Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Hrvatska planira liberalizirati uvoz radne snage


Ove je godine u Hrvatskoj radilo čak 60.000 stranih radnika iz zemalja izvan Europske unije - njih preko 26.000 iz Bosne i Hercegovine(BiH), gotovo 13.000 iz Srbije, gotovo 7.000 s Kosova i 5.500 iz Makedonije. Ukrajinaca i Albanaca je po dvije tisuće i više, a među 10 najbrojnijih još su Indijci, Nepalci, Kinezi i Filipinci, podaci su Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ).

Međutim, ako se želi dalji rast gospodarstva to nije dovoljno, a nije nipraktično rješenje, i od sljedeće godine ukida se kvote za uvoz i potpuno liberalizira uvoz radnika iz država izvan Europske unije(EU). Preciznije, poslodavac kojem manjka radnika prolazi test tržišta rada, i - ako struke koja mu treba nema na burzi - može krenuti sa uvozom, pojasnio je novinarima ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar.

"Ne bih rekao da će to biti neograničeno zapošljavanje, ali će za jedan broj deficitarnih zanimanja važno ulogu imati test tržišta rada koji će u kraćem roku morati utvrditi ima li hrvatskom tržištu dovoljno radne snage tog profila", pojasnio je Lončar.

Ako se izmjene zakona usvoje, u prvoj polovici sljedeće godine na snazi će biti privremene kvote, dok se sustav ne uhoda.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) svjesni su da će radnici u Hrvatsku stizati iz udaljenijih zemalja, pa će se zato morati poraditi i na savladavanju jezičnih i kulturoloških barijera, jer u susjednim zemljama ima još jako malo radnika na koje Hrvatska može računati.

Predsjednica HUP-a Gordana Deranja objašnjava zašto:

"Zbog naše sporosti, zbog neodlučnosti! Zbog pritisaka tipa- a zašto uvozite radnike, kada ih imate kući, imamo situaciju da nam dolaze radnici čak iz Indije", kazala je novinarima, uz ogradu da nema ništa protiv Indijaca, ali da bi se radnici iz BiH ili Srbije puno lakše prilagodili.

Prema podacima HZZ-a, u Hrvatskoj je na dan 8. studenog 2019. godine - 123.361 nezaposleni hrvatski građanin ili građanka.

Prva žena poslodavačke udruge poziva ih da budu dinamičniji.

"Zbog čega se oni koji su na birou, a nemaju tražene kvalifikacije, ne doškoluju za ono što sustavu treba? Tko ih provjerava? Mogu li oni u nedogled ne prihvaćati poslove koje im se nudi", pita se Deranja.

HUP pozdravlja ovaj prijedlog izmjena zakona izrađen po uzoru na slovensko rješenje.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na dan 8. studenog ima 12.037 slobodnih radnih mjesta, a najtraženiji su konobar, prodavač, čistač, medicinska sestra, kuhar, diplomirani ekonomist, njegovatelj ili njegovateljica, zaštitar i frizer ili frizerka.

Neće svaki poslodavac moći uvoziti radnike - to neće moći oni koji duguju porez, koji ne isplaćuju plaće, koji u trenutku predavanja zahtjeva nemaju nijednog radnika itd.

Prijedlog zakona obavezuje da dvije trećine zaposlenih moraju biti hrvatski građani, a najviše trećinu državljani zemalja izvan EU.

Sindikati se još od ranije protive liberalizaciji tržišta rada, tvrdeći da će to zaustaviti rast plaća ili čak dovesti do njihovog pada, i tako dodatno pospješiti iseljavanje.

Nedostatak radne snage lagano je podigao plaće u Hrvatskoj, pa je tako u 2018. godini bruto cijena sata rada porasla 8,2 posto na godišnjoj razini, dok je na razini EU zabilježen rast od 2,7 posto, podaci su sajta Faktograf, jedinog hrvatskog medija specijaliziranog za fact checking, tj. provjeru činjenične točnosti tvrdnji u javnom prostoru, člana član International Fact Checking Networka (IFCN).

Ekonomisti različito ocjenjuju vladinu najavu liberalizacije uvoza radne snage. Neki je pozdravljaju kao nužnu, jer osim iseljavanja, velik broj radno sposobnih hrvatskih građana imobiliziran je i prijevremenim umirovljenjem ili posebnim socijalnim mjerama unazad petnaestak godina.

Negativno ucjenu dao joj je predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić na upravo završenom skupu ekonomista u Opatiji.

"Radi se o vatrogasnoj mjeri koja potvrđuje nesposobnost aktualne politike da osigura kvalitetna radna mjesta vlastitom narodu", poručio je zagrebački ekonomist.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG