Oporbena koalicija desnog centra predvođena HDZ-om pobjednik je izbora za Europski parlament održanih u nedjelju. Izlaznost je i ove godine bila mala, ali je ipak bila za četvrtinu veća nego godinu ranije. Po ocjeni analitičara, birači su u prvom redu poručili kako nisu zadovoljni aktualnom Vladom lijevog centra, čija je lista dobila četiri mjesta, jedno manje nego godinu ranije.
Pobjednik ovogodišnjih izbora za Europski parlament u Hrvatskoj je koalicija desnog centra predvođena HDZ-om sa šest dobivenih mandata, isto koliko i na europskim izborima godinu ranije. Vladajuća koalicija lijevog centra predvođena socijaldemokratima dobila je četiri mandata, jedan manje nego godinu ranije. Preostalo jedanaesto mjesto dobila je mlada stranka zelene ljevice OraH – Održivi razvoj Hrvatske, donedavne ministrice zaštite okoliša u Milanovićevoj Vladi Mirele Holy, dok su laburisti izgubili jedino mjesto u Europarlamentu, pa je njihov lider Dragutin Lesar podnio ostavku. Odaziv je bio preko 25 posto, dakle za punih pet posto bolji nego godinu ranije, kada je na izbore za Europski parlament u Hrvatskoj izišlo nešto preko 20 posto upisanih birača. HDZ-ovi zastupnici će u Europske pučane, socijalisti u Europske socijaliste, a OraH u Europske zelene. Dakle, hrvatsko biračko tijelo blago se pomaklo od lijevog centra prema desnom centru, i - po prvim analizama – rezultat nije iznenađujući.
Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko trijumfira.
„Ovo povjerenje što su nam ga ukazali hrvatski građani poruka je našim političkim oponentima – dosta je bilo nerada, dosta je bilo improvizacija. Mi idemo dalje: naš sljedeći korak je pobjeda na predsjedničkim izborima, a nakon toga vrlo ozbiljna priprema za pobjedu na parlamentarnim izborima.“
Hrvatski premijer, predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske i gubitnik ovih izbora Zoran Milanović ovako je komentirao izborni rezultat:
„Ovaj rezultat smatram nekom vrstom poticaja da nastavimo s poslom kojeg smo započeli, kojeg radimo uporno i teško i rezultati se polako počinju vidjeti. Izvlačimo određenu pouku, pa i određene – kako da kažem – kritike. Čestitam svim europarlamentarcima koji su dobili mandat, dužnost i čast da predstavljaju Hrvatsku u Europskom parlamentu, koji će nakon ovih izbora biti važniji i jači nego ranije.“
Predsjednica Hrvatske narodne stranke i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić bila je mnogo jasnija.
„Ovo je upozorenje Vladi da treba početi pokazivati rezultate.“
Redefinicija političke scene
Kampanja se nije bavila europskim temama, a birači su bili motivirani domaćim temama, u prvom redu nezadovoljstvom svakodnevnim životom..
„Mislim da su birači na ovim izborima mnogo toga poručili – to je jednim dijelom uvidio i sam premijer - ovo je ishod koji je bio usmjeren baš protiv njega kao premijera i protiv njegove vlade“, smatra politički analitičar Nenad Zakošek i dodaje kako rezultati vladajuće koalicije i nisu tako loši, ako im se zbroje glasovi za zelenu ljevicu.
Politički analitičar Žarko Puhovski o izborima u europskom i hrvatskom kontekstu kaže:
„Kada je riječ o europskoj razini, dakle o mjestima u Europskom parlamentu, radi se o solidnom uspjehu HDZ-a i ne-teškom porazu SDP-a, jer je odnos 6:4. Kada je riječ o nacionalnoj razini, dakle o postotcima glasova, radi se o velikom uspjehu HDZ-a, koji je postigao odličan rezultat, dok je rezultata SDP-a i dalje veoma dobar. Oni i dalje imaju 12 posto glasova više nego što su dobili na prošlim izborima. S obzirom na kvalitetu njihove vlade, to se može smatrati velikim rezultatom. Uz njih uspjeh je postigao još samo OraH, a svi ostali su doživjeli neuspjeh.“
Nešto drugačije misli politički analitičar Branko Caratan, koji ocjenjuje da je dalje gubljenje potpore za vladajuće socijaldemokrate rezultat teške ekonomske situacije i sukoba unutar same stranke.
„Iz politološke literature slijedi da promjene u hodu unutar stranke nisu lako izvedive, ali drugo je pravilo da su – ako postoji veliko nezadovoljstvo - promjene neminovne, samo što je pitanje – kada.“
Neke medije brine što su najviše preferencijalnih glasova na listi HDZ-ove koalicije dobile političke marginalke Ruža Tomašić i Marijana Petir, koje nemaju nikakvu političku snagu u Hrvatskoj, ali zato imaju isključive stavove prema manjinama i LGBT populaciji. Puhovski problem smješta u europsku perspektivu.
„Što se tiče naših radikalki, treba upozoriti na to da opet Hrvatska ne igra nikakvu značajnu ulogu. Naši radikali i radikalke su - prema europskim radikalima koji sada masovno ulijeću u Europski parlament – pristojne dame i gospoda, visoko intelektualnog i dobrog ponašanja, i to će još neko vrijeme tako ostati, dok se kod nas ne počne pojavljivati veći broj stranaca.“
Caratan posebno naglašava da su ovi izbori za Europski parlament pokazali da se cijela politička scena u Hrvatskoj počinje redefinirati. Dodajmo da je Hrvatska prva od tranzicijskih zemalja članica Europske unije koja je osvajanjem jednog mjesta za zelenu ljevicu OraH poslala jednog svog europarlamentarca u grupaciju Europskih zelenih.
Pobjednik ovogodišnjih izbora za Europski parlament u Hrvatskoj je koalicija desnog centra predvođena HDZ-om sa šest dobivenih mandata, isto koliko i na europskim izborima godinu ranije. Vladajuća koalicija lijevog centra predvođena socijaldemokratima dobila je četiri mandata, jedan manje nego godinu ranije. Preostalo jedanaesto mjesto dobila je mlada stranka zelene ljevice OraH – Održivi razvoj Hrvatske, donedavne ministrice zaštite okoliša u Milanovićevoj Vladi Mirele Holy, dok su laburisti izgubili jedino mjesto u Europarlamentu, pa je njihov lider Dragutin Lesar podnio ostavku. Odaziv je bio preko 25 posto, dakle za punih pet posto bolji nego godinu ranije, kada je na izbore za Europski parlament u Hrvatskoj izišlo nešto preko 20 posto upisanih birača. HDZ-ovi zastupnici će u Europske pučane, socijalisti u Europske socijaliste, a OraH u Europske zelene. Dakle, hrvatsko biračko tijelo blago se pomaklo od lijevog centra prema desnom centru, i - po prvim analizama – rezultat nije iznenađujući.
Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko trijumfira.
„Ovo povjerenje što su nam ga ukazali hrvatski građani poruka je našim političkim oponentima – dosta je bilo nerada, dosta je bilo improvizacija. Mi idemo dalje: naš sljedeći korak je pobjeda na predsjedničkim izborima, a nakon toga vrlo ozbiljna priprema za pobjedu na parlamentarnim izborima.“
Hrvatski premijer, predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske i gubitnik ovih izbora Zoran Milanović ovako je komentirao izborni rezultat:
„Ovaj rezultat smatram nekom vrstom poticaja da nastavimo s poslom kojeg smo započeli, kojeg radimo uporno i teško i rezultati se polako počinju vidjeti. Izvlačimo određenu pouku, pa i određene – kako da kažem – kritike. Čestitam svim europarlamentarcima koji su dobili mandat, dužnost i čast da predstavljaju Hrvatsku u Europskom parlamentu, koji će nakon ovih izbora biti važniji i jači nego ranije.“
Predsjednica Hrvatske narodne stranke i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić bila je mnogo jasnija.
„Ovo je upozorenje Vladi da treba početi pokazivati rezultate.“
Redefinicija političke scene
Kampanja se nije bavila europskim temama, a birači su bili motivirani domaćim temama, u prvom redu nezadovoljstvom svakodnevnim životom..
„Mislim da su birači na ovim izborima mnogo toga poručili – to je jednim dijelom uvidio i sam premijer - ovo je ishod koji je bio usmjeren baš protiv njega kao premijera i protiv njegove vlade“, smatra politički analitičar Nenad Zakošek i dodaje kako rezultati vladajuće koalicije i nisu tako loši, ako im se zbroje glasovi za zelenu ljevicu.
Politički analitičar Žarko Puhovski o izborima u europskom i hrvatskom kontekstu kaže:
„Kada je riječ o europskoj razini, dakle o mjestima u Europskom parlamentu, radi se o solidnom uspjehu HDZ-a i ne-teškom porazu SDP-a, jer je odnos 6:4. Kada je riječ o nacionalnoj razini, dakle o postotcima glasova, radi se o velikom uspjehu HDZ-a, koji je postigao odličan rezultat, dok je rezultata SDP-a i dalje veoma dobar. Oni i dalje imaju 12 posto glasova više nego što su dobili na prošlim izborima. S obzirom na kvalitetu njihove vlade, to se može smatrati velikim rezultatom. Uz njih uspjeh je postigao još samo OraH, a svi ostali su doživjeli neuspjeh.“
Nešto drugačije misli politički analitičar Branko Caratan, koji ocjenjuje da je dalje gubljenje potpore za vladajuće socijaldemokrate rezultat teške ekonomske situacije i sukoba unutar same stranke.
„Iz politološke literature slijedi da promjene u hodu unutar stranke nisu lako izvedive, ali drugo je pravilo da su – ako postoji veliko nezadovoljstvo - promjene neminovne, samo što je pitanje – kada.“
Neke medije brine što su najviše preferencijalnih glasova na listi HDZ-ove koalicije dobile političke marginalke Ruža Tomašić i Marijana Petir, koje nemaju nikakvu političku snagu u Hrvatskoj, ali zato imaju isključive stavove prema manjinama i LGBT populaciji. Puhovski problem smješta u europsku perspektivu.
„Što se tiče naših radikalki, treba upozoriti na to da opet Hrvatska ne igra nikakvu značajnu ulogu. Naši radikali i radikalke su - prema europskim radikalima koji sada masovno ulijeću u Europski parlament – pristojne dame i gospoda, visoko intelektualnog i dobrog ponašanja, i to će još neko vrijeme tako ostati, dok se kod nas ne počne pojavljivati veći broj stranaca.“
Caratan posebno naglašava da su ovi izbori za Europski parlament pokazali da se cijela politička scena u Hrvatskoj počinje redefinirati. Dodajmo da je Hrvatska prva od tranzicijskih zemalja članica Europske unije koja je osvajanjem jednog mjesta za zelenu ljevicu OraH poslala jednog svog europarlamentarca u grupaciju Europskih zelenih.
