Drugi dan za redom bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić nastavio je unakrsno ispitivati zaštićenog svjedoka tužiteljstva, bivšeg visokog pripadnika UNPROFOR-a u Sektoru Sarajevo, pod pseudonimom KDZ 450.
Optuženi je pokušavao osporiti glavno svjedočenje bivšeg pripadnika UNPROFOR-a, koji je povezao njegove političke odluke s napadima odmazde na sarajevske civile tijekom 1993.i 1994. godine kada je boravio u gradu.
„Imam dokaz da su civili redovito ugrožavani i da je vatra dolazila iz sektora koji su kontrolirali Srbi“, odgovorio je zaštićeni svjedok na tvrdnje Karadžića kako se radilo o borbama između Armije BiH te Vojske Republike Srpske, a ne o namjernom gađanju civila u Sarajevu.
„Točno je da su civili stradali. A imate li Vi dokaz da je vatra došla sa srpske strane. Ima li UNPROFOR i jedan dokaz iz svojih istraga gdje je van razumne sumnje utvrđeno da su to Srbi namjerno pucali?“, upitao je optuženi.
„Srbi to nikada nisu priznali. Isto kao što i bosanski Muslimani to nikad nisu priznali. Ali mi smo vodili istrage. Imali smo mjere protiv snajperskog djelovanja. I mogli smo na osnovu toga, ne uvijek, ali često – utvrditi odakle dolazi vatra“, objasnio je svjedok svoj zaključak.
Svjedok je tijekom glavnog dijela ispitivanja tužiteljstvu stavio u kontekst tvrdnju kako su političke odluke optuženog za vrijeme rata utjecale na napade na grad. Odnosno ispričao je da su nakon višemjesečnog primirja, nakon odbijanja mirovnog sporazuma u rujnu 1994.godine snage bosanskih Srba ponovno intenzirale gađanje sarajevskih civila.
Upravo zato je optuženi Karadžić tijekom unakrsnog ispitivanja pokušao prikazati kako je u rujnu 1994.godine bošnjačka strana željela prekinuti primirje.
Radovan Karadžić na suđenju, 20. januara 2011Predočio je više dokumenata UNPROFOR-a koji govore o napadima koje je započela bošnjačka strana, kao i pojedinim provokacijama s kojima je prema njegovim riječima, željela potaknuti srpsku na odgovor nakon čega bi uslijedilo NATO bombardiranje.
„Da li nam možete pružiti i jedan jedini dokument gdje su Srbi počeli, a nisu bili izazvani i provocirani?“, sučelio je nekoliko puta svjedoka tužiteljstva Karadžić.
„Mogli smo jasno vidjeti da se radilo o vatri koja dolazi s pozicija pod kontrolom bosanskih Srba. To je ono što mogu reći. Naravno situacija je bila zbrkana i tu smo imali konstantnu “igru“ izazivanja i odgovaranja na provokacije. Ponekad su inicijativu pokrenuli jedni, a ponekad drugi. Ali u sklopu te izmjene vatre srpski snajperisti nisu oklijevali gađati civilno stanovništvo, npr.ljude koji putuju tramvajem. Ali isto tako i pripadnike UNPROFOR-a“, prisjetio se svjedok.
Karadžić je i ovaj put ponovio kako je srpska strana nepravedno optužena za brojne incidente pogibije civila, poput stradanja na Dobrinji i na Markalama kada ih je više ubijeno i ranjeno. Prema njegovoj tezi to je učinila bošnjačka strana kako bi dobila međunarodne simpatije.
Nakon svjedočenja bivšeg pripadnika UNPROFOR-a suđenje će se nastaviti sljedeći utorak iskazom Zaima Kosarića, žrtve granatiranja tržnice Markale.
Optuženi je pokušavao osporiti glavno svjedočenje bivšeg pripadnika UNPROFOR-a, koji je povezao njegove političke odluke s napadima odmazde na sarajevske civile tijekom 1993.i 1994. godine kada je boravio u gradu.
„Imam dokaz da su civili redovito ugrožavani i da je vatra dolazila iz sektora koji su kontrolirali Srbi“, odgovorio je zaštićeni svjedok na tvrdnje Karadžića kako se radilo o borbama između Armije BiH te Vojske Republike Srpske, a ne o namjernom gađanju civila u Sarajevu.
„Točno je da su civili stradali. A imate li Vi dokaz da je vatra došla sa srpske strane. Ima li UNPROFOR i jedan dokaz iz svojih istraga gdje je van razumne sumnje utvrđeno da su to Srbi namjerno pucali?“, upitao je optuženi.
„Srbi to nikada nisu priznali. Isto kao što i bosanski Muslimani to nikad nisu priznali. Ali mi smo vodili istrage. Imali smo mjere protiv snajperskog djelovanja. I mogli smo na osnovu toga, ne uvijek, ali često – utvrditi odakle dolazi vatra“, objasnio je svjedok svoj zaključak.
Svjedok je tijekom glavnog dijela ispitivanja tužiteljstvu stavio u kontekst tvrdnju kako su političke odluke optuženog za vrijeme rata utjecale na napade na grad. Odnosno ispričao je da su nakon višemjesečnog primirja, nakon odbijanja mirovnog sporazuma u rujnu 1994.godine snage bosanskih Srba ponovno intenzirale gađanje sarajevskih civila.
Upravo zato je optuženi Karadžić tijekom unakrsnog ispitivanja pokušao prikazati kako je u rujnu 1994.godine bošnjačka strana željela prekinuti primirje.
„Da li nam možete pružiti i jedan jedini dokument gdje su Srbi počeli, a nisu bili izazvani i provocirani?“, sučelio je nekoliko puta svjedoka tužiteljstva Karadžić.
„Mogli smo jasno vidjeti da se radilo o vatri koja dolazi s pozicija pod kontrolom bosanskih Srba. To je ono što mogu reći. Naravno situacija je bila zbrkana i tu smo imali konstantnu “igru“ izazivanja i odgovaranja na provokacije. Ponekad su inicijativu pokrenuli jedni, a ponekad drugi. Ali u sklopu te izmjene vatre srpski snajperisti nisu oklijevali gađati civilno stanovništvo, npr.ljude koji putuju tramvajem. Ali isto tako i pripadnike UNPROFOR-a“, prisjetio se svjedok.
Karadžić je i ovaj put ponovio kako je srpska strana nepravedno optužena za brojne incidente pogibije civila, poput stradanja na Dobrinji i na Markalama kada ih je više ubijeno i ranjeno. Prema njegovoj tezi to je učinila bošnjačka strana kako bi dobila međunarodne simpatije.
Nakon svjedočenja bivšeg pripadnika UNPROFOR-a suđenje će se nastaviti sljedeći utorak iskazom Zaima Kosarića, žrtve granatiranja tržnice Markale.
