Dostupni linkovi

Holandski premijer izvinio se mirovnim snagama iz Srebrenice


Mark Rutte, Hag, 12. maj 2022.
Mark Rutte, Hag, 12. maj 2022.

Holandska vlada zvanično se 18. juna izvinila holandskim vojnicima koji su poslati u sastav mirovnih snaga UN-a da brane bosansku enklavu Srebrenicu sa nedovoljno oružja i ljudstva da očuvaju mir.

Vojnici, sada veterani, bili su suočeni sa mnogo teže naoružanim snagama bosanskih Srba predvođenim generalom Ratkom Mladićem koje su izvršile masakr nad 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka u julu 1995. godine, u krvoproliću koje je međunarodni sud označio kao genocid.

Holandski premijer Mark Rutte (Rute) obratio se 18. juna stotinama veterana holandskog bataljona Dutchbat III (Dačbat III) u vojnoj bazi u centralnoj Holandiji, i rekao im da nakon gotovo 27 godina ; "neke riječi još nisu izrečene".

"Danas se izvinjavam u ime holandske vlade svim muškarcima i ženama Dutchbata III. Vama i ljudima koji danas ne mogu biti ovdje. Sa najvećom mogućom zahvalnošću i poštovanjem prema načinu na koji je Dutchbat III pod teškim okolnostima pokušavao da čini dobro, čak i kada to više nije bilo moguće", rekao je Rutte.

Ceremonija je održana nakon izvještaja objavljenog prošle godine o iskustvu oko 850 vojnika koji su bili u sastavu holandskog bataljona.

U studiji su date preporuke uključujući i da vlada treba napraviti "kolektivni gest" oko, kako je navedeno, percipiranog nedostatka priznanja i cijenjenja toga šta su holandski mirovnjaci uradili sa obzirom na "vanredne okolnosti u kojima je od njih traženo gotovo nemoguće".

Komandant vojske bosanskih Srba Ratko Mladić (prvi slijeva) i holandski komandant UN-a Thom Karremans (drugi zdesna) u Potočarima kod Srebrenice, 12. juli 1995.
Komandant vojske bosanskih Srba Ratko Mladić (prvi slijeva) i holandski komandant UN-a Thom Karremans (drugi zdesna) u Potočarima kod Srebrenice, 12. juli 1995.

Holandija se dugo bori sa naslijeđem genocida u Srebrenici. Tadašnji premijer Wim (Vim) Kok podnio je ostavku 2002. kada su u izvještaju oštro kritikovane holandske vlasti zbog toga što su slale vojnike u opasnu zonu bez odgovarajućeg mandata ili potrebnog oružja da zaštite oko 30.000 izbjeglica koji su pobjegli u holandsku bazu u istočnoj Bosni.

Holandski vrhovni sud je 2019. presudio da je Holandija djelimično odgovorna za oko 350 bošnjačkih muškaraca koje su ubile snage bosanskih Srba u genocidu.

Sud je presudio da su holandske mirovne snage evakuisale te muškarce iz svoje vojne baze blizu Srebrenice 13. jula 1995. iako su znale da su ti ljudi u "ozbiljnoj opasnosti da budu zlostavljani i ubijeni" od strane snaga bosanskih Srba.

Ujedinjene nacije su takođe kritikovane što nisu odobrile NATO-ove zračne udare da podrže lako naoružane holandske vojnike u julu 1995. godine kada su bili napadnuti.

Izvor: AP

XS
SM
MD
LG