Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Građani BiH nisu jednaki pred zakonom


Srđan Dizdarević, Foto: Marija Arnautović
Helsinški komitet BiH ocijenio je ponovo lošim stanje ljudskih prava u BiH. Ova organizacija je povodom 15 godina djelovanja predstavila tri nova izvještaja, a za danas je najavljen izbor novog predsjednika umjesto Srđana Dizdarevića, koji je najavio odlazak u politiku.

„Građani BiH su i dalje ugroženi u ostvarivanju osnovnih prava jer politika ne smatra da bi svi trebali biti jednaki pred zakonom. Ta diskriminacija je ono na što ukazujemo u izvještajima", izjavio je predsjednik Helsinškog komiteta BiH Srđan Dizdarević.

On je ocijenio lošim stanje ljudskih prava u BiH. Iako je bilo pomaka u smislu ratifikovanja određenih dokumenata Evropske unije koja štite ljudska prava, problem nastaje u njihovom provođenju u djelo, kaže Dizdarević:

„Mi u biti ocjenjujemo stanje i dalje teškim i ukazujemo na brojne pojave kršenja ljudskih prava i sloboda. Naravno da negdje ima nekih pomaka naprijed, posebno u zakonskoj regulativi, u činjenici da je ratifikovan jedan broj konvencija iz domena ljudskih prava, da su harmonizovani domaći zakoni, Ali ono što zapinje, gdje su otpori, to je primjena ovih konvencija i primjena kod svakog građanina. Građani BiH nisu jednaki pred zakonom, njihova prava zavise od toga kojeg su porijekla, koje političke provinijencije, da li su muškarci ili žene, gdje na kojem dijelu teritorije BiH žive - i to je ono što je i dalje krajnje velika i ozbiljna smetnja ostvarivanju prava i sloboda u ovoj zemlji.“

Prema analizi izvršavanja krivičnih sankcija, glavni problem predstavlja neusklađenost zakona i propisa, jer u državi postoje četiri sistema, ali i četiri zakona o izvršenju krivičnih sankcija, pritvora i drugih mjera. Upravo ta neusklađenost dovodi do diskriminacije zatvorenika, kaže izvršni direktor Helsinškog komiteta Muhamed Džemidžić:

„Mi smo u sklopu monitoringa izvrašavanja krivičnih sankcija u BiH tokom 2009. godine obišli sve kazneno-popravne ustanove i zavode u BiH. Osnovna karakteristika je apsolutna neusklađenost zakona koji tretiraju tu oblast. U BiH još uvijek funkcionišu četiri sistema izvršavanja krivičnih sankcija - jedan državni, dva entitetska i na nivou Distrikta Brčko, toliko ima i zakona. Naravno da to, s obzirom da ti zakoni još uvijek nisu usklađeni, porađa i pojave diskriminacije, različite uslove u kojima osuđenici i pritovorena lica služe svoje kazne."

Problem zatvorski kapaciteti


Džemidžić kaže da posebno brine to što u Federaciji ima 1.200 osuđenih lica, čak i za najteža krivična djela, koja ne izdražavaju s obzirom da su kapaciteti u Federaciji apsolutno popunjeni. Istovremeno, navodi, pošto sistem nije uvezan, osuđenici, kojih ima u Federaciji više nego u RS, ne mogu služiti kazne kazne u RS:

"Osjeća se hitna potreba za izgradnjom državnog zatvora, zakon je donesen, međutim još uvijek to stoji samo na jednoj ogradi u području Istočnog Sarajeva."

Džemidžić navodi kako BiH nema ni kazneno-popravnu ustavnovu za žene kao poseban objekat, kao ni kazneno-popravnu ustanovu za maloljetna lica::

"Zasad oni dijelom izdržavaju kazne u Zenici, neuslovno, zajedno sa ljudima koji su osuđeni za najteža krivična djela. Istina, u 2009. godini u Tuzli je jedan dio postojećih kapaciteta adaptiran za potrebe maloljetnih lica, ali, nažalost, Ministarstvo pravde nije odvojilo sredstva za zapošljavanje potrebnog kadra koje će raditi sa tim osobama."
XS
SM
MD
LG