Dostupni linkovi

Vojni rok u Hrvatskoj: Odluka 'preko koljena' sa zabrinjavajućim argumentima


Visoki troškovi i velik broj mladih koji nisu željeli u vojsku bili su i razlozi zašto je obavezno služenje vojnog roka zamrznuto pred deset godina (na slici: pripadnici Oružanih snaga Republike Hrvatske)

Najava ponovnog uvođenja obaveznog služenja vojnog roka postala je tema dana u Hrvatskoj, iako bi jednomjesečni ljetni kampovi za vojnu obuku trebali krenuti tek u ljeto 2019. Ustanovilo se da pola vladajuće garniture nije služilo vojni rok, pa opozicija kaže da je malo licemjerno tjerati mlade u vojsku, a da to sami nisu obavili.

Iako i dalje nema nikakve službene odluke, a pogotovo nikakve dovršene analize, vladajući smatraju kao svršenu stvar da bi u ljeto 2019. godine 30.000 završenih gimnazijalaca trebalo u dva turnusa obaviti osnovnu vojnu obuku u ljetnim kampovima, muški obavezno, a djevojke ako žele.

Novac potreban za to – između 300 i 500 milijuna kuna (između 40 i 80 milijuna eura) – nekako će se naći, kažu vladajući, a ono jedino što ih muči je prigovor savjesti. Visoki troškovi i velik broj mladih koji nisu željeli u vojsku bili su i razlozi zašto je obavezno služenje vojnog roka i zamrznuto pred deset godina.

Opozicija upozorava da je odluka donesena preko koljena, nakon povratka predsjednice Kolinda Grabar-Kitarović iz Sjedinjenih Država, a socijaldemokratskog predsjednika saborskog Odbora za obranu Igora Dragovana posebno brinu argumenti koje se plasira kroz medije.

"To pričanje o zveckanju oružjem, o tome da nam na granicama stoje neprijatelji, da je potencijalni rat pred vratima – nije dobro! Ako to doista postoji, onda to hrvatski građani moraju znati. Onda oni koji govore da imamo problem sa naoružavanjem Srbije moraju hrvatskim građanima reći: 'da, to uistinu je problem!' A ne na direktno pitanje odgovarati 'ne, nije problem', a kuloarski argumente za uvođenje vojnog roka prebacivati na naoružavanje Srbije", navodi Dragovan.

Priča o naoružavanju Srbije ima mnogo više sa nadolazećim izborima u Srbiji, nego sa činjenicama, podsjeća vojni analitičar portala obris.org Igor Tabak.

"Ništa od onoga što je dogovoreno u posjetama Moskvi i Minsku nije još sletjelo ili se već raspakirava po Srbiji. To su političke priče lansirane tijekom posjeta Moskvi i Minsku. Oni definitivno time zveckaju pred izbore, ali jednako tako su pričali 2013. godine, a Srbija osim ova dva helikoptera kupljena pred godinu dana puno godina nije ništa kupila. Ja razumijem da se puno ljudi u Hrvatskoj sjeti 1991. godine, puno ljudi ima dojam ako gleda televiziju da se tamo raspakirava oprema za Treći svjetski rat, ali toga faktično - nema!", ocjenjuje analitičar Tabak.

Dodatni troškovi

I vladajući u Hrvatskoj su zatečeni brzinom kojom je moguće vraćanje vojnog roka postalo tema dana, pa nisu stigli smisliti neku priču kojom bi pokrili činjenicu da premijer Andrej Plenković, predsjednik Sabora Božo Petrov i pola ministara nisu uopće bili u vojsci pravdajući se zdravstvenim razlozima – anemijom, slabim vidom i slično.

Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije ne očekuje da će se vladajući posramiti što su ulovljeni kako drugima nameću što su sami eskivirali.

"Naravno da je to licemjerno, naravno da su to dvostruki standardi, naravno da to nije vjerodostojno, ali ja se ipak plašim da to neće njih nagnati da odustanu od te ideje", ističe Bosanac.

Gordan Bosanac: Sigurno će biti i civilno služenje koje će morati imati jednake uvjete kao i vojni rok
Gordan Bosanac: Sigurno će biti i civilno služenje koje će morati imati jednake uvjete kao i vojni rok


Više umirovljenih generala zatražilo je da se nekako oteža prigovor savjesti i civilno služenje vojnog roka, a pridružio im se i HDZ-ov predsjednik saborskog Odbora za veterane Ivan Anušić.

"Nema onda smisla uvoditi rok, ako će se svi pozivati na priziv savjesti. Smatram da treba otežati taj dio", kazao je Anušić.

Gordan Bosanac odgovara da takvi zaboravljaju da su devedesete gotove i da više zakona i članak 47 Ustava garantiraju prigovor savjesti.

"Zakonski je to vrlo jasno riješeno i, ako dođe do vojnog roka, sigurno će biti i civilno služenje koje će morati imati jednake uvjete kao i vojni rok. To nije samo pitanje vremenskog trajanja, nego će se morati osigurati i topli obrok, i prijevoz za ljude u civilnu službu. To je jedan dodatni trošak koji možda nije predviđen u ovoj projekciji od 300 do 500 milijuna", riječi su Bosanca.

Neki prerevni činovnici Ministarstva obrane već su po tri srednje škole u Slavoniji dijelili učenicima koji ove godine navršavaju osamnaestu "upitnike za uvođenje u vojnu evidenciju", a Ministarstvo je nakon oštrih prosvjeda oporbe i medija odgovorilo kako se radi o "izdvojenom slučaju".

Naime, te obrasce mladići ispunjavaju kada ih se sa navršenih 18 pozove u lokalni Ured za obranu na regrutaciju, a ovo se pokušava opravdati formulacijom da će tako uštedjeti na troškovima putovanja do Ureda za obranu.

Brzih i u najvećoj mjeri negativnih reakcija na njenu ideju uplašila se i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja je danas poručila kako je o tome preuranjeno govoriti, a i da to i ne bi bio vojni rok, već "nekoliko tjedana u kojima bi se mladi naučili reagirati u hitnim situacijama".

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG