Tek povratak izbjeglih i prognanih znači konačni poraz onih koji su u ratovima, u kojima se raspala jugoslavenska federacija, provodili etničko čišćenje, kazao je hrvatski predsjednik, Stipe Mesić, na skupu što su ga povodom Svjetskog dana izbjeglica organizirali UNHCR i nadležna hrvatska ministarstva:
"Povratak izbjeglih i prognanih, ne svih jer na žalost svi se nikada neće vratiti, ali svih onih koji to žele, nezaobilazni je uvjet za stvaranje osnove novog suživota, za obnavljanje međusobnog povjerenja i razumijevanja. Državna politika u tome ima nemjerljivu ulogu jer od toga, ima li državno vodstvo političku volju da se s tim pitanjem uhvati u koštac, ovisi u najvećoj mjeri i hoće li ono biti riješeno. Današnja hrvatska politika ima tu političku volju."
Stjepan Mesić
A tako se izbjegava i opasnost da ta ranjiva populacija bude moneta za potkusurivanje i predmet kratkoročnog političkog manipuliranja, poručio je hrvatski predsjednik. Mesić je prozvao one na hrvatskoj medijskoj i javnoj sceni, koji izjave izbjeglih Srba da će se vratiti ako znaju da će imati i posao, nazivaju - traženjem privilegija:
"Ima institucija, ima organizacija u kojima nećete naći ni jednog pripadnika nacionalne manjine, pa time niti Srbina - a to nije dobro."
Potpredsjednik Vlade, Slobodan Uzelac, kazao je kako je glavna zapreka razvoju rubnih dijelova Hrvatske i Hrvatske u cjelini - nedostatak ljudi, pa je održivi povratak izravan doprinos razvoju, ne samo tih krajeva, nego i cijele Hrvatske:
"Medijska potpora održivom povratku, po našoj ocjeni, nije dovoljna. Što više, različiti vidovi otpora povratku daleko nadmašuju afirmativni pristup, a posebno na lokanim razinama. Ni državni mediji nisu lišeni ovakve prakse, a da o izostanku ustavne kampanje među onima koji su donijeli odluku povratka, da i ne govorimo."
Državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja, Stanko Janić, podsjetio je na goruće pitanje stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskog prava. Vladinim akcijskim planom predviđeno je stambeno zbrinjavanje za oko 3.500 obitelji na ratom zahvaćenim područjima Hrvatske i za oko 1.500 obitelji u velikim gradovima:
"Do sada je osigurano ukupno 2.711 stanova. U tijeku je realizacija preostalih stanova kroz obnovu većeg broja stambenih objekata i kroz organiziranu obnovu vlastitih kuća. Planom je predviđen završetak aktivnosti krajem ove godine, što je ujedno i mjerilo za ispunjenje obaveza postavljenih u pogledu 23 pregovara Hrvatske sa Europskom unijom."
On je izvijestio da je provedbom Vladinih mjera omogućen povratak domovima oko 220.000 prognanih Hrvata i oko 126.000 izbjeglih hrvatskih Srba, a da je lokalno integrirano oko 45.000 Hrvata iz Bosne i Hercegovine i Srbije. Danas u Hrvatskoj ima nešto manje od 2.700 osoba sa statusom, a u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori nalazi se još oko 79.000 izbjeglih hrvatskih Srba, od kojih je 12.000 podnijelo zahtjev za povratak.
"Povratak izbjeglih i prognanih, ne svih jer na žalost svi se nikada neće vratiti, ali svih onih koji to žele, nezaobilazni je uvjet za stvaranje osnove novog suživota, za obnavljanje međusobnog povjerenja i razumijevanja. Državna politika u tome ima nemjerljivu ulogu jer od toga, ima li državno vodstvo političku volju da se s tim pitanjem uhvati u koštac, ovisi u najvećoj mjeri i hoće li ono biti riješeno. Današnja hrvatska politika ima tu političku volju."
A tako se izbjegava i opasnost da ta ranjiva populacija bude moneta za potkusurivanje i predmet kratkoročnog političkog manipuliranja, poručio je hrvatski predsjednik. Mesić je prozvao one na hrvatskoj medijskoj i javnoj sceni, koji izjave izbjeglih Srba da će se vratiti ako znaju da će imati i posao, nazivaju - traženjem privilegija:
"Ima institucija, ima organizacija u kojima nećete naći ni jednog pripadnika nacionalne manjine, pa time niti Srbina - a to nije dobro."
Potpredsjednik Vlade, Slobodan Uzelac, kazao je kako je glavna zapreka razvoju rubnih dijelova Hrvatske i Hrvatske u cjelini - nedostatak ljudi, pa je održivi povratak izravan doprinos razvoju, ne samo tih krajeva, nego i cijele Hrvatske:
"Medijska potpora održivom povratku, po našoj ocjeni, nije dovoljna. Što više, različiti vidovi otpora povratku daleko nadmašuju afirmativni pristup, a posebno na lokanim razinama. Ni državni mediji nisu lišeni ovakve prakse, a da o izostanku ustavne kampanje među onima koji su donijeli odluku povratka, da i ne govorimo."
Državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja, Stanko Janić, podsjetio je na goruće pitanje stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskog prava. Vladinim akcijskim planom predviđeno je stambeno zbrinjavanje za oko 3.500 obitelji na ratom zahvaćenim područjima Hrvatske i za oko 1.500 obitelji u velikim gradovima:
"Do sada je osigurano ukupno 2.711 stanova. U tijeku je realizacija preostalih stanova kroz obnovu većeg broja stambenih objekata i kroz organiziranu obnovu vlastitih kuća. Planom je predviđen završetak aktivnosti krajem ove godine, što je ujedno i mjerilo za ispunjenje obaveza postavljenih u pogledu 23 pregovara Hrvatske sa Europskom unijom."
On je izvijestio da je provedbom Vladinih mjera omogućen povratak domovima oko 220.000 prognanih Hrvata i oko 126.000 izbjeglih hrvatskih Srba, a da je lokalno integrirano oko 45.000 Hrvata iz Bosne i Hercegovine i Srbije. Danas u Hrvatskoj ima nešto manje od 2.700 osoba sa statusom, a u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori nalazi se još oko 79.000 izbjeglih hrvatskih Srba, od kojih je 12.000 podnijelo zahtjev za povratak.
