Potrebno je brzo stabilizirati svjetsku populaciju i smanjiti potrošnju u bogatim zemljama da bi se izbjegao ubrzan rast ekonomskih i ekoloških poremećaja, zaključak je istraživanju obavljenog ove sedmice od strane Britanskog kraljevskog instituta.
Kontrola rasta stanovništva mora se osigurati svim mogućim sredstvima, dok se potrošnja mora smanjiti da bi došlo do neke ravnoteže, navodi se u istraživanju koje je vodio biolog Sir John Sulston, dobitnik Nobelove nagrade.
„Budućnost ljudske vrste u narednih stotinu godina“, istraživanje koje je trajalo 21 mjesec, otkriva da kontrola populacije i reduciranje potrošnje moraju postati glavne političke i ekonomske teme da bi se omogućio dug i zdrav život svih devet milijardi stanovnika Zemlje, koliko ih se očekuje do 2050. godine.
Političari ignorišu oba problema, a njihov značaj umanjuju i stručnjaci koji se bave razvojnom politikom i okolinom, navodi se u izvještaju.
„Broj ljudi koji žive na planeti nikada nije bio veći, kao i njihov nivo potrošnje, što je dovelo do ogromnih promjena u okruženju. Možemo se odlučiti da rebalansiramo upotrebu resursa i uspostavimo sistem balansirane potrošnje... ili možemo odlučiti da ne radimo ništa i dozvoliti daljnji porast ekonomskih i ekoloških poremećaja koji će dovesti do povećanih razlika i napetosti u budućnosti", piše u izvještaju.
Također se navodi da ćemo, ako se nivo rasta populacije u zemljama u razvoju nastavi istim tempom, morati graditi po jedan grad za milion stanovnika svakih pet dana od sada do 2050. godine.
Do 2050. godine se predviđa da će današnja populacija od 7 milijardi porasti za 2,3 milijarde, što je ekvivalent novoj Kini ili Indiji, piše u istraživanju Britanskog kraljevskog instituta.
„Rast globalne populacije se ne može spriječiti u nekoliko narednih decenija. Do 2050. godine se predviđa da će današnja populacija od 7 milijardi porasti za 2,3 milijarde, što je ekvivalent novoj Kini ili Indiji.“
Međutim, sam broj ljudi na planeti nije toliko bitan koliko su bitne dramatične razlike u potrošnji, kaže Jules Pretty, jedan od 22 člana grupe koja je sastavila izvještaj.
„Kada gledamo materijalna sredstva, većina razvijenih zemalja će morati odbaciti neku vrstu potrošnje, kao što je potrošnja CO2. Velika potrošnja nije neophodna da biste imali dug i zdrav život. Sada ne možemo ni zamisliti svijet u kojem će biti više nejednakosti nego sada. Moramo pomoći 1,3 milijarde ljudi koji žive sa manje od 1,25 dolara dnevno da izađu iz siromaštva. Neophodno je usporiti rast populacije u onim zemljama koje ne mogu servisirati svoje potrebe“, kaže Pretty.
Fer podjela resursa
U izvještaju se navodi primjer Nigera u Zapadnoj Africi; u toj zemlji je u posljednih trideset godina povećan životni vijek, ali se populacija udvostručava svakih dvadeset godina.
Djeca iz Konga mole za hranu - fotografija iz arhive
„Čak i ako pretpostavimo da će ukupna stopa plodnosti opasti na 3,9 posto do 2050. godine, što je dosta optimistično, populacija će porasti sa 15,5 na 55,5 miliona do 2050. Budućnost u kojoj će rast populacije preteći proizvodnju hrane i drugih neophodnih proizvoda je dosta realna opasnost za Niger. Teško je vidjeti svijetlu budućnost za zemlju bez kontrole populacije, uz povećanje investicija u zdravstvo i obrazovanje,“ stoji u izvještaju.
Za rast populacije u narednom vijeku će najviše biti zaslužno 48 najnerazvijenijih zemalja, od čega su 32 u Africi, navodi Ekliya Zulu, jedan od autora izvještaja i predsjednik Unije za afričko stanovništvo.
Autori priznaju da će biti potrebno dosta vremena i masivna politička posvećenost da bi se izmijenila potrošnja u bogatim zemljama, ali vjeruju da omogućavanje kontracepcije neće koštati mnogo.
„Da bismo čitav svijet obezbijedili sredstvima za planiranje porodice bilo bi nam potrebno 6 do 7 milijardi USD godišnje. To nije mnogo. To je odlična investicija koja je sigurno isplativa. Neomogućavanje sredstava za planiranje porodice je narušavanje ljudskih prava,“ rekao je Sulston.
Autori nisu dali nikakvu numeričku procjenu održive populacije, navodeći da ta brojka zavisi od načina života i karaktera potrošnje. Ipak, upozorili su da bez hitne akcije čovječanstvo čekaju veliki problemi.
„Ograničenost planete će nas natjerati da radikalno promjenimo ljudske aktivnosti,“ kazao je Pretty.
„Planeta ima dovoljno resursa za devet milijardi ljudi, ali održivu budućnost za sve možemo osigurati samo ako riješimo problem nejednakog nivoa potrošnje. Fer podjela u korištenju resursa koji su sada u rukama 10 posto najbogatijih, bi omogućila razvoj, što bi dovelo do pada smrtnosti novorođenčadi, većeg broja obrazovanih ljudi i veću ulogu žene. Samim tim bi žena bila ta koja određuje koliku prodicu želi", navela je glasnogovornica Oxfama.
