Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Holokaust (ni)je dio hrvatske društvene svijesti


Foto: Valentinas Mite
Antisemitizam i fašizam u Hrvatskoj trend je koji je u hrvatskom društvu stalno prisutan, srećom u malim postocima, iako se ne može reći da je riječ samo o marginalnim skupinama - ističu hrvatski povjesničari i analitičari.

„A, čujte, nije to baš sasvim marginalno kad na stadionima 'Za dom spremni ' viče 10 tisuća ljudi,“ kaže istaknuti hrvatski intelektualac i publicist Slavko Goldstein.

Pojašnjava da je za takvo ponašanje krivo puno faktora.

"Jednim dijelom," kaže Goldstein, "riječ je i o mladenačkom buntu, ali i rezultat još uvijek postojećih mitova u obitelji i nedorečenosti hrvatskih udžbenika."

Zaključuje i kako Hrvatska nije iznimka:
GOLDSTEIN: U zadnjih 10 godina imamo stanoviti napredak u suočavanju s prošlošću u hrvatskoj javnosti, iako imamo recidiva nacionalističkih, pa čak i ekstremno nacionalističkih incidenata, ipak ide to polagano i postepeno se popravlja stanje.

"Suočavanje s prošlošću nije lako išlo ni u jednoj europskoj zemlji, koja je bila pod dominacijom, okupirana ili ratovala na strani Trećega Reicha.“

Goldstein je i autor sjajne povijesne knjige s naslovom "1941-a, godina koja se vraća", a pitamo ga 'dokle će se vraćati'.

„Vratila nam se '91-e, sada je ta opasnost minorna, ali dok god žive nacionalizmi dotle to postoji. No, ne bih rekao da smo sada u neposrednoj opasnosti od vraćanja te godine. U zadnjih 10 godina imamo stanoviti napredak u suočavanju s prošlošću u hrvatskoj javnosti, iako imamo recidiva nacionalističkih, pa čak i ekstremno nacionalističkih incidenata, ipak ide to polagano i postepeno se popravlja stanje,“ kaže Goldstein.

ULICE S NAZIVOM ZLOČINCA

U Hrvatskoj još uvijek čak 17 ulica nosi ime književnika Mile Budaka, ustaškog ideologa i zločinca, kao i jedan mjesni odbor u širem središtu Zagreba.

Riječ je o mjesnom odboru u zagrebačkom Folnegovićevom naselju pred kojim su se danas, u povodu međunarodnog dana sjećanja na holokaust okupili predstavnici nekoliko nevladinih udruga i predstavnika Socijaldemokratske partije Hrvatske te zatražili promjenu imena tog odbora u 'Lea Deutsch' , ime židovske djevojčice i istaknute zagrebačke glumice prije Drugog svjetskog koja je deportirana u u nacistički logor smrti Auschwitz, preminuvši već u transportu.

Zahtjev je pročitao glavni tajnik Margelova Instituta Salamon Jazbec:

„Neprihvatljivo je da ime zagrebačkog mjesnog odbora po ustaškom ratnom zločincu Mili Budaku, nakon preimenovanja '91-e godine, iz imena mjesna zajednica Otona Župančiča, nije smetalo brojne garniture gradskih i državnih vlasti, raznih političkih stranaka, a pogotovo neshvatljivo da je samo stanovništvo gradskog područja, koje obuhvaća taj Odbor, takvo stanje 19 godina toleriralo.“

Na slučaj 'Budak' upozorio je sinoć u zagrebačkoj Židovskoj zajednici i novoizabrani hrvatski predsjednik dr Ivo Josipović, kazavši kako je holokaust 'poruka zla koje moramo nadvladati' te da i u našem susjedstvu i danas postoje tragovi tog zla kojeg nismo uvijek svjesni.

Njegove riječi potvrđuje na neki način i naša kratka anketa među gradjanima mjesnog odbora 'Mile Budak' koji nisu sasvim sigurni treba li mijenjati ime.

"Mene više Tompson smeta, nego on."
"Ima i drugih 'Budaka', nije samo on jedini."
"Pa, ne znam, ne smeta me posebno."
"Nisam ni znao, nek' bude, kaj me briga."
"Ne zanima me."
"Nek se dogovore, ja ne bih baš o tome puno."

KONSTANTAN TREND

Povjesničarka i predsjednica Savjeta Spomen područja Jasenovac dr Zorica Stipetić misli da holokaust ni kao pojam, a ni povijesna činjenica nije dio hrvatske društvene svijesti.
STIPETIĆ: Moj je dojam da se u Hrvatskoj antisemitizam pojavljuje marginalno i povremeno, ali je NDH, čija je bit izražena u holokaustu, genocidu i zločinu općenito prilično rehabilitirana i postoji danas

„Moj je dojam da se u Hrvatskoj antisemitizam pojavljuje marginalno i povremeno, ali je NDH, čija je bit izražena u holokaustu, genocidu i zločinu općenito prilično rehabilitirana i postoji danas, ne samo u simboličnim sferama kao što je naziv novca ili institucija, nego u apsolutno prihvaćenoj, a lažnoj vladajućoj frazi da smo 'protiv svih totalitarizama'. Tako se realativizira, a zatim i poništava velik dio novije hrvatske povijesti i smatram da je to zastrašujuće i opasno,“ kaže Stipetić.

Profesor političke filozofije na zagrebačkom Filozofskom falkultetu dr Žarko Puhovski ističe da je u Hrvatskoj danas antisemitizam mnogo rašireniji od onoga što bi se općenito moglo smatrati fašizmom. Puhovski vjeruje da bi i HDZ-ov predsjednički kandidat dr Andrija Hebrang, na nedavnim predsjedničkim izborima, dobio koji glas više i ušao u drugi krug da nije Židov.

Što se tiče opšteg trenda Puhovski zaključuje:

„Po mojem uvjerenju, to je trend koji je u Hrvatskoj, na žalost konstantan, ali, na sreću, ne raste. On se vrti u niskim jednoznamenkastim postotcima u radikalnom obrascu, ali postoje neosvješteni elementi toga koji se mogu naći u nešto širem spektru privatnog i javnog komuniciranja. Meni se, međutim, čini da to nije među prvih deset, a ni prvih 20 briga koje Hrvatska ima, iako postoji dio ljudi koji dobro žive baveći se dokazivanjem kako ta opasnost raste.“
  • 16x9 Image

    Ankica Barbir-Mladinović

    Dugogodišnja višestruko nagrađivana novinarka i urednica na Zagrebačkoj televiziji koja od 1994., nakon što je postala nepodobna na Hrvatskoj televiziji, izvještava za RSE o ratom pogođenim ljudskim sudbinama i drugim  postratnim i tranzicijskim temama.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG