 10 posto. To je katastrofa. Jadna je država koja je spala da uzima od onih kojih nema. Jadna.“
Razmišljanje Ivana Pšenice iz Udruge zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja dijele i brojni članovi Hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata. Predsjednik osječke HVIDRE Miljenko Kolobarić kaže da su još ogorčeniji što se i njihove mirovine nazivaju 'povlaštene':
„To nije povlaštena mirovina. Jednostavno, ne slažem se s tim, ja ne mogu vjerovati da ja imam 'povlaštenu mirovinu' zato što sam išao u rat. Što nisu oni išli 'povlašteno' ratovati po Dalju, Erdutu, po Vukovaru, Nuštru, Posavini, Bljesku, Oluji i Južnom bojištu, gdje sam svaki dan bio uz smrt i poginule i ranjene. Što me onda nije niko zvao da sam 'povlašten'?!“
I Koordinacija branitelja Vukovara sazvala je u petak ujutro, zbog vladine odluke, izvanrednu sjednicu Predsjedništva. Ivan Kovačić:
„Ta naša mirovina plaćena je životom i krvlju. Nije stečena, kao ove saborskih zastupnika, koji su sjedili u fotelji i dobili visoke mirovine.“
Od oko milijun i 200.000, koliko Hrvatska ima umirovljenika, njih 186.000 prima mirovine ostvarene prema povoljnijim uvjetima i posebnim propisima. Među njima je i 510 umirovljenih zastupnika hrvatskog Sabora i članova Vlade čije mirovine spadaju u najviše u zemlji. I one će biti srezane za 10 posto, ali kako ih javnost smatra odgovornima za situaciju u kojoj se zemlja našla, prevladava mišljenje da bi im trebalo u cjelosti oduzeti pravo povlaštenih mirovina.
Ne može se rezati po istom kalupu
Stipo Šeremet iz Koordinacije branitelja Vukovara dodaje da je Vlada prije posezanja u džepove branitelja imala prostora posegnuti u još neke, bogatije džepove:
„Jer, imate i danas firmi, državnih tvrtki, koje imaju po 200 i 300 menadžerskih ugovora, koji za debele novce obavljaju svoje poslove, a firme su u gubicima i pitanje je jesu li zaslužili i običnu plaću, a ne astronomske cifre osigurane menadžerskim ugovorima i nemoralno velike otpremnine.“
Uštedom od povlaštenih mirovina Vlada bi u iduće 2,5 godine uštedjela oko milijardu i pol kuna (2 milijuna EUR), najviše rezanjem braniteljskih mirovina, iako bi, ističe predsjednik Zajednice udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Tom Kačinari, branitelji trebali biti 'zadnji ešalon' obrane proračuna, ali ako je i to za spas države Vlada, kaže Kačinari, ima njegovu potporu:
„A, šta ću napraviti? Ako država nema novaca može donijeti Zakon o izvršenju Državnog proračuna gdje će nam smanjiti mirovine i za 50 posto! Jer, ne može vam netko nešto dati ako nema. E, sad drugi je par rukava, zašto nema?! Normalno da neću reći da sam sretan što mi se sad, od ove moje mirovine od 4.900 kuna već oduzima kriznim porezom 400 kuna, a ovim će smanjenjem još 500 kuna, ali ako je to krajnja žrtva za poboljšanje uvjeta življenja u Republici Hrvatskoj, onda sam za.“
Hvatski mirovinski sustav zahtijeva dubinsku reformu, ali mirovine se, ističu u Sindikatu umirovljenika Hrvatske, ne mogu rezati 'po istom kalupu' jer nisu s istog osnova ni stečene. Žestoko je prosvjedovao i predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja, te izrazio bojazan da bi ovakav 'model' smanjivanja povlaštenih mirovina mogao otvoriti mogućnost da se 'na mala " provede smanjivanje mirovina i svim umirovljenicima koji primaju više od 3.500 kuna:
„Ja samo upozoravam da se to tako ne radi i da je nedopustivo u jednoj demokratskoj državi, kako se kome sjeti, postavljati kriterije za umanjenje stečenih prava. To nije korektno i oštro prosvjedujem protiv ovakvog pristupa rješavanja mirovinske problematike.“
Hrvatska je Vlada odlučila od 1. srpnja umanjiti za 10 posto sve povlaštene mirovine veće od 3.500 kuna (oko 500 eura) osim mirovina stopostotnih ratnih vojnih invalida, rudara istarskih ugljenokopa i mirovina radnika koji su bili izloženi azbestu. Najviše je braniteljskih, 64.000, te iako su čelnici dijela braniteljskih udruga načelno podržali vladinu mjeru, među članstvom bilježimo veliko ogorčenje:
Zašto se ne traži raščišćavanje kriminala u privatizaciji nego se uzima, linearno, od svih po 10 posto. To je katastrofa. Jadna je država koja je spala da uzima od onih kojih nema.
"Znate, svaka vlada donosi odluku, ali svaka vlada mora snositi i posljedice. Zašto umanjuje mirovine za populaciju poginulih, zatočenih i nestalih branitelja? Zar su i oni krivi što je država dovedena u ovakvo stanje u kakvom se nalazi? Zašto se ne traži ratna šteta od Srbije za ono što je napravila u Hrvatskoj? Zašto se ne traži raščišćavanje kriminala u privatizaciji nego se uzima, linearno, od svih po 10 posto. To je katastrofa. Jadna je država koja je spala da uzima od onih kojih nema. Jadna.“
Razmišljanje Ivana Pšenice iz Udruge zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja dijele i brojni članovi Hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata. Predsjednik osječke HVIDRE Miljenko Kolobarić kaže da su još ogorčeniji što se i njihove mirovine nazivaju 'povlaštene':
„To nije povlaštena mirovina. Jednostavno, ne slažem se s tim, ja ne mogu vjerovati da ja imam 'povlaštenu mirovinu' zato što sam išao u rat. Što nisu oni išli 'povlašteno' ratovati po Dalju, Erdutu, po Vukovaru, Nuštru, Posavini, Bljesku, Oluji i Južnom bojištu, gdje sam svaki dan bio uz smrt i poginule i ranjene. Što me onda nije niko zvao da sam 'povlašten'?!“
I Koordinacija branitelja Vukovara sazvala je u petak ujutro, zbog vladine odluke, izvanrednu sjednicu Predsjedništva. Ivan Kovačić:
„Ta naša mirovina plaćena je životom i krvlju. Nije stečena, kao ove saborskih zastupnika, koji su sjedili u fotelji i dobili visoke mirovine.“
Od oko milijun i 200.000, koliko Hrvatska ima umirovljenika, njih 186.000 prima mirovine ostvarene prema povoljnijim uvjetima i posebnim propisima. Među njima je i 510 umirovljenih zastupnika hrvatskog Sabora i članova Vlade čije mirovine spadaju u najviše u zemlji. I one će biti srezane za 10 posto, ali kako ih javnost smatra odgovornima za situaciju u kojoj se zemlja našla, prevladava mišljenje da bi im trebalo u cjelosti oduzeti pravo povlaštenih mirovina.
Ne može se rezati po istom kalupu
„Jer, imate i danas firmi, državnih tvrtki, koje imaju po 200 i 300 menadžerskih ugovora, koji za debele novce obavljaju svoje poslove, a firme su u gubicima i pitanje je jesu li zaslužili i običnu plaću, a ne astronomske cifre osigurane menadžerskim ugovorima i nemoralno velike otpremnine.“
Uštedom od povlaštenih mirovina Vlada bi u iduće 2,5 godine uštedjela oko milijardu i pol kuna (2 milijuna EUR), najviše rezanjem braniteljskih mirovina, iako bi, ističe predsjednik Zajednice udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Tom Kačinari, branitelji trebali biti 'zadnji ešalon' obrane proračuna, ali ako je i to za spas države Vlada, kaže Kačinari, ima njegovu potporu:
„A, šta ću napraviti? Ako država nema novaca može donijeti Zakon o izvršenju Državnog proračuna gdje će nam smanjiti mirovine i za 50 posto! Jer, ne može vam netko nešto dati ako nema. E, sad drugi je par rukava, zašto nema?! Normalno da neću reći da sam sretan što mi se sad, od ove moje mirovine od 4.900 kuna već oduzima kriznim porezom 400 kuna, a ovim će smanjenjem još 500 kuna, ali ako je to krajnja žrtva za poboljšanje uvjeta življenja u Republici Hrvatskoj, onda sam za.“
Hvatski mirovinski sustav zahtijeva dubinsku reformu, ali mirovine se, ističu u Sindikatu umirovljenika Hrvatske, ne mogu rezati 'po istom kalupu' jer nisu s istog osnova ni stečene. Žestoko je prosvjedovao i predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja, te izrazio bojazan da bi ovakav 'model' smanjivanja povlaštenih mirovina mogao otvoriti mogućnost da se 'na mala " provede smanjivanje mirovina i svim umirovljenicima koji primaju više od 3.500 kuna:
„Ja samo upozoravam da se to tako ne radi i da je nedopustivo u jednoj demokratskoj državi, kako se kome sjeti, postavljati kriterije za umanjenje stečenih prava. To nije korektno i oštro prosvjedujem protiv ovakvog pristupa rješavanja mirovinske problematike.“
