Tokom proslave svog 67. rođendana, Adolf Hitler je na njemačko-poljskoj granici, u gradiću Jaslo, zasadio hrast. Danas, skoro sedam desetljeća starom drvetu, prijeti uništenje kojeg prate i žestoke političke rasprave.
Dobiti dozvolu za uklanjanje nekog drveta koje smeta izgradnji nove zgrade ili puta, nije ništa neuobičajeno, ni teško... uglavnom. Ono što ovakve slučajeve napravi rijetkim jeste otkriće da je drvo koje „smeta“ zasadio najveći diktator prošloga stoljeća.
Naime, u poljskom gradiću Jaslo, koji je tada bio okupiran od strane nacističke Njemačke, Adolf Hitler je, na svoj 67. rođendan, zasadio drvo hrasta. Dovezeno je iz Austrije iz Hitlerovog rodnog mjesta – Braunau am Inn, kao simbol germanizacije Poljske.
Kad je fuerer 1944. godine naredio rušenje Jasloa, među malo stvari koje su „preživjele“ bio je upravo taj hrast. Tako je drvo paralelno postalo simbol nacizma i poljskog otpora okupatoru.
Mirno je živjelo proteklih 70 godina, sve dok nije zasmetalo građevinarima.
Drvo nije krivo
Gradonačelnica Jasloa, Maria Kurovska, koja je za uklanjanje spornog hrasta, svoj zahtjev brani tezom da će uvijek „između popravljanja saobraćajne situacije i spomenika masovnom ubici izabrati dobrobit svojih građana“.
Jedan od gradskih vijećnika, Krizštof Čelusnik, brani pravo hrastu da i dalje živi riječima:
„Hitler je bio kriv, zašto mora drvo ispaštati njegove grijehe?“
I Čelusnik nije jedini koji se protivi gradonačelnicinim namjerama.
Kampanju za odbranu hrasta predvodi 80-godišnji Kazimirž Polak, koji je prisustvovao i sadnji drveta. On je organizirao peticiju za promjenu regulatornog plana kojim bi hrast bio sačuvan.
Osim što stvari argumentira istorijski, Polak naglašava da je drvo primjerak prirodne ljepote u gradu. Lokalnim vlastima poručuje:
„Raste zdravo i vitko. Pustite ga da živi.“
Gradonačelnica Kurovska podsjeća da bi njihov grad ovakvim raspravama mogao privući negativan publicitet:
„Ako ga zadržimo, uvijek ćemo gradom šetati s podsjećanjem da je to Hitlerovo drvo.“
Jedno je sigurno – drvo koje je preživjelo II svjetski rat neće biti srušeno bez borbe.
Dobiti dozvolu za uklanjanje nekog drveta koje smeta izgradnji nove zgrade ili puta, nije ništa neuobičajeno, ni teško... uglavnom. Ono što ovakve slučajeve napravi rijetkim jeste otkriće da je drvo koje „smeta“ zasadio najveći diktator prošloga stoljeća.
Naime, u poljskom gradiću Jaslo, koji je tada bio okupiran od strane nacističke Njemačke, Adolf Hitler je, na svoj 67. rođendan, zasadio drvo hrasta. Dovezeno je iz Austrije iz Hitlerovog rodnog mjesta – Braunau am Inn, kao simbol germanizacije Poljske.
Kad je fuerer 1944. godine naredio rušenje Jasloa, među malo stvari koje su „preživjele“ bio je upravo taj hrast. Tako je drvo paralelno postalo simbol nacizma i poljskog otpora okupatoru.
Mirno je živjelo proteklih 70 godina, sve dok nije zasmetalo građevinarima.
Drvo nije krivo
Gradonačelnica Jasloa, Maria Kurovska, koja je za uklanjanje spornog hrasta, svoj zahtjev brani tezom da će uvijek „između popravljanja saobraćajne situacije i spomenika masovnom ubici izabrati dobrobit svojih građana“.
Jedan od gradskih vijećnika, Krizštof Čelusnik, brani pravo hrastu da i dalje živi riječima:
„Hitler je bio kriv, zašto mora drvo ispaštati njegove grijehe?“
I Čelusnik nije jedini koji se protivi gradonačelnicinim namjerama.
Kampanju za odbranu hrasta predvodi 80-godišnji Kazimirž Polak, koji je prisustvovao i sadnji drveta. On je organizirao peticiju za promjenu regulatornog plana kojim bi hrast bio sačuvan.
Osim što stvari argumentira istorijski, Polak naglašava da je drvo primjerak prirodne ljepote u gradu. Lokalnim vlastima poručuje:
„Raste zdravo i vitko. Pustite ga da živi.“
Gradonačelnica Kurovska podsjeća da bi njihov grad ovakvim raspravama mogao privući negativan publicitet:
„Ako ga zadržimo, uvijek ćemo gradom šetati s podsjećanjem da je to Hitlerovo drvo.“
Jedno je sigurno – drvo koje je preživjelo II svjetski rat neće biti srušeno bez borbe.
