Ovaj tjedan tri tima obrane iznijela su svoje završne riječi u slučaju Prlić i ostali, protiv šest bivših dužnosnika takozvane Herceg Bosne.
Haško tužiteljstvo ih tereti za udruženi zločinački poduhvat protjerivanja nehrvatskog stanovništva 1993.godine te pokušaj pripajanja određenih dijelova Bosne i Hercegovine Hrvatskoj.
S druge strane obrana je ustvrdila da su tadašnji premijer Jadranko Prlić, ministar obrane Bruno Stojić, generali HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković, zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić te načelnik ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić – nevini.
"Dr. Jadranko Prlić nevin je i treba ga pustiti na slobodu", izjavio je njegov branitelj Michael Karnavas uvjeravavši suce da ne postoje dokazi protiv njega.
Prema branitelju Karnavasu, Prlić ne bježi od svoje odgovornosti vezane uz odluke koje su se ticale stvaranja Hrvatske zajednice Herceg Bosne, tvrdeći
da su one bile kolektivne.
"Kolektiv je bio odgovoran za donošenje tih odluka. Dr. Prlić ih je potpisivao i on ne pokušava pobjeći od te činjenice da je sudjelovao u tome i da ih je potpisao", izjavio je Karnavas.
Branitelj Karnavas se obrušio i na način prezentacije dokaza od strane tužiteljstva te krivih shvaćanja okolnosti rata u Bosni i Hercegovini. Zato je poručio da ukupna procjena svih dokaza mora dovesti sudsko vijeće do drugih zaključaka od onih koje nudi tužiteljstvo.
Tijekom iznošenja riječi obrane i uvjeravanja sudaca u nevinost neki branitelji su i prebacivali zapovjednu odgovornost njihovih klijenata na druge suoptuženike.
Karnavas je tako zatražio da sudsko vijeće povjeruje u tvrdnju generala Praljka da Prlić nije imao ništa s odlukama vezanim uz vojna pitanja.
S druge strane branitelj Brune Stojića, Karim Khan upozorio je sudsko vijeće da ne shvati zapovjednu odgovornost njegovog klijenta kao tužiteljstvo, koje je i za njega zatražilo 40 godina zatvora, kao i za prvooptuženog Prlića te generale Praljka i Petkovića.
"Tvrdnja na ljudskoj razini da je Bruno Stojić zapovjednik takvih ljudi kao što su general Praljak i Petković, a ravnopravan visokoobrazovanom dr.Prliću – je besmislica. To je besmislica, uklapa se u njihove tvrdnje, ali je besmislica", izjavio je Khan.
Majkl Karnavas, advokat bivšeg premijera Herceg-Bosne Jadranka Prlić, Hag, Haški tribunal, 18. veljače 2011.Sva tri tima obrane su istakla kako Hrvatska nije vršila agresiju prema Bosni i Hercegovini te da navodnog sporazuma o podjeli države između hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i srbijanskog Slobodana Miloševića, nije bilo.
Praljkov branitelj Božo Kovačić podsjetio je kako je i Hrvatska u sporno vrijeme bila žrtva agresije te kako je njegov klijent kao hrvatski general išao braniti rodni kraj, a ne okupirati Bosnu i Hercegovinu.
"Obrana Praljka želi iznijeti tvrdnju da Republika Hrvatska je imala određeni utjecaj na Armiju BiH i HVO jer im je pomagala i jednima i drugima. Međutim Republika Hrvatska nije okupirala Bosnu i Hercegovinu preko HVO-a, a kad smo već kod toga ni preko Armije BiH", izjavio je Kovačić.
Nakon obrane Prlića, Stojića i Praljka, sljedeći tjedan završne riječi će izvesti branitelji Petkovića, Ćorića i Pušića.
Tužiteljstvo je za optužene zatražilo ukupno 220 godina zatvora zbog protjerivanja nehrvatskog stanovništva 1993.godine.
Kao rezutati protjerivanja, prilikom završnih riječi tužiteljstva, spomenut je napad na Stupni Do prilikom čega je ubijen veći broj civila bošnjačke nacionalnosti te uspostavljanje logora Heliodrom i Dretelj.
Za Prlića, Stojića, Praljka i Petkovića zatražena je osuda na po 40 godina zatvora, Ćorića 35, a za Pušića 25 godina zatvora.
Haško tužiteljstvo ih tereti za udruženi zločinački poduhvat protjerivanja nehrvatskog stanovništva 1993.godine te pokušaj pripajanja određenih dijelova Bosne i Hercegovine Hrvatskoj.
S druge strane obrana je ustvrdila da su tadašnji premijer Jadranko Prlić, ministar obrane Bruno Stojić, generali HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković, zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić te načelnik ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić – nevini.
"Dr. Jadranko Prlić nevin je i treba ga pustiti na slobodu", izjavio je njegov branitelj Michael Karnavas uvjeravavši suce da ne postoje dokazi protiv njega.
Prema branitelju Karnavasu, Prlić ne bježi od svoje odgovornosti vezane uz odluke koje su se ticale stvaranja Hrvatske zajednice Herceg Bosne, tvrdeći
da su one bile kolektivne.
"Kolektiv je bio odgovoran za donošenje tih odluka. Dr. Prlić ih je potpisivao i on ne pokušava pobjeći od te činjenice da je sudjelovao u tome i da ih je potpisao", izjavio je Karnavas.
Branitelj Karnavas se obrušio i na način prezentacije dokaza od strane tužiteljstva te krivih shvaćanja okolnosti rata u Bosni i Hercegovini. Zato je poručio da ukupna procjena svih dokaza mora dovesti sudsko vijeće do drugih zaključaka od onih koje nudi tužiteljstvo.
Tijekom iznošenja riječi obrane i uvjeravanja sudaca u nevinost neki branitelji su i prebacivali zapovjednu odgovornost njihovih klijenata na druge suoptuženike.
Karnavas je tako zatražio da sudsko vijeće povjeruje u tvrdnju generala Praljka da Prlić nije imao ništa s odlukama vezanim uz vojna pitanja.
S druge strane branitelj Brune Stojića, Karim Khan upozorio je sudsko vijeće da ne shvati zapovjednu odgovornost njegovog klijenta kao tužiteljstvo, koje je i za njega zatražilo 40 godina zatvora, kao i za prvooptuženog Prlića te generale Praljka i Petkovića.
"Tvrdnja na ljudskoj razini da je Bruno Stojić zapovjednik takvih ljudi kao što su general Praljak i Petković, a ravnopravan visokoobrazovanom dr.Prliću – je besmislica. To je besmislica, uklapa se u njihove tvrdnje, ali je besmislica", izjavio je Khan.
Praljkov branitelj Božo Kovačić podsjetio je kako je i Hrvatska u sporno vrijeme bila žrtva agresije te kako je njegov klijent kao hrvatski general išao braniti rodni kraj, a ne okupirati Bosnu i Hercegovinu.
"Obrana Praljka želi iznijeti tvrdnju da Republika Hrvatska je imala određeni utjecaj na Armiju BiH i HVO jer im je pomagala i jednima i drugima. Međutim Republika Hrvatska nije okupirala Bosnu i Hercegovinu preko HVO-a, a kad smo već kod toga ni preko Armije BiH", izjavio je Kovačić.
Nakon obrane Prlića, Stojića i Praljka, sljedeći tjedan završne riječi će izvesti branitelji Petkovića, Ćorića i Pušića.
Tužiteljstvo je za optužene zatražilo ukupno 220 godina zatvora zbog protjerivanja nehrvatskog stanovništva 1993.godine.
Kao rezutati protjerivanja, prilikom završnih riječi tužiteljstva, spomenut je napad na Stupni Do prilikom čega je ubijen veći broj civila bošnjačke nacionalnosti te uspostavljanje logora Heliodrom i Dretelj.
Za Prlića, Stojića, Praljka i Petkovića zatražena je osuda na po 40 godina zatvora, Ćorića 35, a za Pušića 25 godina zatvora.
