Tko je kriv što se Hrvatska oporavlja od krize sporije nego većina drugih tranzicijskih zemalja?
Sindikati krive Vladu i poslodavce, poslodavcima je glavni krivac vlast, a struka upozorava da još ni od jednog političkog faktora pristnog na hrvatskoj javnoj sceni nije došao konzistentan prijedlog - kako izići iz aktualne situacije!
Svjetska banka potvrdila je prognoze MMF-a, ali i hrvatske Vlade da će Hrvatska ovu godinu završiti sa dva posto minusa u gospodarskom rastu, zajedno sa Rumunjskom.
Lošiji je jedino Kirgistan sa četiri posto minusa, a prosjek tranzicijskih zemalja istočne Europe i središnje Azije će prema tim prognozama ovu godinu završiti sa gotovo 4 posto gospodarskog rasta.
Očekuje se da će Hrvatska sljedeću godinu završiti u blagom plusu. Analitičari Svjetske banke kao dvije glavne slabosti Hrvatske ističu velika davanja za socijalu i visok dospjeli vanjski dug koji je rezultirao i padom izravnih stranih ulaganja.
To su činjenice koje nikoga u Hrvatskoj nisu previše izenadile, ali kada se postavi pitanje – tko je kriv, tada svi počinju upirati prstom u one druge.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever za RSE kaže, kako to u svakom slučaju nisu hrvatski radnici koji po svijetu rade izvrsno, kada ih netko zna dobro organizirati.
Po njegovim riječima, „krivica je podijeljena negdje između političkih elita na vlasti i poslodavaca.“
„Naime, pokazalo se vrlo jasno da niti su poslodavci u Hrvatskoj u velikoj mjeri sposobni za suvremeno tržište rada, ali i za suvremeno gospodarstvo, a jednako tako ni političke elite. S jedne strane politika ne stvara nikakve uvjete za razvoj gospodarstva. Dapače, guši ga raznim propisima, zakoni se prečesto mijenjaju, ne znamo potaknuti strane ulagače da dođu u Hrvatsku...“
„Neefikasna i birokratizirana državna i javna uprava, neefikasno pravosuđe, neobrazovani i slabo motivirani radnici,“ tako je brzojavno glavne probleme pobrojao direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić.
"Investicije su ono što bi moglo prvo početi donositi rezultate, i tu je ključan efikasniji rad državne i lokalnih vlasti. Mi imamo preko 170 projekata gdje su nam se poslovaci, odnosno investitori javili da im stvari jednostavno – ne funkcioniraju! Od toga je većina upravo u fazi da ljudi ne mogu dobiti dozvole, da se ne zna tko je za što odgovoran, tko bi trebao riješiti probleme. I oni se vrte u tom birokratskom krugu gdje nitko ne želi, ne zna ili ne može donijeti odluku da li uopće nešto može, ili – ne može!“, kaže on
Kada se potencijalni investitor obrati HUP-u sa nerješivim problemom u nekom državnom i lokalnom tijelu, HUP onda svojim utjecajem obično uspije riješiti investitorov problem na način predviđen zakonom.
Međutim, Majetić se žali da se ne mijenja ono što stvara takve probleme, a to je – da postupci vlasti konačno počnu slati poruku da su privatne investicije dobrodošle u Hrvatskoj!
I sindikati i poslodavci upiru prstom na vlast kao odgovornu za stagnaciju hrvatskog gospodarstva, ali od vlasti očekuju i da ga izvuče iz krize.
Ljubo Jurčić, predsednik Hrvatskog društva ekonomista, 19. mart 2010.
Međutim, tu nastaje problem. Ministar gospodarstva u Račanovoj vladi lijevog centra i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić u izjavi za RSE kaže, kako postoji izlaz iz krize, koji će među ostalim od građana tražiti odricanje. Predlaže li ga tko od relevantnih političkih faktora, pitali smo.
„Ne! Na žalost, na hrvatskoj političkoj sceni koja je odgovorna za vođenje države i društva za sad se ne naziru prijedlozi koji bi imali argumenata da ovu zemlju izvuku iz ove stagnacije. Dakle od onih koji su sada prisutni na političkoj i javnoj sceni nije došao još nijedan jasan, konzistentan prijedlog za rješenje naših problema i izlazak iz situacije. To ne znači da se neće pojaviti, ali za sada – toga nema!“, zaključuje Jurčić.
Sindikati krive Vladu i poslodavce, poslodavcima je glavni krivac vlast, a struka upozorava da još ni od jednog političkog faktora pristnog na hrvatskoj javnoj sceni nije došao konzistentan prijedlog - kako izići iz aktualne situacije!
Svjetska banka potvrdila je prognoze MMF-a, ali i hrvatske Vlade da će Hrvatska ovu godinu završiti sa dva posto minusa u gospodarskom rastu, zajedno sa Rumunjskom.
Lošiji je jedino Kirgistan sa četiri posto minusa, a prosjek tranzicijskih zemalja istočne Europe i središnje Azije će prema tim prognozama ovu godinu završiti sa gotovo 4 posto gospodarskog rasta.
Sindikati krive Vladu i poslodavce, poslodavcima je glavni krivac vlast, a struka upozorava da još ni od jednog političkog faktora pristnog na hrvatskoj javnoj sceni nije došao konzistentan prijedlog - kako izići iz aktualne situacije
Očekuje se da će Hrvatska sljedeću godinu završiti u blagom plusu. Analitičari Svjetske banke kao dvije glavne slabosti Hrvatske ističu velika davanja za socijalu i visok dospjeli vanjski dug koji je rezultirao i padom izravnih stranih ulaganja.
To su činjenice koje nikoga u Hrvatskoj nisu previše izenadile, ali kada se postavi pitanje – tko je kriv, tada svi počinju upirati prstom u one druge.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever za RSE kaže, kako to u svakom slučaju nisu hrvatski radnici koji po svijetu rade izvrsno, kada ih netko zna dobro organizirati.
Po njegovim riječima, „krivica je podijeljena negdje između političkih elita na vlasti i poslodavaca.“
„Naime, pokazalo se vrlo jasno da niti su poslodavci u Hrvatskoj u velikoj mjeri sposobni za suvremeno tržište rada, ali i za suvremeno gospodarstvo, a jednako tako ni političke elite. S jedne strane politika ne stvara nikakve uvjete za razvoj gospodarstva. Dapače, guši ga raznim propisima, zakoni se prečesto mijenjaju, ne znamo potaknuti strane ulagače da dođu u Hrvatsku...“
„Neefikasna i birokratizirana državna i javna uprava, neefikasno pravosuđe, neobrazovani i slabo motivirani radnici,“ tako je brzojavno glavne probleme pobrojao direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić.
"Investicije su ono što bi moglo prvo početi donositi rezultate, i tu je ključan efikasniji rad državne i lokalnih vlasti. Mi imamo preko 170 projekata gdje su nam se poslovaci, odnosno investitori javili da im stvari jednostavno – ne funkcioniraju! Od toga je većina upravo u fazi da ljudi ne mogu dobiti dozvole, da se ne zna tko je za što odgovoran, tko bi trebao riješiti probleme. I oni se vrte u tom birokratskom krugu gdje nitko ne želi, ne zna ili ne može donijeti odluku da li uopće nešto može, ili – ne može!“, kaže on
Kada se potencijalni investitor obrati HUP-u sa nerješivim problemom u nekom državnom i lokalnom tijelu, HUP onda svojim utjecajem obično uspije riješiti investitorov problem na način predviđen zakonom.
Međutim, Majetić se žali da se ne mijenja ono što stvara takve probleme, a to je – da postupci vlasti konačno počnu slati poruku da su privatne investicije dobrodošle u Hrvatskoj!
I sindikati i poslodavci upiru prstom na vlast kao odgovornu za stagnaciju hrvatskog gospodarstva, ali od vlasti očekuju i da ga izvuče iz krize.
Međutim, tu nastaje problem. Ministar gospodarstva u Račanovoj vladi lijevog centra i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić u izjavi za RSE kaže, kako postoji izlaz iz krize, koji će među ostalim od građana tražiti odricanje. Predlaže li ga tko od relevantnih političkih faktora, pitali smo.
„Ne! Na žalost, na hrvatskoj političkoj sceni koja je odgovorna za vođenje države i društva za sad se ne naziru prijedlozi koji bi imali argumenata da ovu zemlju izvuku iz ove stagnacije. Dakle od onih koji su sada prisutni na političkoj i javnoj sceni nije došao još nijedan jasan, konzistentan prijedlog za rješenje naših problema i izlazak iz situacije. To ne znači da se neće pojaviti, ali za sada – toga nema!“, zaključuje Jurčić.
