Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Identifikacija žrtava nestalih tokom „Oluje“


Na zagrebačkom Zavodu za sudsku medicinu izvršena je identifikacija posmrtnih ostataka 19 osoba, hrvatskih građana srpske nacionalnosti nestalih većinom za vrijeme akcije „Oluja“ u ljeto 1995. godine. Hrvatske vlasti traže još 1.589 osoba koje se vode kao nestale.

Božica Bogovac, rodom iz Kašića u ravnim Kotarima, došla je čak iz Australije na identifikaciju brata Drage Novakovića.

Nestao je u koloni 1995. Zadnji puta je viđen u Martin Brodu, i onda ništa više ne znamo. Onda smo mi tražili preko novina i preko Crvenoga krsta. I onda niko se ništa nije javljao, nego tek poslije neko nas iz Zenice zvao da dademo krv. I to je sve.“

Dvojica muškaraca srednje dobi nisu se željeli predstaviti.

Mi smo ovđe za roditelje, za tatu i mamu. Viđeni su 4. augusta 1995. Biljane Gornje, opština Benkovac. Poslije nisu viđeni, samo je ta vijest stigla da su ubijeni u akciji 'Oluja'.“

RSE: Koliko su stari bili?

„ Pedeset i osam godina starosti su imali. Mi smo tada bili krenuli, oni nisu htjeli ići s nama. Napuštali smo, znaš, da ne bi nastradali. Život je najbitniji, kako kažu. Nisu htjeli da idu, mislim – nisu napravili nikome ništa, a završili su tako loše… Šta je, tu je.“

Dušan Stojšić došao je na identifikaciju oca Radovana, čiji su posmrtni ostaci bili pronađeni i kao NN sahranjeni na vinkovačkom groblju.

Nestao je na Bosutu između Privlake i Sremskih Laza 15.7. 1992. godine. Bila je linija razdvajanja između Privlake i Laza. On je otišao na pecanje i tad je nestao.“

RSE: Na pecanju?

Stojšić: Na pecanju.

RSE: Koliko je star bio?

Stojšić: Sedamdeset i jednu godinu.

Nakon ove identifikacije, Uprava za zatočene i nestale još uvijek traži 1.589 nestalih osoba, odnosno, 933 osobe nestale 1991 i 1992 godine (većinom hrvatske nacionalnosti)te 656 osoba nestalih 1995. godine (većinom srpske nacionalnosti). Na dan ranijeodržanoj identifikaciji razriješen je identitet triju osoba hrvatske nacionalnosti koje nisu bile na popisu, a na ovoj identitet triju osoba srpske nacionalnosti koje također nisu bile na tom popisu. Voditelj Uprave pukovnik Ivan Grujić pojasnio je i detalje oko dodatnog popisa sa 606 imena nestalih hrvatskih Srba kojeg je po prvi puta spomenuo srbijanski premijer Vučić na inauguraciji hrvatske predsjednice. „Radilo se o operativnom popisu s indicijama da bi netko mogao biti nestala osoba,“ kaže Grujić.

Ivan Grujić
Ivan Grujić

Nemate podatke za utvrđivanje stvarnog identiteta. Imate samo ime i prezime i izjavu nekoga da je taj možda smrtno stradao. Imate pogreške u prezimenima, dakle netko već je na popisu, ali netko je dao izjavu nadležnoj komisiji i to je stavljeno na operativni popis. I taj popis se provjerava. To je popis koji je u stanju stalne provjere. Bitno je ovo: ukoliko netko zadovolji kriterije, bez obzira bio on već na popisu ili ne, on dolazi na popis. I na taj način smo razriješili pitanje broja.“

Neslužbeno, za 357 osoba s tog popisa postoji samo ime i prezime, a 70 osoba je već bilo na hrvatskom službenom popisu.

Brojevi su važni da obitelj vidi da se traga za nestalom osobom, važni su zbog utvrđivanja pravnih i povijesnih činjenica, ali za sam proces traženja nisu toliko važni,poručuje pukovnik Grujić.

Važna je informacija o nekom mjestu gdje bi nestala osoba mogla biti.“

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Pogledajte komentare (1)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG