Iako su kiše i snijeg ove godine u Hrvatskoj bili debelo natprosječni, u poplavama nije bilo poplavljenih naselja ili ljudskih žrtava. Primjer Parka prirode Lonjsko polje na lijevoj obali Save i njegove uloge u borbi protiv poplava sve je više prepoznat u Europi kao dobar pristup, koristan i u suočavanju sa klimatskim promjenama.
Panike zbog poplava u Hrvatskoj više nema, iako situacija u slivu Save nije do kraja stabilizirana, i moglo bi biti problema ako se ponove dugotrajne snažnije oborine. Međutim, ponegdje je bilo ozbiljnih problema.
Primjerice, vlasti u Sisku su bijesne, iako je neposredna opasnost od poplave prošla, a novu krizu i kod njih mogu uzrokovati samo nove ekstremne oborine. HDZ-ov sisački gradonačelnik Dinko Pintarić u izjavi za naš radio tvrdi da je država reagirala na prijetnju poplave sa zakašnjenjem i pita – a tko će platiti sve troškove koje je grad zbog toga imao?
„Digli smo škole na noge, komunalce, Vodovod, vatrogasce, Crveni križ, autobuse, mehanizaciju... Tko će sve to platiti u ovom gradu u kojem imate pet tisuća nezaposlenih, gdje mi doslovno iz gradskog proračuna dajemo ljudima koji su u Željezari ostali bez posla za režije i bonove za hranu? Radi se o cifri od 1,5 miljuna eura!“, naglašava Pintarić.
Metković nije doživio veliku poplavu kao pred 3 godine. Međutim, metkovski gradonačelnik Stipe Gabrić Jambo zbog toga što je ipak poplavljeno petnaestak kuća i desna obala Neretve kod Metkovića i dalje optužuje direktora Elektroprivrede Herceg-bosne Nikolu Krešića, koji je - tvrdi Jambo - tek na intervenciju federalnog ministarstva zaštite okoliša zaustavio rad hidrocentrale Čapljina, iako su se davno ispunili svi uvjeti za zaustavljanje njenog rada temeljem međudržavnog ugovora.
„Nema čovjeka kojeg nisam zvao u Federaciji Bosnei Hercegovine! Zvao sam čak i njegovog stranačkog šefa Živka Budimira i on mi je obećao da će to riješiti, međutim ovaj nije izgasio hidrocentralu Čapljina jer su imali pogođenu prodaju struje u Češku i nije njega briga što će se potopit deset tisuća ljudi u Metkoviću! Njega je briga što će
Goran Gugić
skupit nešto konvertibilnih maraka da može živit' Elektroprivreda Herceg-bosne!“, tvrdi gradonačelnik Metkovića.
U svemu je najbolja i dugoročno vrlo poučna priča Parka prirode Lonjsko polje. Taj se prostor od 50.000 hektara, a uz susjedstvo ukupno 300.000 hektara koristi kao prirodna retencija za poplavne vode koje bi inače poplavile naselja i infrastrukturu.
„Mi smo se tu u Hrvatskoj odlučili u jednom trenutku kada to uopće nije bilo popularno – negdje sedamdesetih gosina prošlog stoljeća – da ipak moramo ostaviti nešto prostora rijeci. Koristimo prirodnu močvaru u sustavu obrane od poplava. To inače druge zemlje baš ne rade – klasična metoda bila je da gradite ogromne nasipe sa lijeve i desne strane glavnog vodotoka i da zapravo šaljete cijeli problem – nizvodno! I mi sada po Europi vidimo da taj sustav ne funkcionira“, kaže za RSE ravnatelj Parka prirode Goran Gugić.
Kada postoji pasnost od poplavljivanja okolnog područja, vodu se dovodi u ovu retenciju, što utječe i na mikroklimu područja uz Savu sve do Slavonskog Broda.
„Tu se vlaga drži puno dulje i u sušnim godinama – kao što su bile lani i preklani – ipak su prinosi bili kod nas bolji nego u usporedbi sa prinosima u Slavoniji, gdje se prvo isušilo i melioriralo zemljište, a sada se traži nacionalni program navodnjavanja! To vam govori da nešto očito ne štima“, navodi Gugić.
U Lonjsko polje dolazi sve više eksperata iz Europe koji shvaćaju da su prirodne retencije najbolje i održivo rješenje, koje funkcionira čak i u suočavanju sa klimatskim promjenama. Gugić kaže kako je to dobra opcija i za sve države jugoistoka Europe, koje su – kao i Hrvatska - iz eksjugoslavenskog zakonodavstva naslijedile i izuzetno korisnu instituciju vodnog dobra.
