Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Hide: Albanska opozicija želi zaustaviti reforme, oprez zbog Rusije


Antivladini protesti u Tirani 26. februara.

U seriji protesta na Zapadnom Balkanu učestvuje i albanska opozicija i Enri Hide, predavač na Evropskom univerzitetu u Tirani, za ‘Zašto?’ objašnjava zašto ona bojkotuje parlament i traži prijevremene izbore od premijera Edija Rame, kako to može uticati na borbu protiv korupcije, reformu pravosuđa i početak pristupnih pregovora sa EU ove godine, te kakva je uloga Rusije u svemu tome.

Zašto: Zbog čega je došlo do protesta opozicije i bojkota Parlamenta?

Hide: Protesti opozicije se baziraju na navodima o izbornim prevarama, o vezi kriminala i politike, naročito među članovima Parlamenta iz Socijalističke partije. Bojkot Parlamenta je potez bez presedana u savremenom političkom sistemu, usporediv samo sa jednim slučajem u Italiji u prvoj polovici 20. vijeka.

Protesti su jedan od znakova zdrave demokratije, kao što pokazuju studentski protesti krajem prošle godine, ali ovaj put proteste organizuju dijelovi opozicije, a to su Demokratska partija i Socijalistički pokret za integraciju koji su, po mom mišljenju, najviše povezani sa kriminalom i koji su optuženi za mnoge koruptivne radnje.

Lošu upravljanje -- a u Albaniji je mnogo takvih primjera u proteklim godina u koje su bili uključeni čak i visoki zvaničnici -- bi trebalo da osigura jaku bazu za izgradnju kontranarativa od strane opozicije, a ne za ‘samoubistvo’ i totalno odbacivanje demokratske vladavine. Šta više, u demokratiji odlučuju ljudi, a ne gomila korumpiranih opozicionih lidera, mada je korupcija prisutna na obje strane, i nastavljena je i nakon 2013 godine. čemu svjedoči skoro svaki izvještaj EU o integraciji Albanije.

Zašto: Koliko su utemeljene optužbe opozicije o izbornim prevarama i korupciji?

Hide: Ja nisam sudija da odlučujem o osnovama za izbornu prevaru. To je zadatak za naš pravosudni sistem, koji je u procesu reforme, ali izborni rezultati iz 2017. godine su bili prihvaćeni od strane svih aktera, a također i od strane međunarodne zajednice.

Šta više, u izborne prevare su u prošlosti bile uključene sve glavne političke partije i čak je bilo žrtava na sam izborni dan, navodno smaknutih tokom procesa kupovine glasova, i bliskih jednom od trenutnih vođa opozicionih protesta.

Zašto: Albanija je u posljednje vrijeme bila pohvaljena radi reformi i napretka i evropski parlamentarci su prošle sedmice upozorili da unutrašnje svađe mogu ugroziti dugo očekivani početak pristupnih pregovora ove godine? Kako premijer Edi Rama može balansirati između ove dvije stvari, evropskih pregovora i protesta i nemira kući?

Hide: Prije svega, želio bih pozitivno ocijeniti intervenciju našeg premijera jer je pokušao otvoriti jednu tešku fazu, a to je pridobijanje evropskog javnog mnijenja ali i mišljenja onih koji kroje politiku u vezi Albanije. On je pokušavao da interveniše u Italiji kroz neke intervjue, ali također i u drugim evropskim zemljama.

Ali uprkos tome, on također mora preuzeti odgovornost za trenutnu situaciju, i ne treba kriviti samo opoziciju za trenutnu situaciju.

S druge strane, potrebno je primjetiti da svaki put kada se Albanija nađe u odlučujućem istorijskom momentu, koji bi mogao predstavljati preokret u njenoj dugoj tranziciji, suočavamo se sa svakakvim vrstama ometanja, nasilnim demonstracijama i svim vrstama problema, što nas šalje nazad uz veliki rizik da ugrozimo naše napore da se pridružimo EU.

Pored toga, uvijek postoji rizik da će drugi neevropski ili nezapadni akteri intervenisati na razne načine u ovom procesu. Akteri kao što je Rusija su jasno stavili do znanja da nisu entuzijastični u vezi evropske integracije država Zapadnog Balkana i učiniće sve, kao što su uradili sa Crnom Gorom, Makedonijom i BiH, na primjer, da naruše geopolitički pejzaž i regionalni balans snaga, podrivajući tako zapadni uticaj.

Zašto: Koliko su duboke podjele i svađe između opozicije i da li se odražavaju iI na društvo?

Hide: Uopšte ne vidim podjele u društvu i tu vrstu opasnosti. Ovo je jedna vrsta političkog ometanja koje jedna politička partija koristi da bi uključila nasilje ali bez uspjeha. Mislim da Demokratska partija i gospodin Basha posebnose moraju radikalno reformisati kako bi se očistili od veoma korumpirane prošlosti. Tako da ovo nema nikakve veza sa društvom, a to se može zaključiti i zbog broja demonstranata koji nije tako velik, kao što tvrdi opoziciona partija.

S druge strane, naravno, potrebno je priznanje krivice vladajuće partije.

Zašto: Protesti su bili žestoki i nasilni na početku, ali su u međuvremenu oslabili. Da li smatrate da se može vratiti početni intenzitet?

Hide: Ne, ne vidim da će nivo nasilja porasti, vidim samo napore od strane Demokratske partije da eskalira nasilje jer bi to bilo u njihovom interesu.

Zašto: Nedavni balkanski protesti u Srbiji, Albaniji i Crnoj Gori su poređeni sa 'arapskim proljećem'. EU, je s druge strane, bila rezervirana i smatra da neće biti ‘balkanskog proljeća’ te da je dijalog u institucijama jedini način da se riješe neslaganja, što su neki kritikovali kao pokušaj da se da se zaštite oni koji ‘završavaju stvari’ za Brisel, kao što su Vučić, Đukanović, Rama.

Hide: Mislim da su se prilagođavali trenutnim liderima što nije veoma utješno za nas, i tu mislim na političke, društvene i građanske aktiviste, s jedne strane.

Drugo, ovo nema nikakve veze sa 'arapskim proljećem‘, ne postoji nešto kao ‘balkansko proljeće’. Bilo je napora od strane opozicija u državama zapadnog Balkana da isključe ili odbace politički sistem i politički dijalog.

Po meni nema ‘balkanskog proljeća’ i zbog još jednog razloga; mi imamo problema, imamo mnogo problema, imamo korupciju, ali glavni opozicioni lideri u našim zemljama, ne samo u Albaniji, već i u drugim zemljama, nisu viđeni kao anđeli, nisu viđeni kao neko ko bi mogao rasplamsati duh pobune i reakcije na ovu zaraznu bolest u našim društvima.

Mislim da ne mogu predstavljati narod. Sa druge strane su slučajevi kao što je pokret naših studenata.

Zašto: Kako vidite daljnji razvoj situacije u Albaniji?

Hide: Mislim da je ovo sve rezultat naših tekućih reformi, i odbijanje nastavka pravosudne reforme, posebno zato što je to reforma koja je bazirana na zapadnom savjetovanju i podršci.

Opozicija radi sve što može, i što ne može, da ovaj proces ne uspije. To je jedna stvar.

Druga je da mi, naravno, moramo da uradimo mnogo više u borbi protiv korupcije, a da bismo to uradili potrebno nam je jako pravosuđe, a da bi došlo do toga proces se mora odvijati vrlo brzo.

Treća stvar je, po mom mišljenju, da moramo biti veoma pažljivi u vezi drugih aktera koji ulaze na balkanski geopolitički pejzaž, kao što su Rusi.

Bilo je navoda o vezama trenutne opozicije i Rusije i oni nisu izneseni od strane albanskih aktera, nego od strane SAD i naših partnera u NATO-u.

XS
SM
MD
LG