Dostupni linkovi

Moguć monitoring nakon ulaska u EU


Europski povjerenik za proštirenje Stefan Fuele i ministar vanjskih poslova Hrvatske Goran Jandroković, Bruxelles, travanj 2011
Prema šturim izvješćima, europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele prenio je u četvrtak veleposlanicima zemalja članica EU akreditiranim u Bruxellesu, članovima takozvanog KOREPERA, zaključke Europske komisije da bi trebalo završiti hrvatske pristupne pregovore, jer je Hrvatska ispunila mjerila za zatvaranje, i da bi trebalo započeti sa pripremanjem procedura za kraj pregovora.

Sa sastanka je procurila i vijest da je pet članica – dvije velike stare članice i neke nordijske zemlje – protiv preciziranja datuma završetka pregovora, jer da je prerano za zatvoriti poglavlje o pravosuđu. To je razumljeno kao politička poruka - nije gotovo dok i mi ne kažemo da je gotovo. Doista, što je značio sastanak iu četvrtak što se može očekivati?

KOREPER nije političko, već radno tijelo na kojem se donose tehničke odluke koje govore da je među zemljama članicama usklađeno stanovište o nekom pitanju, kaže za naš radio politički analitičar Davor Gjenero.

“Sama činjenica da je Hrvatska bila tema govori da unutar zemalja članica postoji konsenzus da su pregovori s Hrvatskom više-manje završeni, da je vrijeme da se potpiše pristupni ugovor, i da se Europska unija pripremi za pregovore o onom zadnjem pitanju – financiranju u okviru ovog proračunskog razdoblja koje završava s krajem 2013. godine. Očito je da će Hrvatska postati članicom Europske unije u okviru tog proračunskog razdoblja, i očito je da je postignut politički konsenzus o tome da se smatra da je Hrvatska zadovoljila temeljne uvjete za zatvaranje pregovora o pravosuđu, a onda i ostalih pregovaračkih poglavlja”, ocjenjuje Gjenero.

Vjerojatno će Hrvatskoj do punopravnog članstva biti uspostavljen neki mehanizam kontrole izvršavanja preuzetih obaveza. Za HDZ-ovog predsjednika saborskog Odbora za vanjsku politiku Franu Matušića to nije iznenađenje.

“Taj monitoring sasvim sigurno nije one vrste kakav sada imaju punopravne članice EU Rumunjska i Bugarska. Hrvatska je i inače do punopravnog članstva dužna slati izvješća o svim privremeno zatvorenim poglavljima, dakle i inače se prati sve ono što je kroz zakonodavstvo usvojeno i što je hrvatska Vlada implementirala”, kaže Matušić.

Sličnu reakciju ima i oporbena predsjednica Nacionalnog vijeća za praćenje hrvatskih pristupnih pregovora s Europskom unijom Vesna Pusić.

“Monitoring se spominjao, međutim – koliko ja znam – nije se govorilo o karakteru monitoringa i nitko ne spominje mogućnost monitoring Hrvatske nakon ulaska u Europsku uniju”, kaže Vesna Pusić.

Niti analitičar Gjenero nije iznenađen mogućnošću neke vrste monitoringa, a on očekuje i da će od Hrvatske biti tražene i neke dodatne političke garancije o načinu ponašanja prema Srbiji i ostalim susjedima na jugoistoku Europe na njihovom europskom putu.

"Te su garancije prije svega izazvane nekim lošim europskim iskustvima sa novim članicama, npr. lošim iskustvom sa hrvatskom zapadnom susjedom Slovenijom koja – iako je članica Europske unije od 2004. godine – još nije posve savladala način uspostavljanja konsenzusa unutar Europske unije kada je riječ o procesu proširenja. Vjerojatno će od Hrvatske biti tražena neka garancija koja bi spriječila da Hrvatska padne na ispitu europske zrelosti na način na koji je pala Slovenija”, kaže Gjenero.

Pogledajte komentare (2)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG