Dostupni linkovi

Svakog mjeseca na granice EU dođe oko 300 djece bez pratnje


Sajid Khan i sirijski Kurd Jano neki su od likova dokumentarca "Igra sjenki", a s njima je u Zagrebu i jedna od autorica filma Eefje Blankenvoort(u sredini), koja je četiri godine pratila sudbinu desetoro djece koji su pokušavali ući u Europsku uniju, i na kraju uspjeli.

Sajid Khan iz Afganistana upravo puni 18 godina. Imao je 15 kada je kao migrant preko Hrvatske pet ili šest puta pokušao doći do zapadne Europe.

Tada je bio jedan od protagonista dokumentarnog filma "Igra sjenki" o sudbinama mladih migranata u potrazi za sigurnošću, koju je na kraju našao u Belgiji gdje je dobio azil.

"Jednom sam šest dana hodao po Hrvatskoj, a jednom punih 11 dana. Na slovenskoj granici ulovila nas je policija i pretukla mene i druge dečke koji su bili sa mnom. Molim vas, postupajte sa svim ljudima jednako kao što postupate sa djecom iz Ukrajine i drugih europskih zemalja", apelirao je Sajid Khan na konferenciji za novinare na zagrebačkom Markovom trgu, između zgrada Vlade i Sabora.

Upozorenja na maltretiranje djece

Ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana izbjeglica nevladine udruge u Hrvatskoj posvetile su djeci izbjeglicama bez pratnje. Ona su na vanjskim granicama Europske unije(EU)izvrgnuta podjednakim maltretiranju, nasilju i nepoštivanju njihovih prava kao i odrasli, upozoravaju nevladine udruge.

"Svjetski dan izbjeglica podsjetnik je svima nama da ovo društvo možemo učiniti otvorenijim, solidarnijim i inkluzivnijim", poručila je Sara Kekuš iz zagrebačkog Centra za mirovne studije.

Djeca na migrantskom putu
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:03:44 0:00

"Upravo zato danas se nalazimo pred hrvatskom Vladom, kako bismo podsjetili da, isto onako kako je naše društvo solidarno, tako i naše politike moraju biti solidarne. Nažalost, politike Republike Hrvatske i dalje su upravo suprotne! Pune su nasilja i kršenja ljudskih prava, pa čak i onih najugroženijih skupina, dakle – djece, i pogotovo djece bez pratnje", upozorila je aktivistica.

Koliko djece bez roditelja stiže do granica EU?

Sajid Khan i sirijski Kurd Jano neki su od likova dokumentarca "Igra sjenki", a s njima je u Zagrebu i jedna od autorica filma Eefje Blankenvoort, koja je četiri godine pratila sudbinu desetoro djece koji su pokušavali ući u Europsku uniju, i na kraju uspjeli.

"Mnogo je djece koja u ovom trenutku hodaju prašumama na svom putu, koja se suočavaju sa istim problemima, sa istim nasiljem na granici kakva su i oni iskusili. Zato smo ovdje. Zato su oni ovdje da dignu svoj glas, jer oni su pronašli sigurnost, ali mnoga djeca nisu. I zato putujemo Europom", kaže redateljica.

Zbog svih ljudskih priča kojima je svjedočila, ona je pokrenula i peticiju koju su prošlog tjedna predali Europskom parlamentu i Europskoj komisiji, kojom traže poštivanje prava djece, odnosno Konvencije o pravima djeteta.

"Upravo dolazimo iz Bruxellesa gdje su oni govorili pred Europskim parlamentom i članovima Europske komisije i upozorili ih da krše pravila koja su sami postavili", podvlači Blankenvoort.

Migrant Sajid Khan iz Afganistana, 20. lipnja 2022.
Migrant Sajid Khan iz Afganistana, 20. lipnja 2022.

Svaki mjesec na granice Europske unije stiže oko 300 djece bez pratnje. Načešće dolaze iz Afganistana, Sirije i Iraka.

Peticija traži od europskih institucija da omogući djeci podnošenje zahtjeva za azil na siguran način te mogućnost da djeca zahtjev za azil podnesu u rubnim državama EU, i nakon toga budu sigurno prevedena u druge zemlje, kako ne bi morala sama nastaviti opasno putovanje.

Postupak odobravanja azila mora više pažnje posvetiti djeci, njihovom suočavanju s traumama i bržem spajanju obitelji, navodi se među ostalim u peticiji.

Spajanja obitelji zna potrajati i po nekoliko godina

Na granice EU djeca najčešće dolaze iz Afganistana, Sirije i Iraka. To je bio i razlog da Centar za mirovne studije naglasak ovogodišnjeg Svjetskog dana izbjeglica stavi na djecu izbjeglice bez pratnje.

Spajanje sa njihovom obiteljima dodatni je problem, iako ta opcija postoji u međunarodnom pravu.

"U praksi je ta mogućnost vrlo često ograničena. Proces spajanja obitelji ponekad zna potrajati i po nekoliko godina, a kada govorimo o djeci koja na samom putu postanu punoljetna, što se vrlo često događa, oni više ta prava ne uživaju. Iako – budimo realni – netko je sa 18 godina starosti itekako i dalje dijete", tvrdi Sara Kekuš.

Međutim, svi migranti imaju problema u Hrvatskoj. Nevladine udruge upozoravaju na redovite i vrlo nasilne pushbackove (odvraćanja) migranata koje hrvatska polcija vraća nazad u Bosnu i Hercegovinu.

Jedan od "junaka" filma doživio je to pedeset puta! Također, iako im domaći i međunarodni propisi to nalažu, hrvatska policija odbija od migranata zaprimiti zahtjev za azilom ili međunarodnom zaštitom, bilo na samoj granici, bilo u dubini hrvatskog teritorija.

Tako se tek rijetki uspiju izborit za status tražitelja azila u Hrvatskoj. Sada ih je tristotinjak, a brojka se ne mijenja bitno tijekom godina.

"Ta brojka bi vjerojatno bila znatno veća da se osobama omogućuje traženje azila - kako na samim granicama, tako i u dubini hrvatskog teritorija", kaže Sara Kekuš.

Međutim i kada dobiju status, problemi ne prestaju.

"Od dugotrajnosti čitavog procesa odobravanja azila, koji vrlo često traje i pune dvije godine, do integracije u hrvatsko društvo, što i dalje na razini sustava ne funkcionira potpuno", pobraja Kekuš.

Tek rijetki uspiju izborit za status tražitelja azila u Hrvatskoj

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević i ured UNHCR-a u Hrvatskoj u priopćenju povodom Svjetskog dana izbjeglica upozorili su da su djeca izbjegla iz svojih domova posebno ranjiva.

Stoga im je potrebno osigurati najveći mogući stupanj pomoći i zaštite već od prvog prihvata, a treba raditi i na poboljšanju uvjeta smještaja djece, unaprijediti sustav posebnog skrbništva, osigurati dostatan broj prevoditelja i kulturnih medijatora.

Sajid Khan iz Afganistana, Kurd Jano iz Sirije i Sara Kekuš iz zagrebačkog Centra za mirovne studije
Sajid Khan iz Afganistana, Kurd Jano iz Sirije i Sara Kekuš iz zagrebačkog Centra za mirovne studije

Predstavnica UNHCR-a u Hrvatskoj Anna Rich rekla je da je, kada je riječ o dolasku ukrajinskih izbjeglica, od kojih su većina žene i djeca, snažan odgovor koji je uspostavila Vlada, posebno u odnosu na djecu odvojenu od roditelja, primjer kako se može uspostaviti sveobuhvatan sustav osjetljiv na zaštitu i potrebe djece.

"Potičemo Vladu da razmisli o osiguravanju sličnih aranžmana i usluga za svu djecu izbjeglice", poručila je.

Svjetski dan izbjeglica obilježava se 20. lipnja s ciljem podizanja svijesti o teškoj situaciji u kojoj se nalaze ljudi koji su diljem svijeta bili prisiljeni napustiti svoje domove zbog straha od proganjanja.

Prema podacima UNHCR-a, aktualno je u svijetu 65,6 milijuna prisilno raseljenih osoba.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG