Nakon drugog protesta koji je u organizaciji Unije sindikata, MANS-a i Studentske unije organizovan u nedjelju u centru Podgorice postavlja se pitanje šta dalje - da li će vlast raditi na ispunjenju njihovih zahtjeva ili će se protesti nastaviti?
Premijer Igor Lukšić kazao je da je potpuno vještačka dilema poruka koja se mogla čuti na velikom protestu u Podgorici – da li je sa narodom ili je lutka organizovanog kriminala.
On je ponovio da proteste vidi kao izraz demokratskog društva i odsustvo bilo kakve iluzije da u Crnoj Gori nema nezadovoljnih.
“Naravno da ima nezadovoljnih građana i svaka poruka tog tipa koja se šalje motiviše da se ovim prioritetima bavimo još ažurnije, kvalitetnije i posvećenije”, poručio je premijer.
Lukšić je rekao da ne vidi da bilo koji od zahtjeva sa nedjeljnog protesta odudara od politike Vlade Crne Gore.
Politički analitičar, profesor Svetozar Jovićević protestni skup u Podgorici ocjenjuje kao ozbiljan i sa stanovišta masovnosti i sa stanovišta njegove organizacije. No, kada je riječ o njegovim efektima, Jovićević se plaši da će vlast nastojati da anulira energiju bunta i relativizuje njegov značaj, prije nego što će se odlučiti da ispuni zahtjeve demonstranata. Zato će protesta biti sve više.
"To onda može da eskalira nekim nekontrolisanim tokovima tako da sam vrlo zabrinut time što ne vjerujem da vlast shvata o čemu se radi, drugo je što ne vjerujem da vrh vlasti jeste spreman da sebe promijeni i kažnjava, a nezadovoljstvo će rasti. Ono može da bude više ili manje kontrolisano", kazao je Jovićević.
Uvertira za izbore
Olivera Komar, stručna saradnica sa podgoričkog fakulteta Političkih nauka ne vjeruje u scenario rušenja vlasti na ulici i proteste tumači kao uvertiru za predstojće izbore i postavljanje teme o kojoj bi trebalo da se vodi debata.
"A to bi prevashodno bio zahtjev za odgovornošću za prethodne odluke koje su donošene kada su u pitanju neki bitni elementi naše stvarnosti i pitanje vrlo teške ekonomske situacije u zemlji. Takođe, meni se čini da su oni na ovaj način, ističući najkonkretnije do sada pitanje od životne važnosti u Crnoj Gori uspjeli da počnu da grade most između različitih grupacija u Crnoj Gori koje su do sada bilke izuzetno politički podijeljene prema nacionalnosti, vjeri i tako dalje, što se jako reflektovalo na izborima i što su partijske elite itekako podsticale jer im je to odgovaralo. Ja zato na proteste tako gledam – kao jednu veliku uvertiru za izbore koji bi mogli da budu nešto interesantniji nego što su izbori bili do sada u Crnoj Gori", ocjenjuje Komar.
Svetozar Jovićević međutim upravo u namjeri vlasti da u postojećim uslovima raspiše izbore vidi želju da raspline energiju nezadovoljstva i pokuša da natjera organizatore protesta da se politički opredijele.
"Jedini mogući odgovor na to, po meni i političkih i nepolitičkih subjekata jeste bojkot takvih izbora. Jednostavno mislim da je toliko zrelo vrijeme da se prihvatiti igra po pravilima i na način kako je to vlast činila svih proteklih godina ne smije se prihvatiti ni po koju cijenu jer će upravo to voditi onome što vlast želi, ona će dobiti te izbore na ovaj ili onaj način i onda sve svesti na isto što je sada", kaže Jovićević.
Na pitanje koliko je opcija jedinstenog bojkota i objedinjavanja društvenog fronta protiv vlasti realna uzimajući u obzir dosadašnje podjele u opoziciji Jovićević odgovara
"Mislim da se situacija tako zaoštrava iz dana u dan da će teško moći tako lako sebe da izbaci iz tog jedinstvenog opozicionog fronta, a bez velike opasnosti po sebe samu".
U međuvremenu šta će biti sa građanskim protestima? Da li njihova strategija u kojoj nema oročenih konkretnih zahtjeva vodi ka sabiranju ili rasplinjavanju energije koja okuplja?
"Ja mislim da je za organizatore jako bitno da zadrže taj ucjenjivački potencijal koji imaju nego da idu u konkretizaciju protesta, jer je pitanje kako bi sve to izgledalo. Poruka je bitna i ona je tu i mislim da je ne treba dovesti u pitanje nekim nesmotrenim postupcima, a ona je slijedeća - građani su spremni, ako što se vidi da u zaista velikom broju izađu na ulice i da izađu kada je u pitanju konkretan zahtjev", smatra Olivera Komar.
Premijer Igor Lukšić kazao je da je potpuno vještačka dilema poruka koja se mogla čuti na velikom protestu u Podgorici – da li je sa narodom ili je lutka organizovanog kriminala.
On je ponovio da proteste vidi kao izraz demokratskog društva i odsustvo bilo kakve iluzije da u Crnoj Gori nema nezadovoljnih.
“Naravno da ima nezadovoljnih građana i svaka poruka tog tipa koja se šalje motiviše da se ovim prioritetima bavimo još ažurnije, kvalitetnije i posvećenije”, poručio je premijer.
Lukšić je rekao da ne vidi da bilo koji od zahtjeva sa nedjeljnog protesta odudara od politike Vlade Crne Gore.
Politički analitičar, profesor Svetozar Jovićević protestni skup u Podgorici ocjenjuje kao ozbiljan i sa stanovišta masovnosti i sa stanovišta njegove organizacije. No, kada je riječ o njegovim efektima, Jovićević se plaši da će vlast nastojati da anulira energiju bunta i relativizuje njegov značaj, prije nego što će se odlučiti da ispuni zahtjeve demonstranata. Zato će protesta biti sve više.
"To onda može da eskalira nekim nekontrolisanim tokovima tako da sam vrlo zabrinut time što ne vjerujem da vlast shvata o čemu se radi, drugo je što ne vjerujem da vrh vlasti jeste spreman da sebe promijeni i kažnjava, a nezadovoljstvo će rasti. Ono može da bude više ili manje kontrolisano", kazao je Jovićević.
Uvertira za izbore
Olivera Komar, stručna saradnica sa podgoričkog fakulteta Političkih nauka ne vjeruje u scenario rušenja vlasti na ulici i proteste tumači kao uvertiru za predstojće izbore i postavljanje teme o kojoj bi trebalo da se vodi debata.
"A to bi prevashodno bio zahtjev za odgovornošću za prethodne odluke koje su donošene kada su u pitanju neki bitni elementi naše stvarnosti i pitanje vrlo teške ekonomske situacije u zemlji. Takođe, meni se čini da su oni na ovaj način, ističući najkonkretnije do sada pitanje od životne važnosti u Crnoj Gori uspjeli da počnu da grade most između različitih grupacija u Crnoj Gori koje su do sada bilke izuzetno politički podijeljene prema nacionalnosti, vjeri i tako dalje, što se jako reflektovalo na izborima i što su partijske elite itekako podsticale jer im je to odgovaralo. Ja zato na proteste tako gledam – kao jednu veliku uvertiru za izbore koji bi mogli da budu nešto interesantniji nego što su izbori bili do sada u Crnoj Gori", ocjenjuje Komar.
Svetozar Jovićević međutim upravo u namjeri vlasti da u postojećim uslovima raspiše izbore vidi želju da raspline energiju nezadovoljstva i pokuša da natjera organizatore protesta da se politički opredijele.
"Jedini mogući odgovor na to, po meni i političkih i nepolitičkih subjekata jeste bojkot takvih izbora. Jednostavno mislim da je toliko zrelo vrijeme da se prihvatiti igra po pravilima i na način kako je to vlast činila svih proteklih godina ne smije se prihvatiti ni po koju cijenu jer će upravo to voditi onome što vlast želi, ona će dobiti te izbore na ovaj ili onaj način i onda sve svesti na isto što je sada", kaže Jovićević.
Na pitanje koliko je opcija jedinstenog bojkota i objedinjavanja društvenog fronta protiv vlasti realna uzimajući u obzir dosadašnje podjele u opoziciji Jovićević odgovara
"Mislim da se situacija tako zaoštrava iz dana u dan da će teško moći tako lako sebe da izbaci iz tog jedinstvenog opozicionog fronta, a bez velike opasnosti po sebe samu".
U međuvremenu šta će biti sa građanskim protestima? Da li njihova strategija u kojoj nema oročenih konkretnih zahtjeva vodi ka sabiranju ili rasplinjavanju energije koja okuplja?
"Ja mislim da je za organizatore jako bitno da zadrže taj ucjenjivački potencijal koji imaju nego da idu u konkretizaciju protesta, jer je pitanje kako bi sve to izgledalo. Poruka je bitna i ona je tu i mislim da je ne treba dovesti u pitanje nekim nesmotrenim postupcima, a ona je slijedeća - građani su spremni, ako što se vidi da u zaista velikom broju izađu na ulice i da izađu kada je u pitanju konkretan zahtjev", smatra Olivera Komar.
