Prema najnovijim prognozama bankarske grupe UniCredito, Hrvatska je jedina zemlja europskog jugoistoka kojoj je prognoza rasta u ovoj godini dodatno umanjena. Naime, umjesto pada gospodarske aktivnosti za jedan posto u odnosu na prošlu godinu, kada je hrvatsko gospodarstvo potonulo za čak 5,8 posto, markoekonomisti UniCredita sada očekuju da će Hrvatska godinu završiti s minusom od 1,5 posto, a srodnu prognozu daju i analitičari Bank Austria.
Glavni razlozi za ovu ocjenu su u većem padu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom tromjesečju, nego što se očekivalo, a on je iznosio 2,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Stagnira i industrijska proizvodnja, kao i promet u trgovini na malo, dok su investicije gotovo zamrle. U drugoj polovici godine očekuje se blagi oporavak, ali on neće biti toliki da preokrene negativne trendove započete u prvoj polovici godine.
Ove prognoze ne iznenađuju domaće analitičare – čak je i glavna premijerkina ekonomska savjetnica, ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek nedavno kazala kako njena institucija za ovu godinu očekuje pad gospodarskih aktivnosti od 1 posto, a ne više 0,7 posto.
Urednik business-magazina Forbes Hrvatska Viktor Vresnik u izjavi za naš radio nije iznenađen prognozama UniCredita.
„Lako moguće da procjene jesu točne, jer svi očekuju puno od turizma. Prvog srpnja počinje sezona koja će – s obzirom na ovo što se dešava u Grčkoj – biti bolja od prošle godine, jer je Grčka prazna. Prema tome, mi na tome možemo profitirati, što nije za veseliti se, jer je vjerojatno kratkog daha, ali – eto, možemo!“
Hoće li priljev od turizma stvoriti dodatni prostor da konačno zažive Vladine mjere gospodarskog oporavka - pitali smo Vresnika.
„Bilo prostora ili ne, Vlada mora krenuti s mjerama. Jer inače ćemo sljedeće godine Grčku imati – mi!“
Zarada od turizma - čarobni lijek
Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić u izjavi za naš radio podjeća da je još koncem prošle godine najavljivao da bi pad BDP-a mogao biti dva posto. Vladino smanjivanje proračunske potrošnje za par milijardi kuna nije antirecesijsko, već prorecesijsko – tvrdi Jurčić - jer će netko u Hrvatskoj za taj iznos izgubiti narudžbi, a nema mjera koje bi jačale domaću proizvodnju.
„I ove mjere koje poduzima Vlada su dobre, jer se državna uprava treba racionalizirati, mora se smanjiti neracionalna potršnja, ali s druge strane nema mjera koje će zaustaviti pad domaće proizvodnje ili je povećati. Tako da – kada sve skupa stavite na hrpu, plus okruženje u kojem se nalazimo, tj. svjetska kriza koja znači da neće doći do značajne potražnje iz svijeta prema domaćim proizvodima – onda sve skupa mi liči da će biti oko minus dva posto na kraju ove godine u odnosu na prethodnu godinu.“
Jurčić ne misli da je zarada od turizma čarobni lijek za sve boljke hrvatske ekonomije, pogotovo što su njegova očekivanja da ove godine devizni priljev od turizma u Hrvatskoj neće biti 6 milijardi eura, već pet i po.
„Zato ne treba ni očekivati da će turistički priljev popraviti pad ukupne domaće proizvodnje. Turisti će vjerojatno doći i dolazit će u istoj mjeri kao i prošle godine, ali će trošiti – po mojoj procjeni – nekih 5 posto manje nego prošle godine. Tako da po osnovi turističkog priljeva deviza ili potrošnje neće biti poverćanja BDP-a u odnosu na prethodnu godinu.“
Dodajmo da je dobra vijest u prognozi UniCredita da se ne očekuje promjena hrvatskog kreditnog rejtinga u sljedećih 12 mjeseci, jer će uskoro biti otvorena preostala tri poglavlja u hrvatskim pregovorima o članstvu u Europskoj uniji, a i tečaj kune prema euru biti će stabilan.
Moglo bi vas interesovati i ovo:
Kako se grčka kriza odražava na ekonomije regije
Glavni razlozi za ovu ocjenu su u većem padu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom tromjesečju, nego što se očekivalo, a on je iznosio 2,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Stagnira i industrijska proizvodnja, kao i promet u trgovini na malo, dok su investicije gotovo zamrle. U drugoj polovici godine očekuje se blagi oporavak, ali on neće biti toliki da preokrene negativne trendove započete u prvoj polovici godine.
Ove prognoze ne iznenađuju domaće analitičare – čak je i glavna premijerkina ekonomska savjetnica, ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek nedavno kazala kako njena institucija za ovu godinu očekuje pad gospodarskih aktivnosti od 1 posto, a ne više 0,7 posto.
Urednik business-magazina Forbes Hrvatska Viktor Vresnik u izjavi za naš radio nije iznenađen prognozama UniCredita.
„Lako moguće da procjene jesu točne, jer svi očekuju puno od turizma. Prvog srpnja počinje sezona koja će – s obzirom na ovo što se dešava u Grčkoj – biti bolja od prošle godine, jer je Grčka prazna. Prema tome, mi na tome možemo profitirati, što nije za veseliti se, jer je vjerojatno kratkog daha, ali – eto, možemo!“
Bilo prostora ili ne, Vlada mora krenuti s mjerama. Jer inače ćemo sljedeće godine Grčku imati – mi, upozorava urednik business-magazina Forbes Hrvatska.
Hoće li priljev od turizma stvoriti dodatni prostor da konačno zažive Vladine mjere gospodarskog oporavka - pitali smo Vresnika.
„Bilo prostora ili ne, Vlada mora krenuti s mjerama. Jer inače ćemo sljedeće godine Grčku imati – mi!“
Zarada od turizma - čarobni lijek
Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić u izjavi za naš radio podjeća da je još koncem prošle godine najavljivao da bi pad BDP-a mogao biti dva posto. Vladino smanjivanje proračunske potrošnje za par milijardi kuna nije antirecesijsko, već prorecesijsko – tvrdi Jurčić - jer će netko u Hrvatskoj za taj iznos izgubiti narudžbi, a nema mjera koje bi jačale domaću proizvodnju.
„I ove mjere koje poduzima Vlada su dobre, jer se državna uprava treba racionalizirati, mora se smanjiti neracionalna potršnja, ali s druge strane nema mjera koje će zaustaviti pad domaće proizvodnje ili je povećati. Tako da – kada sve skupa stavite na hrpu, plus okruženje u kojem se nalazimo, tj. svjetska kriza koja znači da neće doći do značajne potražnje iz svijeta prema domaćim proizvodima – onda sve skupa mi liči da će biti oko minus dva posto na kraju ove godine u odnosu na prethodnu godinu.“
Jurčić ne misli da je zarada od turizma čarobni lijek za sve boljke hrvatske ekonomije, pogotovo što su njegova očekivanja da ove godine devizni priljev od turizma u Hrvatskoj neće biti 6 milijardi eura, već pet i po.
„Zato ne treba ni očekivati da će turistički priljev popraviti pad ukupne domaće proizvodnje. Turisti će vjerojatno doći i dolazit će u istoj mjeri kao i prošle godine, ali će trošiti – po mojoj procjeni – nekih 5 posto manje nego prošle godine. Tako da po osnovi turističkog priljeva deviza ili potrošnje neće biti poverćanja BDP-a u odnosu na prethodnu godinu.“
Dodajmo da je dobra vijest u prognozi UniCredita da se ne očekuje promjena hrvatskog kreditnog rejtinga u sljedećih 12 mjeseci, jer će uskoro biti otvorena preostala tri poglavlja u hrvatskim pregovorima o članstvu u Europskoj uniji, a i tečaj kune prema euru biti će stabilan.
Moglo bi vas interesovati i ovo:
Kako se grčka kriza odražava na ekonomije regije
