Uskoro će pred saborske zastupnike izvješće pučke pravobraniteljice o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj za prošlu godinu, gdje je ona među ostalim upozorila na siromaštvo, nejednak pristup ostvarivanju prava i diskriminaciju prema Srbima i Romima. Sličan je izvještaj napravila i nevladina udruga Kuća ljudskih prava, koja upozorava da pritisak klerikalnih udruga blokira donošenje niza mjera iz domene ljudskih prava.
Za razliku od izvještaja za 2016. godinu, kada je najviše pritužbi bilo za diskriminaciju, u prošloj je godini najviše pritužbi iz područja radnih i službeničkih odnosa, tvrdi Izvješće pučke pravobraniteljice za 2017. godinu koje će uskoro pred saborske zastupnike.
"Tijekom 2017. godine jesu zabilježena izvjesna poboljšanja što se tiče ljudskih prava u Hrvatskoj, ali sustavni problemi i dalje ostaju isti. Siromaštvo je zaista veliko - gotovo 20 posto građana Republike Hrvatske živi u riziku od siromaštva. I, na žalost, nemamo jednak pristup pravima", kaže za Radio Slobodna Europa pučka pravobraniteljica Lora Vidović.
Dijelom je to zbog života u ruralnim krajevima, ali mnogo ih je vezano uz ekonomski status. U zdravstvu su liste čekanja sve dulje, što najviše pogađa siromašne koji ne mogu otići privatniku, sustav besplatne pravne pomoći je gotovo urušen, što znači da mnogi siromašniji građani nemaju jednak pristup pravosuđu, jer ne mogu angažirati odvjetnika…
"Građani nemaju dovoljno informacija o svojim pravima, a nemaju niti povjerenja u institucije sustava", nastavlja naša sugovornica.
"Prema podacima iz istraživanja koje smo mi proveli krajem 2016. godine, čak 60 posto građana koji su doživjeli diskriminaciju nikome je nisu prijavili", dodaje.
Etnička pripadnost je i dalje najzastupljenija diskriminacijska osnova, gdje se izdvajaju pripadnici srpske i romske manjine i migranti - tražitelji međunarodne zaštite.
"Vjerujem da su i slušatelji svjedočili brojnim situacijama u kojima je tijekom 2017. godine srpska manjina bila izložena diskriminatornom govoru, pa i govoru mržnje. Ustavni zakon o pravima manjina još uvijek nije proveden onako kako bi u duhu samog zakona trebalo. Veliki su problemi i što se tiče jezika i pisma….", navodi Vidović.
Problemi Roma rezultat su njihovog siromaštva, izoliranog i čak getoiziranog življenja, otežanog pristupa obrazovanju, pa time i tržištu rada, i tu - zaključuje pravobraniteljica - ima još jako mnogo posla.
Ona dodaje i da su kršenje ljudskih prava i nepovjerenje u institucije među razlozima iseljavanja iz Hrvatske. Izvješće sadrži i 231 preporuku za postupanje svim razinama vlasti.
Nevladina udruga Kuća ljudskih prava je kao ozbiljan problem izdvojila djelovanje ultrakonzervativnih klerikalnih snaga koje su se profilirale od referenduma o ustavnoj definiciji braka do protivljenja ratifikaciji Istanbulske konvencije protiv nasilja u obitelji i nasilja nad ženama.
"Za prošlu godinu je relevantno da su te grupe u političkom spektru bile takozvani veto igrač unutar parlamentarne većine, što je uvelike sprečavalo Vladu da napravi sistemske korake naprijed vezano uz zaštitu i promociju ljudskih prava. Pa tako ni prošle godine nismo vidjeli donošenje nekih glavnih strategijskih dokumenata za ljudska prava u Hrvatskoj - od Nacionalnog programa promocije i zaštite ljudskih prava koji je prestao važiti još 2016. godine, do ogromnih prijepora vezano za usvajanje Plana za borbu protiv diskriminacije", kaže Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava.
On upozorava da nije donesena ni nova Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova i niz drugih dokumenata, na što u svom izvješću upozorava i pučka pravobraniteljica.
Izvješće pučke pravobraniteljice napravljeno je temeljem 2.533 zaprimljene pritužbe, terenskog rada, istraživanja te podataka tijela javne vlasti, organizacija civilnog društva, sindikata, strukovnih udruženja, akademske zajednice, vjerskih organizacija i mnogih drugih. Izvješće Kuće ljudskih prava nastalo je temeljem monitoringa i 60 intervjua s osobama iz 46 organizacija civilnog društva i članovima akademske zajednice.
Facebook Forum