Hoće li padati enormne zarade u državnim preduzećima

Crnogorska Vlada, prema nezvaničnim informacijama, namjerava da preispita nesrazmjeru među visokim primanjima zaposlenih u državnim preduzećima i ustanovama, sa značajno nižim u administraciji. Opozicija, za razliku od svojih kolega iz vlasti, smatra da bi previsoka primanja trebalo smanjiti, ali ne vjeruje da će se to i desiti.

Najnovija odluka Vlade da preispita plate zaposlenih u državnim preduzećima i ustanovama koje su nesrazmjerno visoke u odnosu na primanja u državnoj administraciji, mogla bi značiti da će se "nelogična nesrazmjera" među zaradama u različitim dijelovima javnog sektora bar smanjiti, ako ne i eliminisati.

Zvaničnu potvrdu da je Vlada zadužila Ministarstvo finansija da u roku od mjesec i po dana pripremi analizu i informaciju u utorak nijesmo mogli dobiti, ali smo saznali da ova akcija možda uopšte i nije izvorno Vladina inicijativa već posljedica sugestije jedne od najvažnijih međunarodnih finansijskih institucija pa se, imajući u vidu negodovanje iz vladajuće strukture, može pretpostaviti da se smanjenje enormnih plata u pojedinim državnim preduzećima i institucijama možda neće ni desiti.

"Nijesam siguran da se radi o namjeri, to je prije nega mogućnost koja je proistekla nakon analize i razgovora sa delegacijom MMF-a. Moj lični stav je da možda u ovom trenutku to nije pogodno i to ne odražava pravo stanje imajući u vidu činjenicu da je, kada su u pitanju držvni činovnici standard i onako nizak", kaže poslanik Demokratske partije socijalista Zoran Vukčević.

Previsoke zarade su nedavno bile predmet rasprave skupštinskih tijela o Prijedlogu zakona o vazdušnom saobraćaju kada su jedna od tema bile upravo zarade u Agenciji za civilno vazduhoplovstvo i javnom preduzeću Aerodromi Crne Gore.

Pomoćnik ministra saobraćaja, Mirel Radić Ljubisavljević je tada rekla da su za zaposlene u Agenciji "predviđene veće zarade nego za državne službenike i činovnike zbog složenosti posla koji obavljaju", te da bi "smanjenje njihovih zarada uticalo na slabljenje kvaliteta kadra". Koliko je složen posao direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo Dragana Đurovića, koji je i poslanik vladajuće Demokratske partije socijalista, govori njegova plata od 2.990 eura.

Javno preduzeće Aerodromi Crne Gore je bilo česta meta javnih kritika zbog tvrdnji da je ova kompanija utočište za zapošljavanje osoba bliskih sa političkom vrhuškom manje članice vladajuće koalicije Socijaldemokratske partije.

U Dnevnim novinama, koje su i objavile informaciju o Vladinoj namjeri da analizira nesrazmjere u platama u javnom sektoru, podsjećaju na primjer direktora Aerodroma Milovana Đuričkovića, čija je plata nešto veća od 3.800 eura i to uz poređenje sa platom premijera Igora Lukšića, koji mjesečno prima skoro četiri puta manje - 1.100 eura.

Direktor Aerodroma Đuričković za RSE kaže da se zna ko određuje visinu plate u kompaniji kojom rukovodi.

"Ne znam šta vlada namjerava. Ono što ja znam jeste da JP Aerodromi Crne Gore jeste preduzeće koje radi na tržištu, da platu direktora određuje Upravni odbor Aerodroma Crne Gore, da je više od trećine te plate minuli rad od 40 godina", navodi on.

Na naš upit šta ukoliko ipak padne odluka da mu se plata prepolovi, Đuričković odgovara:

"Ko ima ovlašćenja taj može da donosi odluke ko ih nema taj ne donosi odluke. Sa jedne strane je socijalna demagogija sa druge tržišna privreda".

Skepsa da će doći do smanjivanja plata

Ukoliko se najavljena inicijativa pretvori u akciju i rezultira smanjenjem plata, predstavljaće nastavak prethodne iz 2009. godine, kada su na udaru bili direktori regulatornih agencija.

Meta kritika dijela javnosti, vrlo energično ispoljenog nezadovoljstva poslanika opozicije, ali i dijela vlasti, bio je direktor Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost Šaleta Đurović, inače član vladajuće Demokratske partije socijalista, koji je mjesečno primao 6.000 eura, dok su članovi parlamenta jedva prebacivali hiljadu.

Poslanik opozicione Nove srpske demokratije Radojica Živković podržava uravnoteženje plata u javnom sektoru, ali ne vjeruje da će se to i desiti jer tvrdi da zaposleni u administraciji male plate nadoknađuju učešćem u fiktivnim projektima koji im se posebno plaćaju.

Živković pritom kaže da postoje i dodatni razlozi zbog kojih se neće smanjivati previsoke plate.

"Jedan je finansiranje partija, a drugi činjenica da u tim javnim preduzećima rade supruge, rođaci i prijatelji visokih funkcionera vladajućih partija", kaže Živković.

"Nedavno, dok smo rapsravljali o Zakonu o finansiranju političkih partija mi smo se usprotivili da članarina može biti neograničeno velika, za šta su se zdušno zalagali i DPS i SDP i time praktično potvrdili da se od tih plata izdvajaju za partijsku kasu značajna sredstva, a da su svi ti veliki funkcioneri koji imaju velike plate dužni da uplaćuju određena sredstva. To je istina da daju dio partiji preko koje su i došli na to mjesto", navodi Živković.