Parlamentarni izbori u Hrvatskoj zakazani za 17. april, vrte se oko rivalstva premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića koje se razbuktalo u trenutku kada se zemlja bori sa raširenom korupcijom, hroničnim nedostatkom radne snage, najvišom stopom inflacije u eurozoni i problemom ilegalnih migranata duž granice.
Glasanje na parlamentarnim izborima u srijedu će biti prvi korak Hrvatske u "superizbornoj godini" u kojoj će se glasati za evropske izbore u junu i predsjedničke u decembru, pišu svjetski mediji.
Tijesna trka na parlamentarnim izborima
Hrvati se pripremaju da izađu na birališta u srijedu 17. aprila kako bi odlučili da li žele da zemlja ostane na strani Ukrajine i Zapada ili da na vlast postavi stranku lijevog centra predsjednika Zorana Milanovića, poznatog po njegovim vezama sa Rusijom, napisao je Euronews.
Dva glavna suparnika na izborima 17. aprila biće vladajuća Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i Socijaldemokratska partija (SPD). Ovi izbori bi mogli da se odraze na rezultate izbora za Evropski parlament u junu i predsjedničkih izbora zakazanih za decembar.
Hrvatski sabor raspušten je u martu, čime je otvoren put za predstojeće parlamentarne izbore. Odluka je uslijedila nakon što su se premijer Andrej Plenković i HDZ suočili s optužbama opozicije za korupciju.
Posljednji skandal odnosi se na imenovanje bliskog HDZ-ovog saveznika Ivana Turudića na mjesto glavnog državnog tužioca zbog ranijih optužbi za njegove veze sa osobama umiješanim u korupciju koje je on negirao. Protivnici su izrazili zabrinutost da je to način da vlada zaštiti samu sebe.
- Kakve bi mogle biti implikacije Milanovićeve kandidature po Hrvatsku, ali i EU?
- Kandidat za glavnog tužioca Hrvatske odbacio optužbe Milanovića i dijela javnosti
Hrvatski predsjednik Milanović pozvao je da se "lopovi i nasilnici zbace s vlasti i da se dugotrajno spriječi njihov povratak na položaje".
Premijer Plenković, koji je u vladi od 2016., odbacio je optužbe za korupciju i rekao da je njegova stranka spremna da nastavi sa obavljanjem dužnosti. "Hrvatska demokratska zajednica spremna je za još jedan mandat i povjerenje hrvatskih građana", poručio je Plenković.
Prema nedavnoj anketi Ipsosa, HDZ ima 27,3 posto podrške građana Hrvatske, a SDP 22,6 posto.
Milanović, koji je bio vrlo osporavan zbog svog kritičkog stava prema EU i podrške Ukrajini, neće se kandidovati kao glavni kandidat za premijera ispred SPD-a. Ustavni sud je u martu presudio da ne može biti kandidat na parlamentarnim izborima dok je vrši funkciju predsjednika.
Milanović između predsjednika i premijera
Parlamentarne ankete u Hrvatskoj, kako piše BBC, obično slijede obrazac, koalicija lijevog centra predvođena socijaldemokratama (SDP) trka se protiv Hrvatske demokratske zajednice, čija se podrška kreće od desnog centra do desnih nacionalista.
Većinom pobjeđuje HDZ koji dosljedno ubire plodove svoje velike baze članstva i snažne organizacije, iako opozicione stranke tvrde da korupcija ima jednako veliki uticaj.
Međutim, čini se da bi ovi izbori mogli biti drugačiji zahvaljujući prisutnosti Zorana Milanovića.
Otkad je postao predsjednik prije četiri godine, konstantno je ocjenjivan kao najpopularniji političar u zemlji, iako kao šef države ima malo stvarne moći koja je uglavnom ceremonijalna.
Tako da je najava da bi on mogao da bude kandidat za premijera, što je najviša politička pozicija u Hrvatskoj, značila da je situacija krajnje nepredvidljiva.
"Izbori su bili odlučeni i prije tog poteza", rekao je za BBC politički analitičar Krešimir Macan.
"Bilo je očito da će vladajuća stranka, HDZ, vrlo lako moći da napravi novu vladajuću koaliciju. Ali tada je Milanović krenuo u krstaški pohod protiv korupcije i svega za šta se zalaže premijer Andrej Plenković. Ljudi možda ne odobravaju Milanovića kao predsjednika, ali im se sviđa način na koji govori."
Promovisanje predsjednika kao potencijalnog premijera imalo je direktni uticaj na ankete. Raniji veliki jaz između SDP-a i HDZ-a znatno se smanjio. Ali, umiješalo se pravosuđe. Hrvatski ustav insistira na tome da predsjednik ne bi trebao biti stranačko-politička figura, već djelovati kao šef države za sve građane. A Ustavni sud je presudio da Milanović ne može učestvovati u izbornoj kampanji, osim ako ne podnese ostavku.
Predsjednikov odgovor bio je, očekivano, bijesan, piše BBC, pojašnjavajući da je Milanović optužio sudije da rade za HDZ, koji je nazvao "gangsterska klika", opisao je visoke pravosudne zvaničnike u zemlji kao "seljačine" i označio njihovu presudu "nepismenom".
Milanović službeno više nije kandidat na izborima, ali ga to nije spriječilo da putuje po zemlji i ruši rejting HDZ-a.
'Veliki ulog' na izborima
Parlamentarni izbori u srijedu desiće se nakon užarene kampanje u kojoj su glavne uloge imala dva najviša zvničnika, premijer i predsjednik, što je produbilo političku krizu u balkanskoj zemlji članici EU i NATO saveza, napisao je Associated Press (AP).
Na izborima će se sučeliti vladajuća konzervativna Hrvatska demokratska zajednica predvođena aktuelnim premijerom Andrejom Plenkovićem i savez stranaka centra i ljevice koje neformalno predvode populistički predsjednik Zoran Milanović i njegova Socijaldemokratska partija.
- Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 17. aprila
- Raspušten Sabor Hrvatske, redovni izbori u aprilu ili maju
Veliki su ulozi u trci za hrvatski Sabor od 151 zastupnika, ne samo u Hrvatskoj nego i u Evropi koja se bori s nestabilnošću izazvanom ruskom invazijom na Ukrajinu.
Ako HDZ ostane na vlasti, Hrvatska bi zadržala relativnu političku stabilnost i nastavila prozapadnim kursom podrške Ukrajini u borbi protiv Rusije.
Uspjeh SDP-a mogao bi da vodi pobjedi na izborima za Evropski parlament u junu i predsjedničkim izborima u decembru. Uzdrmao bi dugogodišnju dominaciju HDZ-a u politici i potencijalno otvorio prostor za jači proruski uticaj u zemlji, slično Mađarskoj i Slovačkoj.
Hrvatska između domaće i svjetske politike
Ako rezultati izbora 17. aprila na vlast dovedu koaliciju koju predvode socijaldemokrate, to bi moglo promijeniti stav najmlađe članice EU u velikim pitanjima kao što je podrška Ukrajini u ratu sa Rusijom, napisao je Reuters.
Predsjednik Zoran Milanović, koji je rekao da će dati ostavku kako bi se našao na položaju premijera i bio na čelu vlade, ako njegova Socijaldemokratska partija pobijedi, protivi se pomoći Ukrajini za razliku od većine članica EU.
Za mnoge Hrvate, međutim, u naopakoj politici zemlje, domaći problemi su važniji.
HDZ je većinom bio na vlasti, podsjeća AP, od kada je Hrvatska dobila nezavisnost od bivše Jugoslavije 1991. Hrvatska je najmlađa članica Evropske unije (EU) od 2013., dok se zoni Schengena pridružila 2023.
Ali protivljenje onome što mnogi kritičari vide kao obrazac korupcije i nepotizma tokom mandata premijera Plenkovića je poraslo, njegov ugled je ukaljan i očekuje se da će izborni rezultat to i pokazati.
Najnovija anketa za izbore 17. aprila objavljena na državnoj televiziji u srijedu (10. aprila) pokazala je da bi HDZ mogao dobiti 60 mjesta i ostvariti pad sa sadašnjih 66 u Saboru od 151 mjesta. SDP bi prema anketama dobio 44 mandata, tri više nego 2020.
Facebook Forum