Dostupni linkovi

Šaškor: Hrvatska, ovdje - Croatie, la voici


Zagreb - "Zdenac života", djelo Ivana Meštrovića, foto: zoomzg
U Rodinovom muzeju u Parizu upravo je otvorena izložba izabranih radova Ivana Meštrovića. To je prva u nizu od 60 manifestacija u okviru festivala „Croatie, la voici“ – Hrvatska, ovdje – na kojemu će se predstaviti hrvatska umjetnost, znanost, obrazovanje, gospodarstvo, turizam, sport. Potrajat će do konca godine. Projekt sufinancira francuska Vlada, a Hrvatska je prva od zemalja jugoistočne Evrope koja će na taj način biti predstavljena u svjetskoj kulturnoj metropoli i u još nekoliko francuskih gradova.

Predviđen je doista respektabilan presjek stvaralaštva u raznim oblastima, od baštine do suvremenih tendencija.

I dok traje tegobna svakodnevica i raste strah od neizvjesnoti zbog krize kojoj se ne vidi izlaz, a političari nastavljaju sa svojim praznim verbalnim ratovima, dobro se na trenutak zaustaviti pred ovim festivalom.

Pored Meštrovića, vjerojatno najatraktivniji dio manifestacije bit će izlaganje antičkog kipa Apoksiomena u Louvru, u središnjoj kupoli. Remek-djela srednjevjekovne sakralne umjetnosti bit će izložena u muzeju Cluny, a izložba o hrvatskoj glagoljici u palači Tau u Reimsu. Stotine tisuća ljudi imat će prigodu susresti se sa stvaralaštvom nastalim na tlu Hrvatske kroz stoljeća, kao i sa suvremenom Hrvatskom, mladim umjetnicima, književnicima, slikarima, ljudima od teatra, filma, glazbe, znanosti, privrede, sporta.

Za vrijeme trajanja ove manifestacije potpisat će se i ugovori o suradnji između spomen područja Jasenovac i Memorijalnog centra holokausta u Parizu, te između Hrvatskog audiovizualnog centra i francuskog Nacionalnog centra za audiovizualne umjetnosti.
Iz Ministarstva kulture najavljuju da pregovaraju o prenošenju dijela događanja u Veliku Britaniju i Njemačku.

U godini kada većina evropskih zemalja ratificira pristupni ugovor Hrvatske s EU, ovo je dobrodošlo predstavljanje Hrvatske, njezine baštine i potencijala.

Vjerojatno će se među izlošcima na izložbi u muzeju Cluny naći i neki od onih iz čuvene izložbe iz 1950. godine, kada je u palači Chaillot u Parizu predstavljeno srednjevjekovno stvaralaštvo s područja Jugoslavije, što je tada bila kulturna senzacija. Pokazalo se da „divlji Balkan“ korespondira sa svijetom. Ta je izložba kasnije preseljena u Zagreb, u Umjetnički paviljon. Njezino koncipiranje i osnovna ideja bio je temelj na kojemu je izrastao Leksikografski zavod. Krležin predgovor za katalog te izložbe, kao i za izložbu „Zlato i srebro Zadra“ (1951), s tezom o „trećoj jadranskoj komponenti - slavenskoj - koja se razvijala u vremenu i prostoru latinsko-bizantskih antagonizama“ presudno je utjecao na valorizaciju autentičnog srednjevjekovnog stvaralaštva na ovim prostorima.
U godini kada većina evropskih zemalja ratificira pristupni ugovor Hrvatske s EU, ovo je dobrodošlo predstavljanje Hrvatske, njezine baštine i potencijala.


Šezdesetak godina poslije, u listopadu 2012. godine, u Comedie Francaise čitat će se odlomci iz Krležinih Glembajevih. Tako će čovjek koji je najviše pridonio svjetskom vrednovanju hrvatske baštine (kao i srpske, makedonske, bosanske) simbolički biti prisutan i na ovom velikom predstavljanju Hrvatske.

Kultura je uvijek i kontinuitet, i razvoj, i razumijevanje.

U Parizu će se upriličiti posebni hommage slikaru, grafičaru i dizajneru Ivanu Picelju koji je, zajedno sa Srnecom i Rašicom, kao predstavnik grupe EXAT u tom gradu još 1952. predstavljao nove tendencije u likovnom stvaralaštvu. I svjedočio kako se na ovim prostorima socrealistička dogma rano napuštala. Svojim djelima na festivalu bit će prisutni i sadašnji evropski priznati likovni stvaraoci suvremenog izraza – Mladen Stilinović, Sanja Iveković, Siniša Labrović.

Sudjelovat će i hvaljeni i osporavani umjetnici i intelektualci, umjetničke grupe i performeri. Neki od njih u proteklim su razdobljima bili i na neobjavljenim crnim listama. Na festivalu će biti i glazbenih sastava i solista koji se mogu čuti samo u najvećim svjetskim dvoranama, a bit će i dalmatinskih ojkalica i klapa.

Ukratko, jedna raznovrsna Hrvatska ponudit će u iduća tri mjeseca svoje stvaralaštvo Parizu i Francuskoj.

Ova je manifestacija dogovorena još prije dvije godine, za vrijeme prethodne Vlade, sadašnja ju je dovršila. Sada se to nedovoljno javno ističe, a trebalo bi.

Riječ je o prezentaciji cijele zemlje. Kontinuitet politike ima smisla kada je riječ o dobrim idejama i pravim vrijednostima.

Ono ponajbolje od Hrvatske okupit će se u Parizu sljedećih mjeseci. Bilo bi dobro da se "Hrvatska, ovdje" dogodi i - ovdje, u Hrvatskoj.
  • Slika 16x9

    Ines Šaškor

    Od početka, 1994. godine, pa sve do zatvaranja, 31.12. 2003. godine, bila urednica Zagrebačkog dopisništva RSE. Autorica kolumne Zrno soli na portalu RSE.

Pogledajte komentare (4)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG