Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Aerodromi propadaju, a grade se novi


Ilustrativna fotografija
Iako ima svega tridesetak kilometara autoputa, vlasti u Bosni i Hercegovini, umjesto puteva, žele graditi aerodrome. Posljednji primjer je najava gradnje jednog takvog u Trebinju.

Niko osim premijera Republike Srpske Milorada Dodika ne zna od kojih para, niti koja je njegova opravdanost. Ni vlasti u Federaciji BiH nisu ništa bolje. Gradnja aerodroma u Visokom, gradiću udaljenom 20-tak kilometara od Sarajeva, počela je prije 16 godina i nikada nije završena. Opštini su ostavljeni samo dugovi prema vlasnicima na čijoj je zemlji, bez njihovog znanja, izgrađena pista.

I dok se entitetske vlasti takmiče ko će prije izgraditi nove aerodrome, brige o postojećim zračnim lukama nema. Radi jedino aerodorom u Sarajevu. Sa mostarskog nema letova, sa banjalučkog se leti samo prema Cirihu i Beogradu, a tuzlanski je od prije nekoliko dana zatvoren.

Bosna i Hercegovina je jedina država u regiji koja ima svega tridesetak kilometara autoputa, a ostali drumovi su joj u katastrofalnom stanju. Ali ta činjenica ne zabrinjava postojeću vlast. Umjesto da grade puteve, oni se zalažu za izgradnju aerodroma. Posljednji primjer je najava predsjednika Vlade Republike Srpske Milorada Dodika da će u Trebinju, koji ima oko 20.000 stanovnika, graditi aerodrom. Dodikova projekcija je utopijska - da će trebinjski aerodrom u prvoj godini imati 250.000, u drugoj 500.000, a u trećoj čak milion putnika.

Delegat u Domu naroda državnog Parlamenta Slobodan Šaraba, inače Trebinjac, Dodikovu ideju smatra suludom:
Slobodan Šaraba, Foto: Midhat Poturović

„Niti bi imao putnika, niti bi imao aviona. Putnika ne bi imali zato što se u ovim teškim vremenima ljudi jako teško odlučuju da putuju avionom i išli bi najradije autobusom - ali išli bi autobusom iz Trebinja da ima autobuske stanice. Žalost je što neko u gradu na jugu Hercegovine želi da pravi aerodrom, a Trebinje nema ni autobusku stanicu.“


Za razliku od Šarabe, direktor aerodroma Zoran Okilj opravdanost gradnje dovodi u vezu sa blizinom dubrovačke zračne luke i eventualnom razmjenom putnika:

„Ono što nas povezuje u toj priči jeste da je dokument studiju izvodljivosti radila referentna kuća iz Beča koja je slične poslove radila i za dubrovački aerodrom.“

Direktor aerodroma Dubrovnik Roko Tolić kaže da ga trebinjski aerodrom ne interesuje, a o mogućoj saradnji, koju priželjkuju u Trebinju, ističe:
Žalost je što neko u gradu na jugu Hercegovine želi da pravi aerodrom, a Trebinje nema ni autobusku stanicu.

„Hvala, ali ne. Mi za sada raspolažemo sa dovoljno vlastitih resursa koje ćemo razvijati u budućnosti.“


Odsustvo državne strategije


Dodikova želja da u Trebinju izgradi makar i pistu do oktobra je predizborna kampanja lidera SNSD-a. Podsjećamo da je i uoči opštih izbora u BiH 2006. godine u istom gradu otvorio heliodrom, na koje pune četiri godine nije, kažu mještani, sletjela ni ptica, a kamoli helikopter.

Dodik nije jedini u Bosni i Hercegovini koji bi da gradi aerodrome. Odlukom ratnog Predsjedništva BiH, 1994. godine u Visokom, mjestu udaljenom 20-tak kilometara od Sarajeva, počela je gradnja aerodroma. Zbog nepoznanica koliko je i čijeg novca uloženo gradnja je već odavno stala. Većinski vlasnik je Bosanska investiciona organizacija na čijem je čelu Hasan Čengić, visoki funkcioner SDA, koji je opštini, manjinskom vlasniku, na teret ostavio samo dugove. I to prema građanima - kojima je mimo njihove volje i znanja zemlja oduzeta za gradnju aerodoroma. Borislava Simić o tome kaže:

„Da neko može uzeti i prevesti na sebe, registrovati u sudski registar svoje privatno preduzeće na vašu zemlju, a nisu riješeni vlasnički odnosi, pa to nema ni u Zanzibaru.“

Vijećnik u Općinskom vijeću Visoko Nihad Čengić:

„Evo najnoviji podatak koji sam dobio prije nekoliko dana: u 30 cisterni koje su bile pod aerodromom ide za 20.000 maraka 30 cisterni, 3.000 tona nečega - nafte, benzina itd., ide Zovki u Žepče!“


Gradnja aerodroma u Bosni i Hercegovini kad kome padne na pamet, ali i odsustvo bilo kakve želje da se ulaže u postojeće, posljedica je nepostojanja državne strategije. Naime, u državi koja ima četiri miliona stanovnika postoje četiri međunarodna aerodroma - Sarajevo, Mostar, Tuzla i Banja Luka. Jedino sarajevski radi punim kapacitetom.

Tuzlanski, koji je u bivšoj Jugoslaviji bio vojni aerodrom, a do prije nekoliko godina pod upravom međunarodnih vojnih snaga, u međuvremenu je postao civilni. Jedina dva leta koja je imao, prema Istanbulu i Frankfurtu, prije nekoliko dana su ukinuta. Na ovim letovima, kaže direktor Enver Jukanović, prosječno je u odlasku i povratku bilo desetak putnika. Zbog toga se nameće pitanje koja je opravdanost aerodroma u Tuzli?

„Aerodrom Tuzla ima svoje mjesto u ovoj državi i ima sigurno svoju svijetlu budućnost.“


"Prodaje se hava, ruši se privreda"


I dok su sa tuzlanskog aerodroma ponekad avioni polijetali i slijetali, mostarska pista je, uglavnom, prazna. Sa tog aerodroma nema letova ni u jednom pravcu Evrope i svijeta, što ne treba da čudi ako se u obzir uzme činjenica da je i to preduzeće trpjelo zbog nepostojanja gradske uprave. A kad je i formirana, aerodromu je dato tek 50.000 eura, kaže direktor Marin Raspudić:

„U kontaktima sa našim potencijalnim partnerima, to su prije svega zemlje koje gravitiraju Međugorju gdje se mi borimo za te čartere, oni u devetom mjesecu nama pošalju upite da li imate to, da li imate to, a mi ne možemo odgovoriti da mi nemamo gradonačelnika, nemamo izvršne vlasti, nemamo budžeta - to njih ne interesuje. Jednostavno, oni vas skidaju sa liste potencijalnih aerodroma za iduću godinu.“


Na web stranici banjalučkog aerodroma se navodi da se radi o najbržem, najbezbjednijem i najekonomičnijem izlazu Republike Srpske u svijet. Na pitanje koje su to relacije kojima se iz tog bh. entiteta leti u svijet, odgovara direktor Velimir Bobić:

„Sa banjalučkog aerodroma je let Sarajevo - Banja Luka - Cirih i obratno, i komeracijalni letovi, znači mala poslovna avijacija ljudi koji iz inostranstva, iz raznih zemalja dolaze, obavljaju razne poslove i sastanke u Banjoj Luci.“


Kako je Bosna i Hercegovina zemlja čuda u svakom pogledu pokazuje i većina Trebinjaca koji, sudeći prema odgovorima, nikada nisu letjeli, niti uopšte imaju saznanja da će upravo eventualna gradnja aerodroma biti naplaćena iz njihovih džepova. Pitali smo ih da li je Trebinju potreban aerodrom:

„Apsolutno potreban da se što prije dođe u svijet, da se putuje u svijet i da dolaze iz svijeta. Zašto bismo se vozili do Beograda osam sati kad možemo za sat vremena. Popijete kafu i evo vas u Beogradu, ili bilo gdje.“
„Nonsens, kao i mnogi nonsensi u Trebinju. Prodaje se hava, ruši se privreda.“

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG