Između kriminala i politike: Zašto je Haiti zahvatio talas nasilja bandi?

Kriza izazvana decenijama političkih nemira, nizom prirodnih katastrofa i vakuumom u raspodjeli moći koji je ostao nakon ubistva predsjednika 2021., eruptirala je početkom marta na Haitiju nakon što su naoružane bande napale zgrade vlade i prisilile premijera da podnese ostavku.

Nasilje koje sedmicama potresa Haiti pogoršalo je jednu od najtežih humanitarnih kriza na svijetu. Ubijeno je na desetine ljudi dok je 15.000 ostalo bez domova u posljednjem talasu nasilja bandi.

Tokom proteklih 200 godina, politika na Haitiju je prošla kroz periode socijalnih nemira i previranja. U ovoj državi se desilo više od 30 državnih udara.

Ujedinjene nacije objavile su u januaru da je 2022. na Haitiju bilo više od 8.400 žrtava koje su stradale u ubistvima, ranjavanjima i otmicama u nasilju bandi i klanova.

Rasplamsavanje krize

Od početka marta kriminalne grupe su sa nezapamćenom koordinacijom napadale posljednje ostatke haićanske države - aerodrome, policijske stanice, vladine zgrade, zatvor…

Kulminacija krize, koja se godinama nagomilavala, sve većom kontrolom koju su preuzimale bande, javnih nereda i nezadovoljstva Haićana, primorali su premijera Ariela Henryja da podnese ostavku. Ispostavilo se da ova kapitulacija nije urodila plodom u ponovnom vraćanju mira. Zašto?

Najnovija kriza počinje ubistvom bivšeg predsjednika Jovenela Moisea u julu 2021. i, pod kontroverznim okolnostima, stupanjem na mjesto njegovog zamjenika neizabranog premijera Ariela Henryja, koji je tek nedavno imenovan za vršioca dužnosti, ali je sredinom marta podnio ostavku.

Izbori nisu održani od 2016., političkim dogovorom određeno je njihovo održavanje do 7. februar ove godine, međutim, do toga nije došlo.

Ali bande u glavnom gradu Haitija, Port-o-Prensu, i dalje ne dozvoljavaju snabdijevanje vodom, gorivom i hranom.

Kako se čini, piše CNN, posljednja funkcionalna grana države, Nacionalna policija Haitija nastavlja da se bori kvart po kvart kako bi povratila kontrolu nad gradom.

Međutim, sam život grada za koji se bore policajci blijedi dok intenzivitet nasilja i konflikta kida osnovne veze među ljudima. Tkivo društva se raspada dok su škole i kompanije zatvorene, mnogi stanovnici se samoizoluju bojeći se da izađu iz domova dok vladaju strah, nepovjerenje i bijes.

Policajac iz redova specijalnih snaga koji je postao lider bandi po imenu Jimmy Cherizier, po nadimku Roštolj (Barbecue), rekao je da je misija kriminalnih grupa da svrgnu nepopularnog lidera sa čela zemlje, Ariela Henryja, i tako oslobode 11,7 miliona Haićana od antidemokratske vladavine.

Henry, koji je bio i vršilac dužnosti predsjednika, bio je u Keniji kada je napad bandi počeo 29. februara i nije mogao da se vrati u Port-o-Prens. Navodno su ga njegovi podržavaoci u američkoj vladi nagovarali da se drži po strani.

Govoreći iz Portorika u video obraćanju u 11. marta, Henry je rekao da će njegova vlada podnijeti ostavku i pozvao ljude da ostanu mirni dok se ne formira "prelazno vijeće" za koje nije naveo vremenski okvir.

Ali, iako se čini da je pokušaj državnog udara ove bande bio uspješan, to ne znači da su njene vođe upravo preoteli vlast Henryju koji je pristao da odstupi nakon formiranja prelaznog predsjedničkog vijeća, dugo traženog, ali nesavršenog alata za održavanje izbora i početak izgradnje vladinih institucija Haitija.

Privremeno vijeće naspram saveza bandi

Lideri karipskih država su u utorak, 19. marta rekli da su sve grupe i političke partije, sa jednim izuzetkom, predale kandidate za prelazno predsjedničko vijeće koje će imati zadatak da izabere privremenog premijera Haitija.

Izvorno vijeće od devet članova, kako je napisao Reuters, smanjeno je na osam članova nakon što je stranka Pitit Desalin, koju vodi bivši senator i predsjednički kandidat Jean-Charles Moise prošle sedmice odbila mjesto u tijelu.

Moise je u savezu s Guyem Philippeom, bivšim policijskim zvaničnikom i vođom pobunjenika koji je služio kaznu u Sjedinjenim Američkim Državama nakon što je priznao krivicu za pranje novca.

Vakuum politički odgovornog autoriteta stvorio je prostor za bande koje su proširile svoj uticaj u Port-o-Prensu. Dva suparnička saveza bandi, G9, koju predvodi Jimmy Cherizier i Gpep, koja nema jednog glavnog lidera, borile su se za kontrolu nad gradom.

Prije pobune, pretpostavljalo se da su bande kontrolisale više od 80 posto glavnog grada.

Snage policije koje raspolažu sa oko 10.000 aktivnih službenika na cijelom ostrvu su ozbiljno nadjačane. Ujedinjene nacije su procijenile da je potrebno 26.000 ljudi za borbu protiv bandi. Oko 1.600 policajaca je prošle godine je napustilo posao.

Stručnjaci navode kako je odluka Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija u oktobru, koji je glasao da se na Haiti pošalju multunacionalne sigurnosne snage kako bi pomogle u borbi sa bandama zapravo pogoršala situaciju jer su obje strane željele da osvoje više teritorije prije njihovog dolaska. Dva saveza bandi oživjela su raniji dogovor o nenapadanju u nastojanju da sruše vladu Ariela Henryja i ojačaju svoje pozicije.

Vanžo je shvatiti da kada se govori o "bandama" ne govori se isključivo o kriminalnim organizacijama koje se, na primjer, mogu vidjeti u Meksiku kao što su narkokarteli. Još od 1990-ih, i ranije, različiti politički lideri Haitija su se oslanjali na bande kako bi iskazivali svoju političku volju.

Cherizier, zvani Roštilj je, na primjer, navodno bio povezan s Jovenelom Moiseom prije njegovog ubistva 2021. Kako je izvijestio AP, "država je smrtno oslabila i bande stupaju na njeno mjesto. "Drugim riječima, haićanske bande najbolje je shvatiti kao naoružane političke aktere. Sadašnja kriza nije samo sigurnosna nego i politička.

Ko su bande Haitija?

Vjeruje se da na Hairiju djeluje oko 200 bandi, ali čak i kada su terorisale Haiti, masovno kidnapovale i ubijale civile, premijer Henry se godinama održavao na vlasti, do trenutka kada se sve promijenilo za nekoliko dana, napisao je New York Times.

Usred političkog preokreta kakav nije viđen otkako je ubijen predsjednik 2021., premijer Haitija Ariel Henry pristao je da odstupi s dužnosti. Sada se susjedne zemlje bore oko stvaranja prelaznog vijeća koje bi upravljalo zemljom i usmjerilo izbore.

Ono što je bilo presudno u ovom trenutku je da su se bande ujedinile, kažu stručnjaci, prisilivši lidera na čelu zemlje da se odrekne vlasti.

"Premijer Ariel podnio je ostavku ne zbog politike, ne zbog masovnih uličnih demonstracija protiv njega tokom godina, već zbog nasilnih bandi", rekao je Judes Jonathas, haićanski konsultant koji je godinama radio na dostavljanju pomoći. "Situacija se potpuno promijenila, jer bande sada rade zajedno."

Nejasno je koliko je savez bandi jak i hoće li potrajati. Ono što je očito jest da bande pokušavaju da iskoriste svoju kontrolu nad glavnim gradom Port-o-Prensom kako bi postale legitimna politička snaga u pregovorima u kojima posreduju strane vlade, uključujući Sjedinjene Države, Francusku i karipske zemlje.

Odluka vođa bandi da se ujedine najvjerovatnije je bila motivisana željom za konsolidacijom vlasti nakon što je Henry potpisao sporazum s Kenijom o dovođenju 1.000 policajaca u Port-o-Prens, rekao je William O'Neill, stručnjak Ujedinjenih nacija za ljudska prava na Haitiju.

Mnogi članovi bandi na Haitiju su tinejdžeri, rekao je, koji žele da budu plaćeni, ali koji vjerovatno nemaju nikakav interes da idu u rat s dobro naoružanom policijom. Bande poštuju "strah i silu", rekao je O'Neill. "Oni se boje sile jače od njih."