Dostupni linkovi

Vanredna vijest

I dalje manjka suradnja Srbije oko nestalih


Sa izložbe nestalih osoba, fotoarhiv.

U zagrebačkom Zavodu za sudsku medicinu identificirani su posmrtni ostaci 20 osoba srpske nacionalnosti stradalih 1995. godine za vrijeme rata u Hrvatskoj. I dalje nema suradnje srpskih vlasti, pa nije identificirana nijedna od više od 900 osoba hrvatske nacionalnosti koje se još vode kao nestale, upozoravaju nevladine udruge.

Dvadeset osoba srpske nacionalnosti stradalih u vrijeme akcija "Bljesak" i "Oluja" 1995. godine identificirale su njihove obitelji u zagrebačkom Zavodu za sudsku medicinu. Riječ je o osobama čiji su posmrtni ostaci pronađeni prigodom takozvane humane asanacije terena po završetku ratnih operacija i sahranjeni u individualne i masovne grobnice na lokalnim grobljima.

"Sa područja Sisačko-moslavačke županije je deset ekshumiranih, sa područja Zadarske županije šest, Karlovačke županije – jedna i sa područja Brodsko-posavske županije – tri osobe. Zahvalio sam se obiteljima koje su sudjelovale u postupku, bilo kroz davanje uzoraka krvi, bilo kroz davanje informacija koje su imale", kazao je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

On je naglasio kako se Ministarstvo hrvatskih branitelja sustavno i na jednak način bavi rasvjetljavanjem sudbine svih hrvatskih građana neovisno o njihovoj etničkoj pripadnosti i pozvao sve koji imaju bilo kakve informacije o sudbinama nestalih ili mogućim lokacijama grobnica da ih dostave Ministarstvu.

Medved: Obitelji surađivale
Medved: Obitelji surađivale

Nakon ove identifikacije, Hrvatska još traga za 1.509 nestalih osoba te posmrtnim ostacima 414 poginulih osoba, što ukupno čini 1.923 neriješena slučaja iz rata u Hrvatskoj.

Od nestalih, nešto više od 900 je nestalo 1991. i 1992. godine, dakle većinom su hrvatske nacionalnosti, a nešto više od 600 nestalo je 1995. godine, dakle većinom su srpske nacionalnosti.

Prema evidenciji Ministarstva, u četiri identifikacije unazad godinu dana identificirane su isključivo osobe stradale 1995. godine, dakle najvjerojatnije Srbi, a niti jedna osoba stradala 1991 i 1992, dakle najvjerojatnije Hrvati.

Hrvatske vlasti neovisno o političkom predznaku već godinama upozoravaju na nedovoljnu suradnju vlasti Republike Srbije u dostavi dokumentacije iz vukovarske bolnice i podataka i lokacija masovnih grobnica iz 1991. godine, bez čega nema pomaka u otkrivanju sudbina nestalih Hrvata iz 1991. i 1992. godine.

Velika su očekivanja bila od posjete predsjednika Srbije Aleksandra Vučića ali se ustanovilo da su sve tri osobe za koje je on u veljači donio dokumentaciju već ranije identificirane.

Ima li što novoga nakon njegove posjete i odlaska obitelji hrvatskih nestalih u Beograd mjesec dana kasnije?

Još uvijek je otvoreno to što je obećano, a što nije ispunjeno. Vidite i po broju ljudi koji su identificirani da hrvatska država, institucije, Uprava za zatočene i nestale ispunjavaju svoje obaveze, a srpska strana ne ispunjava svoje obaveze. To je jednostavno tako. Kada se kaže da u životu stvari nisu jednostavno crne i bijele, ovdje su u ovom trenutku izrazito crne i bijele", ističe predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskoga rata Ljiljana Alvir.

Alvir: Crno-bijela situacija
Alvir: Crno-bijela situacija

Uprava za zatočene i nestale održava tribine u mjestima gdje se još uvijek velik broj osoba vodi kao nestale, na kojima apeliraju da se dostavi bilo kakva informacija koja bi mogla biti korisna u procesu nalaženja i identifikacije.

Prošlog tjedna bili su u Lipiku u zapadnoj Slavoniji, a prije toga u Karlovcu, Vukovaru i Petrinji. Pred mjesec dana održan je u Zagrebu zajednički sastanak državnih tijela Hrvatske i Srbije koja se bave nestalima.

Dogovorene su i predstojeće aktivnosti – zajednička izviđanja i identifikacije posmrtnih ostataka, a sljedeći radni sastanak zakazan je za kraj lipnja ove godine u Beogradu.

Udruge srpske manjine u Hrvatskoj prijavile su 1.740 osoba iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine nestalih u ratu u Hrvatskoj, ali kako se radi o osobama koje povezuje jedino Hrvatska kao mjesto gdje se pretpostavlja da su stradale, te se osobe vode na odvojenim popisima Hrvatske, Srbije i BiH.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG