Hrvatska je izuzetno zadovoljna odazivom šest međunarodnih naftnih kompanija na natječaj za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u jadranskom podmorju.
Ni Hrvatskoj ni Crnoj Gori ne odgovara sporenje, kazao je hrvatski ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak povodom nejasnoća oko toga kome pripadaju neka od istražnih polja u južnom dijelu Jadrana.
Hrvatska je uspjela u privlačenju renomiranih naftnih kompanija za istraživanje i moguću eksploataciju plina ili nafte u jadranu. U ponedjeljak je zaključen natječaj, i Vrdoljak nije krio zadovoljstvo.
„Možemo vas informirati da se na natječaj prijavilo šest kompanija koje su iskazale interes za ukupno 15 istražnih prostora. Mi smo naravno zadovoljni ponudama, jer je riječ o vrlo eminentnim i stručnim kompanijama s velikim iskustvom u korištenju najsuvremenijih tehnologija, koje udovoljavaju najzahtjevnijim ekološkim standardima.“
Potpis koncesijskih ugovora na rok od 30 godina može se očekivati u roku od šest mjeseci, a onda će se raspisati novi krug javnog natječaja za nepodijeljene istražne prostore. Predsjednica Uprave državne Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić kaže kako je vrlo važno što su naftne kompanije iskazale interes za 15 od 29 ponuđenih istražnih prostora.
„Znači da je taj potencijal prepoznat i da uistinu postoji. A je li to nafta ili plin, znati ćemo za tri do šest godina, kada ćemo imati prve istražne platforme kojima se dokazuje koja se sirovina, odnosno koji resurs dolje nalazi.“
Troškovi istraživanja koje snosi isključivo investitor iznose oko 100 milijuna eura po istražnom prostoru. Koje su koristi za Hrvatsku sada u istraživanju i kasnije, ako se pokaže da u podmorju ima ugljikovodika i da je eksploatacija isplativa, pojašnjava Barbara Dorić.
„U istražnom periodu imamo ogromnu količinu stranog kapitala koji će ući u ovu državu i koji će sigurno utjecati na određene makroekonomske efekte, pa i na zapošljavanje, pa i na razvoj i mogućnosti naše popratne industrije, kao što su brodogradilišta, luke, razne usluge koje mi kao država možemo ponuditi u periodu istraživanja. A ukoliko se utvrdi sama sirovina i krene eksploatacija, tada po financijskom modelu kojeg smo postavili u simulaciji 55 posto prihoda ide državi, a 45 posto investitoru.“
Iako u Vladi kažu kako bez poštivanja najviših ekoloških standarda neće biti ništa od posla, ekološke udruge i ekološka stranka Održivi razvoj Hrvatske (OraH) su i više nego skeptični.
„Mi smo protiv eksploatacije nafte u Jadranu, zato što je Jadran plitko i zatvoreno more, koje u velikoj mjeri ovisi o turizmu i ribarstvu. Ukoliko bi se na naftnoj platformi dogodila bilo kakva nesreća, možemo se pozdraviti sa ekonomijom cijelog ovog područja", kazala je predsjednica Oraha Mirela Holy.
A što se tiče nejasnoća oko toga kome pripadaju neka od istražnih polja u južnom dijelu Jadrana, Vrdoljak poručuje kako sporenje ne odgovara ni jednoj ni drugoj strani, i kako su dvije strane u kontinuiranoj komunikaciji.
„Mislim da je i nedavni sastanak premijera Milanovića i Đukanovića pokazao spremnost na zajedničku suradnju i da je zajednički interes da se ovakvi projekti provedu bez stopiranja bilo kojih formalno-pravnih akata. I dalje ćemo kontinuirano raditi s njima, Crna Gora je u sličnom postupku s nekim malim odgodama. Želimo zajedno sa kolegama iz Crne Gore raščistiti sva otvorena pitanja, ali ne nauštrb tijeka procesa koji je krenuo.“
U ponedjeljak uveče je za emisiju „Poslovna zona“ Hrvatske televizije precizirao kako se sada radi na prijedlogu memoranduma o razumijevanju, koji bi bio podloga da se s istraživanjem ugljikovodika nastavi s obje strane.
„A kada se pokrene arbitraža o određivanju granice i kada se arbitražni postupak završi i u konačnom se odluči o granici, tada će svaka strana preuzeti ugovore onih koji su postojali s jedne i druge strane granice,“ kazao je ministar koji vjeruje da će crnogorska strana prihvatiti ovaj hrvatski prijedlog.
