Hrvatska je i službeno potvrdila spremnost da s Europskom komisijom sklopi sporazum o nabavi cjepiva protiv bolesti COVID-19, a pred nekoliko dana je sklopila i predugovor o nabavi milijun i pol doza novog cjepiva s jednom farmaceutskom kućom, kada se ono pojavi na tržištu.
Cjepivo još ne postoji, niz farmaceutskih kuća u svijetu na njemu radi, a ovim bi sporazumom državne članice Europske unije ovlastile Europsku komisiju da sa proizvođačima cjepiva sklopi prethodne sporazume o nabavi cjepiva, objasnio je ovaj potez Vlade ministar zdravstva Vili Beroš.
"Pristupanjem ovom Sporazumu, Hrvatska potvrđuje namjeru kupnje cjepiva te stječe pravo na nabavu određenih količina cjepiva. To se pravo ostvaruje tek sklapanjem posebnih sporazuma s proizvođačem cjepiva po cijeni koju je u ime država članica sudionica ispregovarala Europska komisija. Svaka država članica sudionica donosi samostalno odluku o sklapanju posebnih ugovora s proizvođačem cjepiva o njegovoj nabavi", kazao je ministar Beroš na sjednici Vlade 30. srpnja.
Beroš je početkom tjedna izvijestio da je Hrvatska sa svoje strane komplementarno krenula u operacionalizaciju nabave cjepiva.
"Postoji nekoliko velikih inicijativa, za sada su dvije najveće, od kojih je jedna na europskom nivou koje s različitim proizvođačima cjepiva koji su u ovom trenutku otišli najdalje u njegovom ispitivanju, potpisuju predugovore. Na europskom nivou, Hrvatska je potpisala jedan takav ugovor gdje smo rezervirali oko milijun i pol doza tog novog cjepiva", kazao je Beroš ranije ovog tjedna.
"Postoji", naveo je, "još jedna globalna inicijativa za koju u ovom trenutku nismo sigurni trebamo li joj se priključiti, jer svi predugovori imaju financijske konotacije, pa razmišljamo o svemu tome".
Na novinarsko pitanje on je kazao da bi volio biti optimist, ali da nije siguran koliko će brzo cjepivo doći.
Prednosti izišle na vidjelo
U novom sazivu Hrvatskog sabora stranke desnice - Domovinski pokret i Most - skeptični su ili otvoreno protiv članstva Hrvatske u Europskoj uniji, ali po ocjeni dugogodišnje kroničarke hrvatskog zdravstva, Goranke Jureško iz "Jutarnjeg lista" u izjavi za RSE, upravo se u kriznim vremenima vide prednosti članstva.
"Apsolutno! Svi oni koji tvrde da je loše što smo mi u Europskoj uniji sada mogu vidjetimnogobrojne prednosti članstva! To je sasvim sigurno, a pogotovo kada su krizna vremena. Kada su krizna vremena, svaka zemlja pojedinačno ne može parirati ni Americi, ni Rusiji, ni Kini, nikome. A kada su zajedno, ipak je objektivno pozicija jača", kaže naša sugovornica.
Cjepivo, bogati i siromašni
U svijetu postoji zabrinutost da će bogate zemlje prije doći do cjepiva i da će ga moći nabaviti više nego siromašni. Ta zabrinutost uopće nije bez temelja, kaže Goranka Jureško.
"Dovoljno je sjetiti se situacije sa lijekovima za AIDS, koje su u Africi mogli dobiti iz Indije na jedvite jade tek nakon što se digla velika galama u cijelom svijetu, i to zato što velike farmaceutske firme nisu htjele spustiti cijenu na razinu pristupačnu siromašnijima. Onda su lijekove protiv AIDS-a dobivali samo – nazovimo ih - bogati pacijenti i bogate zemlje, a sirotinja umire i dan-danas. Ali ipak nešto malo manje nego što je to bilo nekada", podsjeća naša sugovornica.
Zato su Svjetska zdravstvena organizacija, Bill Gates i neki drugi krenuli sa inicijativama da se cjepivo, kada se jednom pojavi na tržištu, ravnomjernije raspodijeli i da se nađe način da ga dobiju i siromašniji.
Jureško u prvom redu u tom kontekstu vidi odluku američkog predsjednika Trumpa o izlasku Sjedinjenih Država iz Svjetske zdravstvene organizacije, da se na taj način zaobiđe obaveza da i američke farmaceutske kuće u tome sudjeluju.
"Lako za Kinu, lako za sve drugo, ali tu je sada počeo biznis", komentira Jureško, dodajući kako "Trump želi da velike američke farmaceutske kompanije puno zarade, jer one financiraju izbornu kampanju."
Od početka epidemije u Hrvatskoj je ukupno 5.139 osoba zaraženih koronavirusom. Izliječeno je 4.267, a preminulo je 145.
