Štrajk sveučilišnog osoblja usred ispitnih rokova! Na ovu oštru mjeru se manjinski sindikat “Akademska solidarnost” odlučio jer vjeruju da će paket zakona o znanosti, visokom obrazovanju i sveučilištu nepovratno ugroziti znanost i visoko obrazovanje u Hrvatskoj.
“Riječ je o autonomiji ne samo sveučilišta, nego i svih njegovih sastavnica pa tako i pojedinaca da autonomno odlučuju o vitalnim pitanjima ustrojstva sveučilišta i načinom upravljanja sveučilištem. Znači, nije posrijedi samo povreda nekih tijela koja jamče sveučilišnu autonimiju, nego je riječ i o tome da zakoni nastoje preustrojiti sveučilište mimo odluka svih njegovih sastavnica i njegovih djelatnika”, kaže za RSE Lada Čale Feldman s Odsjeka za komparativnu književnost zagrebačkog Filozofskog fakulteta.
Lada Čale Feldman
Nekom mutnom političkom igrom saborski Odbor za obrazovanje u srijedu nije raspravljao o ovom paketu zakona, pa oni do jeseni ni ne mogu krenuti u saborsku proceduru, međutim oko tisuću članova sindikata “Akademska solidarnost” nastavlja sa štrajkom do 15. kolovoza, odnosno do završetka saborskog rada prije ljetne pauze.
Nasuprot njima, većinski Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja s oko 11 tisuća članova protivi se štrajku, jer tvrde da je predloženi paket zakona dobar, a da se nedostatke može ispraviti u hodu, odnosno u parlamentarnoj proceduri.
Predsjednik tog sindikata Vilim Ribić odgovara kako predloženi paket zakona dobro rješava dvije bitne stvari - besplatno studiranje i odgovornost sveučilišta za raspolaganje sredstvima.
“Iz odredbi zakona se jasno vidi da je uvedeno besplatno studiranje. I to je uvedeno tek sada, nakon intervencije sindikata! Jer, u prvoj verziji zakona bilo je rečeno da svi plaćaju upisninu. Sada toga nema – svi koji redovno završe ne plaćaju upisninu!”, tvrdi Ribić.
Podrška studenata
Ribić je posebno ogorčen činjenicom da su oporbeni socijaldemokrati napuštanjem sjednice Odbora za obrazovanje srušili ovaj paket zakona.
“Iznenađuje da su jučer zastupnici oporbene Socijaldemokratske partije (SDP) izišli i na taj način srušli ovaj paket zakona, a oni bi se kao socijaldemokrati trebali prvi zalagati za besplatno studiranje, jer je to interes svakog radnika i svakog građanina”, kaže Ribić.
Ribić tvrdi da je ovaj paket zakona oboren jer ugrožava dosadašnju autonomiju fakulteta koja je među ostalim u praksi značila da se prikuplja velik novac od školarina, a financijska revizija je pokazala – blago rečeno – velike nejasnoće u trošenju tog novca.
“Krucijalno pitanje zašto je srušen ovaj paket zakona jest pitanje – hoće li fakulteti raspolagati sredstvima od školarina! Ja mislim da je to bio zapravo bio istup dijela dobro organiziranih fakulteta sa zagrebačkog Sveučilišta, među ostalim Filozofskog i Medicinskog... Zastupnici se jučer na odboru nisu više razlikovali po tome pripadaju li HDZ-u ili SDP-u, već odakle dolaze sa Sveučilišta. I to je bilo tako dobro organizirano da su tamo bili samo predstavnici tih fakulteta u borbi za autonomiju fakulteta”, tvrdi Ribić.
Studenti većinim podržavaju štrajk dijela svojih profesora, ali - nekako se osjeti da im nije svejedno.
“Ja sam sa povijesti umjetnosti. Profesori su svi solidarno rekli da neće biti nikakvih problema. Imamo redovno ispite, to je objavljeno na interenetu, tako da bar mi na našem odsjeku ne osjećamo posljedice štrajka.”
“Ne mogu polagati ispit – trebao sam imati ispit sada u ponedjeljak, ali je otkazano zbog ovoga, tako da ću izići u devetom mjesecu, ali – dobro!”
“Ja sam dala sve ispite, ali sam radi štrajka sve nagurala, pa sam si možda snizila prosjek da bi se riješila ispita prije nego sve ovo počne.”
“Riječ je o autonomiji ne samo sveučilišta, nego i svih njegovih sastavnica pa tako i pojedinaca da autonomno odlučuju o vitalnim pitanjima ustrojstva sveučilišta i načinom upravljanja sveučilištem. Znači, nije posrijedi samo povreda nekih tijela koja jamče sveučilišnu autonimiju, nego je riječ i o tome da zakoni nastoje preustrojiti sveučilište mimo odluka svih njegovih sastavnica i njegovih djelatnika”, kaže za RSE Lada Čale Feldman s Odsjeka za komparativnu književnost zagrebačkog Filozofskog fakulteta.
Nasuprot njima, većinski Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja s oko 11 tisuća članova protivi se štrajku, jer tvrde da je predloženi paket zakona dobar, a da se nedostatke može ispraviti u hodu, odnosno u parlamentarnoj proceduri.
Predsjednik tog sindikata Vilim Ribić odgovara kako predloženi paket zakona dobro rješava dvije bitne stvari - besplatno studiranje i odgovornost sveučilišta za raspolaganje sredstvima.
“Iz odredbi zakona se jasno vidi da je uvedeno besplatno studiranje. I to je uvedeno tek sada, nakon intervencije sindikata! Jer, u prvoj verziji zakona bilo je rečeno da svi plaćaju upisninu. Sada toga nema – svi koji redovno završe ne plaćaju upisninu!”, tvrdi Ribić.
Podrška studenata
Ribić je posebno ogorčen činjenicom da su oporbeni socijaldemokrati napuštanjem sjednice Odbora za obrazovanje srušili ovaj paket zakona.
“Iznenađuje da su jučer zastupnici oporbene Socijaldemokratske partije (SDP) izišli i na taj način srušli ovaj paket zakona, a oni bi se kao socijaldemokrati trebali prvi zalagati za besplatno studiranje, jer je to interes svakog radnika i svakog građanina”, kaže Ribić.
Vilim Ribić tvrdi da je paket zakona oboren jer ugrožava dosadašnju autonomiju fakulteta koja je značila i prikupljanje velikog novca od školarina.
Ribić tvrdi da je ovaj paket zakona oboren jer ugrožava dosadašnju autonomiju fakulteta koja je među ostalim u praksi značila da se prikuplja velik novac od školarina, a financijska revizija je pokazala – blago rečeno – velike nejasnoće u trošenju tog novca.
“Krucijalno pitanje zašto je srušen ovaj paket zakona jest pitanje – hoće li fakulteti raspolagati sredstvima od školarina! Ja mislim da je to bio zapravo bio istup dijela dobro organiziranih fakulteta sa zagrebačkog Sveučilišta, među ostalim Filozofskog i Medicinskog... Zastupnici se jučer na odboru nisu više razlikovali po tome pripadaju li HDZ-u ili SDP-u, već odakle dolaze sa Sveučilišta. I to je bilo tako dobro organizirano da su tamo bili samo predstavnici tih fakulteta u borbi za autonomiju fakulteta”, tvrdi Ribić.
Studenti većinim podržavaju štrajk dijela svojih profesora, ali - nekako se osjeti da im nije svejedno.
“Ja sam sa povijesti umjetnosti. Profesori su svi solidarno rekli da neće biti nikakvih problema. Imamo redovno ispite, to je objavljeno na interenetu, tako da bar mi na našem odsjeku ne osjećamo posljedice štrajka.”
“Ne mogu polagati ispit – trebao sam imati ispit sada u ponedjeljak, ali je otkazano zbog ovoga, tako da ću izići u devetom mjesecu, ali – dobro!”
“Ja sam dala sve ispite, ali sam radi štrajka sve nagurala, pa sam si možda snizila prosjek da bi se riješila ispita prije nego sve ovo počne.”
