Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Nove tužbe za odštetu zatvorenika iz Lore


Ratna luka Lora bila je smještena na sjeverozapadu splitskog poluotoka. Početkom 1992. godine Jugoslavenska mornarica je otišla, a u Loru je ušla hrvatska. Vojna policija je tamo organizirala vojno-istražni centar.

Trojica nekadašnjih zatvorenika u splitskom vojnom zatvoru Lora početkom devedesetih godina prošlog stoljeća - Ljubiša Gerun, Veso Deretić i Vladimir Žarković, sva trojica iz Trebinja u Bosni i Hercegovini - traže od hrvatske države po 250.000 kuna (oko 33.000 eura) odštete za mučenje i zlostavljanje koje su doživjeli od vojnih policajaca, za što su ti vojni policajci bili i osuđeni.

"Državno odvjetništvo koje ovdje zastupa državu odbilo je nagodbu i traži da vještak ustanovi kolike su tu bile duševne boli i drugo", kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) zagrebački odvjetnik Anto Nobilo, čiji ured vodi tužbe bivših zatvorenika.

"Na taj se način odugovlači i rade novi troškovi. Ovi ljudi iz Lore čekaju gotovo trideset godina da bi došli do neke pravične naknade. Sa druge strane, kao najpozitivniji primjer na Balkanu možemo istaknuti Crnogorce. Oni su Hrvatima koji su bili nezakonito zatvoreni u logoru Morinje u Crnoj Gori vansudski ponudili nagodbe i isplatili odštetu bez odugovlačenja i skupih sudskih procesa. Mislim da je to pravi put, ali na žalost u Hrvatskoj je drugačije", kaže Nobilo.

Vrhovni sud Hrvatske ustalio je praksu da je maksimalna odšteta ona za usmrćenje 220.000 kuna (oko 30.000 eura), a onda postoji način da se odmjeri odšeta po danu zatvora, po stupnju nanesenih povreda i drugo.

Slični slučajevi

Kada se odšteta isplati, država ima mogućnost od onog koji je osuđen za to kazneno djelo tzv. regresnom tužbom tražiti da nadoknadi državi novac kojeg je dala njegovim žrtvama ili njihovim obiteljima. Tu je već manje toga jasno.

Anto Nobilo podsjeća na slučaj ratnih zločina nad Srbima u Gospiću 1991, gdje su osuđeni Mirko Norac, Stjepan Grandić i Tihomir Orešković, i gdje su isplaćene odštete nekim zatvaranim osobama i obiteljima ubijenih.

"Ja sam zastupao oštećene u slučaju 'Gospić – Norac.' Mi nemamo podataka je li se država naplatila od Norca ili od nekog drugog, svejedno. Ako da, koliko i na koji način? Mislim da je to važno. U konačnici, mora platiti, naravno, ako ima novaca, imovinu, kuću, bilo što, onaj koji je to kazneno djelo i počinio", sugerira Nobilo.

Zašto nema podataka o državnoj odšteti?

Predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić komentirao je za RSE činjenicu da nema objedinjene informacije koliko je novaca do sada država isplatila žrtvama ratnih zločina i njihovim obiteljima.

"Jedno je moguće objašnjenje aljkavost i sporost administracije, a drugo, koje mi izgleda vjerojatnije da se misli da bi to bilo nedvosmisleno priznavanje da su se ti ratni zločini dogodili", kaže Pusić.

"Jer kada država upravo pred vojnim zatvorom Lora u Splitu podiže spomenik 72. bojni Vojne policije, čiji su pripadnici počinili te zločine u Lori, za koje bi sada država trebala platiti odštetu, jasno je da je ona u jednom položaju koji ima neki svoj termin u psihijatriji. Očito je da su potpuno sukobljeni sami sa sobom i, ako nešto rade, žele da se to po mogućnosti događa ispod radara medija i javnosti", kaže Pusić.

Neki od primjera isplaćenih odšteta

Samo obiteljima žrtava i oštećenicima u slučaju "Lora" isplaćeno je 3.523.589 kuna (oko 470.000 eura). Od toga su najviši iznosi isplaćeni obiteljima Gojka Bulovića i Nenada Kneževića, preminulih od posljedica premlaćivanja, i to 1.062.678 kuna i 766.643 kuna.

Županijski sud u Sisku potvrdio je početkom 2018. godine presudu splitskog suda otprije dvije godine da petorica vojnih policajaca osuđenih u slučaju "Lora" moraju državi vratiti novac isplaćen kao odšteta obitelji Gojka Bulovića (1.062.678 kuna), ali nema vijesti je li to i realizirano.

Regresna tužba protiv Tomislava Duića i Tončija Vrkića osuđenih za ratne zločine u Lori da nadoknade 140.000 kuna (oko 18.500 eura) koliko je država na ime odštete isplatila Mirku Šušku koji je bio zatvoren i mučen u Lori završio je nagodbom.

Obitelj starca srpske nacionalnosti Đurađa Čanka ubijenog nakon Oluje u selu Zrmanja dobila je nešto više od 1,1 milijun kuna (oko 146.000 eura).

Još nije završen postupak u kojem se Mirka Norca, Stjepana Grandića i Tihomira Oreškovića tereti da državi nadoknade 108.000 kuna (oko 14.500 eura), koliko je država isplatila Stojanki Borić i njenom sinu, tada maloljetnom Đorđu kako bi im nadoknadila nematerijalnu štetu pretrpljenu zbog prisilnog odvođenja i dvodnevnog zatočenja u vojarni Perušić u listopadu 1991. godine.

Bivši hrvatski vojnik Veljko Marić treba po prvostupanjskoj sudskoj presudi vratiti državi 160.000 kuna (oko 21.500 eura) isplaćen Ani Slijepčević, čijeg je supruga Petra Marić ubio 1992. godine, za što je pravomoćno osuđen u Srbiji, a potom i u Hrvatskoj.

Dvoje preživjele djece iz obitelji Zec dobilo je, iako u tom slučaju zbog navodne proceduralne pogreške počinitelji ubojstva njihovih roditelja i maloljetne sestre u Zagrebu 1991. godine nisu procesuirani i kažnjeni, kao svojevrsnu naknadu 1,5 milijun kuna (200.000 eura).

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG