Ovog tjedna na Haškom sudu su iznošene završne riječi u predmetu Radovan Karadžić, koji je optužen po 11 tačaka za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti tokom rata u Bosni i Hercegovini. Tužilaštvo je zatražilo doživotnu kaznu, a Karadžić je priznao da kao ratni lider „snosi moralnu odgovornost za zločine počinjene od građana i snaga Republike Srpske“. Očekuje se da će prvostupanjska presuda biti donesena polovinom iduće godine.
Tužitelj Alan Tieger osporavao je tvrdnje Karadžića da je bio mirotvorac i da se zalagao za rješenje sukoba, opisavši ga pritom kao mafijaša koji je prijetio nesrpskom stanovništvu nestankom ukoliko njegovi predstavnici ne pristanu na njegove uvjete. „Koji je međunarodnim predstavnicima bio poznat kao lažljivac - onima koji su imali kontakte s njim, Akašaijem, Ovenom, Rouzom, Smitom, Vansom, Okunom, Kutilijerom, i koji je nastavio da propagira svoje lažne priče u sudnici. Karadžić je govorio i svojim žrtvama i sljdebenicima šta će im se desiti – hiljade ubijenih, stotine gradova uništenih, masovno prisilno preseljavanje“, rekao je Tieger
Cilj četiri udružena zločinačka poduhvata za koje je optužen po 11 točaka optužnice bilo je, prema tužitelju Tiegeru - stvaranje etnički čiste srpske države na području Bosne i Hercegovine, a poveznica među svima njima je bio Karadžić.
„Sveobuhvatni združeni zločinačku poduhvat da se prisilno presele bosanski muslimani i Hrvati zločinima koji uključuju progone, mučenje, ubistvo, istrijebljenje, genocid, udruženi zločinački poduhvat da se izvede kampanja snajperskog djelovanja i granatiranja civilnog stanovništva u Sarajevu, čija je primarna svrha bila širenje terora, udruženi zločinački poduhvat da se uzmu taoci, da se prisili NATO da odustane od izvođenja vazdušnih napada, udruženi zločinački poduhvat da se eliminišu bosanski muslimani iz Srebrenice ubijanjem muškaraca i dječaka, uklanjanjem žena, male djece i starijih“, rekao je Tieger
S druge strane Karadžić, koji se brani sam, osporavao je svoju odgovornost za rat i etničko čišćenje predstavljajući sebe i svoje vlasti - kao nacionalno tolerantne. „Mi smo pazili naše muslimane dok god nisu pucali. I nismo ih terali da idu u vojsku. A Hrvati oko Prijedora i u zapadnoj Krajini su redovno učestvovali u našoj vojsci.“
Iako je odbacivao svoju odgovornost za sve zločine, tvrdeći da su oni bili spontani i počinjeni od strane pojedinaca van kontrole - Karadžić je i poricao broj žrtava u Sarajevu, Srebrenici, kao i drugim oćinama za koje se tereti. Brojevima žrtava, poput 8.000 ubijenih u Srebrenici, se prema njegovoj tezi obrane – manipuliralo. „Ugledni eskperti tužilaštva kažu: ’Pa nije nam niko rekao da je bilo nekih borbi pre jula 1995.’ Jedan ekspert kaže: ’Pa ja sam utvrdio da su oni morali biti ubijeni posle zauzimanja Srebrenice, jer da su bili pre zauzimanja Srebrenice bili bi mrtvi u Srebrenici.’ Eto koliko oni nisu bili obavešteni.“
Idući tjedan u utorak obrana i tužiteljstvo će iznijeti repliki i dupliku na završne riječi strana u postupku, nakon čega će se petogodišnje suđenje završiti, a prvostupanjski suci povući kako bi, prema dosadašnjoj praksi, donijeli presudu unutar godine dana. Nakon prvostupanjske presude se, pak, očekuje žalbeni postupak koji će potrajati još dodatnih par godina.
