Na Županijskom sudu u Rijeci sudi se riječkom kardiokirurgu, Ognjenu Šimiću, optuženom za primanje mita od pacijenata i pranje 2,5 milijuna kuna. Mediji opširno prate slučaj kao jedan od istaknutijih "obračuna s korupcijom" u Hrvatskoj, no javnost i stručnjaci upozoravaju da je i ovaj put riječ "samo o sitnim ribama", dok "krupne i dalje slobodno plivaju":
"To je samo ono - neka visi Pedro, jer zbilja velika korupcija ili velika pronevjera, ili zastari, ili se prebriše, ili se ne rješava. Ove sitne ribe stalno hvataju."
"To je samo neka visi Pedro."
"Ona glavna stvar - otkuda smrdi riba - se ne zna i to se prikriva."
Dekan zagrebačkog Pravnog fakulteta i jedan od autora izvornog nacionalnog antikorupcijskog programa, doktor Josip Kregar - Riječi o suzbijanju korupcije ima i previše, ali nedostaju djela:
"Za naše unutrašnje potrebe mi se povremeno možemo pohvaliti uspjesima, ali napredak je spor. Još važnije od svega je da se to ne može pripisati djelovanju institucija."
I hrvatski premijer Ivo Sanader ocjenjuje da je korupcija veliko hrvatsko zlo:
"Hrvatska u tome nije iznimka, ali to nas ne smije obeshrabriti, nego upravo suprotno, još više motivirati da se borimo protiv toga zla i da ga, što je moguće više, iskorijenimo iz hrvatskog društva."
Nedjelotvorne su Institucije za suzbijanje korupcije, naglašava doktor Kregar, uključujući i USKOK, specijalizirani Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala:
"Prije svega, USKOK je zatrpan slučajevima i nije se u stanju, kao institucija, nositi sa tolikim brojem, kao ni sa sistemskim karakterom korupcije. Mjere koje se tiču sređivanja stanja u javnoj upravi i pravosuđu, daleko su ispod zahtijeva trenutka. Nisu dovoljno određene, nisu dovoljno energične i ne daju rezultate u prevenciji."
Kregar upozorava na snažan utjecaj političkih moćnika:
"Institucije koje se bave otkrivanjem korupcije, nalaze se pod jakim utjecajem moćnih političkih lobija. Svaki dan se otkrivaju novi skandali, ali njihov završetak i prave konsekvence ne vidimo, pa se stekao dojam da se male ribe mogu uhvatiti, a da je velikim otvoren put prema slobodi."
Vidljiviji iskorak u pravnim okvirima
Jedini vidljiviji iskorak Hrvatska je posljednjih godina učinila u pravnim okvirima, ali te zakone treba i provoditi - ističe predsjednik Transparency Internatioanala Hrvatska, Antun Zoran Petrović:
"U protekle dvije godine Hrvatska je donijela Zakon o financiranju političkih stranka, došlo je do izmjene kaznenog zakona kojima se oštrije kažnjavaju korupcijska djela, a od početka ove godine imamo novi Zakon o javnim nabavama. Upravo zbog toga je naša zemlja prošle godine do sada zabilježila najbolju ocjenu - 4,1."
Ohrabrujuće, ali još daleko od prolazne ocjene, zbog čega Hrvatska još uvijek ne može otvoriti ni poglavlje u pregovorima s Europskom unijom o javnoj nabavi.
Taj zakon je, kaže Petrović, pun šupljina i mogućnosti za malverzacije, osobito pod šifrom "tajnih nabava", pod kojima se, uz oružje, mogu naći i najobičnije jakne:
"Imali smo slučajeva gdje su se nabavke jakni za neka ministarstva proglašavale tajnim, ali za to nema nikakvog razloga jer kakvu jaknu nosi policija nije od nikakvog strateškog značaja."
Zbog lošeg zdravstvenog, a i drugih sustava, hrvatski građani tvrde da su u ostvarivanju životno važnih usluga često "prisiljeni" na podmićivanje:
"Možete od mene tražiti nešto direktno ili indirektno. Ali ako sam u nekakvoj vatri, neću pitati, nego ću vam dati bilo što, čak ću vam i sam ponuditi nešto na neki način da bih sebi olakšao."
"Kada je zdravlje u pitanju, onda i sami podmićujete doktora."
