Dostupni linkovi

U Orehovici na sjeveru Hrvatske – dvojezičnost za Rome


"Osnovna škola Orehovica uvela je predškolu i produženi boravak, i to u integraciji, dakle i romska i većinska djeca zajedno", kaže u izjavi za RSE ravnatelj te škole Branko Sušec.
"Osnovna škola Orehovica uvela je predškolu i produženi boravak, i to u integraciji, dakle i romska i većinska djeca zajedno", kaže u izjavi za RSE ravnatelj te škole Branko Sušec.

Mala općina Orehovica na sjeveru Hrvatske je prva i za sada jedina općina u kojoj je romska manjina prešla 33 posto stanovništva i ostvarila pravo na ravnopravnu službenu upotrebu svog jezika, odnosno na dvojezične ploče na institucijama.

Lokalne vlasti kažu kako neće biti problema u ostvarenju tog prava.

Također, na lokalnim izborima za tri godine će Romi u Međimurju moći birati i vlastitog zamjenika župana.

Prema Popisu stanovništva iz 2021. godine, broj Roma u općini Orehovica u Međimurskoj županiji je znatno porastao, pa ih ima 916, odnosno 33,68 posto od ukupnog broja stanovnika općine. To im prema članku 12. Ustavnog zakona o pravima manjina daje pravo na ravnopravnu službenu upotrebu jezika i pisma.

U praksi to znači dvojezične ploče na državnim institucijama u općini i dvojezični nazivi ulica.

Romi ne očekuju probleme

Predsjednik Općinskog vijeća Neven Kreslin (HDZ) za Radio Slobodna Europa (RSE) kaže kako će poštovati proceduru.

"Mora se poštovati zakonsku normu i ustavna prava. Poštovat ćemo standardnu proceduru kako to treba ići, ali – kažem – moramo se sjesti i točno vidjeti kako i na koji način", kazao je Kleslin.

Predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Međimurske županije Matjaž Oršuš za RSE ne očekuje problem oko postavljanja ploča na hrvatskom i na romskom jeziku.

"Mi očekujemo da će biti sve okej što se tiče tih ploča. Ne bismo htjeli da bude slučaj kao što je bilo u Vukovaru. Imat ćemo sigurno sastanak i sa načelnicom općine. Ako je zakonskim okvirom predviđeno da imamo dvojezične ploče, onda neka bude. Neki još ne shvaćaju što je to", kaže Oršuš.

Nekima zabunu izaziva činjenica da je u svijetu kao službeni jezik Roma prihvaćen romano ćip, ali njime u Hrvatskoj vlada svega desetak posto romske populacije, dok velika većina, pa i romski stanovnici Orehovice govore bajaški.

Hoće li na pločama biti romani ćip ili bajaški?

"Mi smo se već dogovorili", kaže Oršuš.

"Ide na bajaškom, jeziku kojim govorimo. Ali opet, nemamo ništa protiv toga da bude i na romano ćip. Romano ćip je ipak priznat jezik, znate. Najbolje bi bile trojezične ploče i o tome ćemo pregovarati sa načelnicom općine, i ona će se sigurno složiti", najavljuje Oršuš.

RSE je u više navrata pokušavao stupiti u kontakt sa nezavisnom načelnicom općine Orehovica Dijanom Novak, ali bez rezultata.

Prvi korak biti će uvrštavanje dvojezičnosti u općinski statut.

Zašto je broj Roma u Orehovici porastao?

Broj Roma u Orehovici je od Popisa stanovništva 2011. do Popisa stanovništva prošle godine porastao gotovo za dvostruko – od njih 491 na Popisu 2011., do njih 916 na prošlogodišnjem Popisu.

Osim većeg nataliteta kod romske manjine nego što je to slučaj kod drugih stanovnika Hrvatske, razlozi su i u kvalitetnom obrazovanju i u boljoj kvaliteti života romske zajednice nego u nekim drugim sredinama.

Načelnica općine Dijana Novak je u veljači ove godine na specijaliziranom portalu nacelnik.hr objasnila koja je tajna.

"Imamo čitavu lepezu mjera kojima mlade želimo zadržati i privući nove – uveli smo potpore za uređenje prve nekretnine pa mlade obitelji mogu ostvariti do 20 tisuća kuna potpore, smanjili komunalne doprinose, učenicima smo osigurali prijevoz do škole, besplatne radne bilježnice, imamo jednosmjensku nastavu, povećali smo stipendije sa dosadašnjih 300 na 800 kuna, sufinanciramo smještaj djece u vrtiću", pohvalila se načelnica općine Orehovica.

Orehovica - prva škola u Hrvatskoj sa nastavom romskog jezika i kulture po modelu 'C'

"Osnovna škola Orehovica uvela je predškolu i produženi boravak, i to u integraciji, dakle i romska i većinska djeca zajedno", pohvalio se u izjavi za RSE ravnatelj te škole Branko Sušec.

Osim toga, to je prva škola u Hrvatskoj koja je uvela nastavu bajaškog jezika po modelu "C" – romski jezik i kultura, u koju je uključeno pedesetak učenika.

"Imamo po kurikulumu tri sata tjedno u tri grupe. Nastavu mora provoditi učitelj koji je i govornik tog jezika. Zato smo angažirali učiteljicu koja govori bajaški i koja je tu na pola radnog vremena, a pola u jednoj nedalekoj osnovnoj školi", pojašnjava Sušec.

Međutim, ono na što je ravnatelj Sušec posebno ponosan jest da je od sedamdesetak studenata Roma (pedeset na stipendiji Ministarstva znanosti i obrazovanja i 14 na stipendiji grada Zagreb) njih čak šest došlo iz škole u Orehovici, a dvojica su već i diplomirala.

Sušec kaže kako je prvi korak bio pred petnaestak godina – infrastruktura u romskim dijelovima naselja, dakle struja, voda i asfalt.

Sljedeći je korak bio obrazovanje, a sada je treći korak zapošljavanje, pa je većina roditelja od dvjestotinjak učenika romske manjine u njegovoj školi zaposlena.

Dvojezičnost u Vukovaru

Dvojezičnost, odnosno ploče sa nazivima institucija i imenima ulica i trgova na hrvatskom i latinici i srpskom i ćirilici godinama su bile problem u Vukovaru.

Nakon što je Popis stanovništva iz 2011. pokazao da pripadnika srpske manjine u gradu ima više od 33 posto, tadašnja hrvatska Vlada premijera Zorana Milanovića je bez političke pripreme krenula postavljati ploče po Vukovaru, na što je HDZ, koji je tada bio u opoziciji, organizirao "spontane prosvjede".

Na kraju je Vlada prestala sa postavljanjem ploča, a Ustavni sud je kazao da lokalne vlasti jednom godišnje procijeniti jesu li se stekli uvjeti – međuetničko povjerenje – da se nastavi sa postavljanjem dvojezičnih ploča.

Lokalne vlasti, prvo sa HDZ-ovom većinom, a potom pod vodstvom HDZ-ovog otpadnika udesno Ivana Penave godinama su ocjenjivale da se nisu stekli uvjeti, a onda je Popis iz 2021. pokazao da je broj Srba u Vukovaru pao ispod trećinu, pa da nema zakonskih pretpostavki za dvojezične ploče.

Nakon sljedećih izbora i romski zamjenik župana u Međimurju

Druga velika novost koju je donio Popis stanovništva je da će Romi u Međimurskoj županiji ubuduće imati pravo na zamjenika župana iz redova romske manjine.

To pravo po Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina imaju manjine koje prijeđu pet posto ukupnog stanovništva, a po Popisu stanovništva iz 2021. godine, u Međimurskoj županiji živi 6.954 Roma, što je 6,61 posto od ukupnog broja stanovnika.

To će pravo moći ostvariti tek na lokalnim izborima za tri godine.

Županija želi prvo pitati Ministarstvo

Aktualna voditeljica županijskog Upravnog odjela za civilno društvo i ljudska prava Maja Odrčić Mikulić kazala je za RSE kako se županija oko izbora zamjenika župana iz redova romske manjine obratila za analizu nadležnom Ministarstvu pravosuđa i uprave, i da čekaju njihovo očitovanje.

"U ovom trenutku je prerano donositi ikakve zaključke ili izjašnjavati se o stavovima, s obzirom da se još uvijek provode analize nadležnih tijela, koje bi nam trebale na sljedećim izborima za tri godine ukazati na to - da li se to pravo ostvaruje ili ne ostvaruje", kazala je županijska ministrica za ljudska prava.

Predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Međimurske županije Matjaž Oršuš za RSE kaže kako je ta materija uređena Ustavnim zakonom, a da je kao kriterij za broj pripadnika neke manjine i i prava koja iz tog broja vuku relevantan - Popis stanovništva.

Oršuš (lijevo): Zašto ne bi naši ljudi bili na pravom mjestu
Oršuš (lijevo): Zašto ne bi naši ljudi bili na pravom mjestu

"Ako je zakonski omogućeno da u Međimurju možemo imati zamjenika župana, onda ćemo ga imati. To će puno pomoći – zašto ne bi naši ljudi bili na pravom mjestu?! I ovako smo slabo uključeni u sve to. Županija ne može tražiti nikakvo mišljenje, nego je sve to već doneseno nakon Popisa stanovništva", odlučan je Oršuš.

Proteklih godine nezavisni međimurski župan Matija Posavec imao je više javnih istupa koji su u dijelu javnosti protumačeni kao antiromski, zbog čega je došao i u konflikt sa saborskim zastupnikom romske manjine Veljkom Kajtazijem.

Aktualno Srbi imaju zamjenika župana u deset županija (nakon ovog Popisa imat će ga u šest), a Česi i Talijani u po jednoj.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG