Pregovarački timovi hrvatskih sindikata zdravstva i Ministarstva zdravstva postigli su dogovor o sedampostotnom povećanju plaća. Opozicija upozorava da akutni problemi zdravstvenog sustava nisu riješeni, a da je aktualni ministar nesposoban, i da treba otići.
Konačna je odluka na Vladi i na sindikalnim tijelima, ali čini se da je dogovor oko sedampostotne povišice za 71.000 zaposlenih u hrvatskom zdravstvu postignut. Ministar zdravstva Milan Kujundžić nakon nove runde pregovora.
"Ja vjerujem da će se nekako iznaći i razumijevanje i sredstva", kazao je ministar.
To bi značilo novo opterećenje za proračun od oko 400 milijuna kuna (55 milijuna eura) godišnje.
U ime pregovaračkog tima sindikata, predsjednica Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara Ankica Prašnjak o tome kakve reakcije članstva očekuje.
"Sigurno da neće biti zadovoljni. Pa nismo niti mi zadovoljni. To je kompromis kompromisa", kazala je Prašnjak.
Do konačnog dogovora, prosvjedi zdravstvenih radnika pred bolnicama se nastavljaju. Danas su održani pred jednom zagrebačkom i jednom karlovačkom bolnicom.
Zdravstvo kao politička žrtva
I dok je jedna kriza najvjerojatnije prebrođena, ukupno stanje u hrvatskom zdravstvu je podjednako loše kao i ranije.
"Lista čekanja nisu se smanjile, kako je HDZ (Hrvatska demokratska zajednica) najavljivao prije izbora, nego povećale. Dug zdravstva koji se broji u milijardama kuna nije se smanjio, a izostale su najavljene investicije u zdravstvo iz europskih fondova", tvrdi saborski zastupnik i predsjednik male lijeve oporbene stranke Demokrati Mirando Mrsić.
Za to da nema oporavka zdravstva on krivi aktualnog ministra Kujundžića i premijera i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića.
"Zdravstvo je postalo žrtva Plenkovićeve unutarstranačke borbe sa HDZ-ovom desnicom, kojoj pripada i ministar Kujundžić. Najstrašnije od svega je to što je Plenković spreman dopustiti uništenje zdravstvenog sustava samo i isključivo kako bi opstao na vlasti. Zato ministar Kujundžić mora otići, jer svaki novi dan s ovim ministrom poguban je za zdravstveni sustav", upozorava Mrsić.
Nedostaje 12.000 medicinskih sestara
Po sindikalnih izvorima, u Hrvatskoj nedostaje 12.000 medicinskih sestara i 4.000 liječnika. Dok se u većim gradovima reorganizacijama, spajanjem bolničkih odjela i silnim prekovremenim radom nekako uspijeva premostiti taj manjak, u ruralnim sredinama je stanje mnogo ozbiljnije. O stanju na terenu bjelovarsko-bilogorska dožupanica Bojana Hribljan.
"Većina liječnika radi iz mirovine. Mladi liječnici ne žele doći u ruralne sredine jer nisu nikako stimulirani, jer se jednako plaća liječnik u Zagrebu i liječnik u nekom malom selu. Plaćamo liječnicima stanarine, subvencioniramo kredite, nudimo stanove, nudimo doškolovanje svih tehničkih djelatnika medicinske struke, ali kada objavimo natječaj, ponavljamo ga po pet puta. Ali liječnika nema i naravno da je najveća odgovornost na Ministarstvu zdravstva", kazala je dožupanica Hribljan.
"Nije stvar u novcu, i ne vjerujem da će bilo koje povećanje plaća zadržati bilo koga od 71.000 ljudi u zdravstvenom sustavu u Hrvatskoj, nego je stvar u sređivanju tog sustava", upozorava dugogodišnja sindikalna aktivistica u zdravstvu Spomenka Avberšek.
U sindikatu navode i da zapadnoeuropskim zemljama udaljenost između dvije opće bolnice je 80 do 85 kilometara, a u kontinentalnoj Hrvatskoj u prosjeku - 27 kilometara.
"To neće taknuti, kao ni općine! Jer svaka općina valjda mora imati svoju bolnicu, svoju poštu, svoju školu i ne znam što. I tu tome je problem", upozorava Spomenka Avberšek.
Facebook Forum