Građevinci Srbije i Hrvatske najavili su da bi uskoro mogli da udruže snage kako bi osvojili nove poslove i pronašli izlaz iz krize. Zajednički nastup na nekada tradicionalnim jugoslovenskim tržištima nova je ideja, zbog koje su se prvi put od vremena bivše Jugoslavije sastali rukovodioci najvećih građevinskih preduzeća dve susedne države.
Srdačna rukovanja, osmesi i drugarski zagrljaji obeležili su prvi skup čelnih ljudi tridesetak najvećih građevinskih firmi iz Hrvatske i Srbije u Privrednoj komori u Beogradu. Mnogi od njih nekada su radili zajedno pa su se prisetili vremena kada su gradili od Južne Amerike do Bliskog istoka i Afrike, izgradili gotovo ceo Irak, Libiju, Tunis, Alžir i učestvovali u najvećim građevinskim poduhvatima u svetu.
Sada, dvadeset godina od rasprada stare države to sve izgleda kao san jer, kako kaže Rudolf Rom, direktor Sektora građevinarstva Hrvatske gospodarske komore, u zemljama regiona velikih poslova nema, tržište je nikada manje a investicije su presahle.
“Činjenica je da se ne bismo susreli da nam nije teško. Jedini izlaz nam je da se okrenemo inostranom tržištu. I zbog toga i tražimo partnere”, kazao je Rom.
U potrazi za angažmanom u građevinskim poduhvatima prvenstveno u državama severne Afrike i zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, jer proboj na zapad je gotovo nemoguća misija, Hrvatska i Srbija ne bi bili slučajni partneri, jer su njihove industrije kompatiblne.
Međutim, kaže za RSE Đorđo Antelj, iz beogradskog “Gemax”-a, problem je to što su propali građevinski državni giganti iz doba SFRJ.
“Recimo, na velikim poslovima kao što je izgradnja hidrocentrala, luka, autoputeva, dalekovoda, potrebno je zaposliti po nekoliko hiljada ljudi. To ne mogu niti jedna hrvatska, niti jedna srpska kompanija. Ali ako se udružimo, možemo da odradimo neki od takvih velikih poslova. Znači, ključ je u tome da morate da imate velike kapacitete ako želite da radite velike poslove”, ocenjuje Antelj.
Hrvatski i srpski građevinari računaju i na velike zajedničke poslove u Bugarskoj i Rumuniji, jer prognoze govore da će to tržište uskoro procvetati, a koliki značaj se daje eventualnim partnerstvima govori i činjenica da je njihov prvi susret posle više od dvadeset godina otvorio Željko Kuprešak, ambasador Hrvatske u Srbiji.
“Ovakav poduhvat može donijeti samo dobro Srbiji, Hrvatskoj, ali i široj regiji. Ovaj pionirski susret će, to duboko verujem, naznačiti jedno novo doba u odnosima između naše dvije zemlje”, kazao je Kuprešak.
U vreme kada je u Srbiji proizvodnja u građevinskoj industriji pala za čak 70 odsto, i dok je u Hrvatskoj u toj grani 20.000 ljudi ostalo bez posla, građevincima dve zemlje najprimamljivije zvuče najavljene investicije u trećim zemljama.
Politika nije prepreka biznisu
Goran Rodić, iz Privredne komore Srbije, predlaže da se konkuriše za poslove vredne više milijardi dolara.
“U ovom momentu u Alžiru je investicioni ciklus od oko 100 milijardi dolara. U Libiji 50 milijardi, u Iranu 70, Rusiji i bivšim zemljama SSSR-a više od 100 milijardi. To je od izgradnje infrastukture, preko stambenih objekata, do hotela, fabrika, bolnica. Sa našim iskustvom i sadašnjim kapacitetima zajednički možemo da se kandidujemo za tako velike poslove”, rekao je Rodić.
Iako su planove ovdašnjim građevinarima pokvarila politička dešavanja u zemljama severne Afrike, oni kažu da neće odustati. Romano Perić, iz firme “Zagorje tehnobeton” iz Varaždina, rekao nam je da su građevinci spremni za nove izazove.
“Ne bih želeo da se pogrešno izrazim, ali zemlje severne Afrike će nakon ovih događanja sigurno trebati građevinsku operativu. Najverovatnije će tamo nakon svih ovih revolucija dosta toga biti uništeno… I definitivno da su te države koje imaju novca, pogotovu Libija koja je bogata naftom, one u kojima možemo udruženo da gradimo”, naveo je Perić.
A politika regionalna i domaća, uz pitanja koja po nekada opterećuju odnose Hrvatske i Srbije, kaže Perić, nisu prepreka biznisu.
“Bez politike sigurno ne možemo, ali politike u smislu gospodarstva, a ne povijesti i nekih događanja. Mislim da u svakom slučaju trebamo gledati naprijed”, smatra on.
Na kraju krajeva, kaže Rade Šaša, iz zagrebačke “Mont montaže”, profit je svima na prvom mestu.
“Apsolutno, apsolutno. To je interes pre svega, i zbog toga smo i ovde. Ovakvi razgovori i ovakav početak su apsolutno za pozdraviti”, zaključuje Saša.
Prve zajedničke poslove građevinci iz Hrvatske i Srbije planiraju da započnu već u 2011. godini. Najveća prepreka za te akcije biće im bankarske garancije koje su pomenute kao jedan od glavnih problema.
Srdačna rukovanja, osmesi i drugarski zagrljaji obeležili su prvi skup čelnih ljudi tridesetak najvećih građevinskih firmi iz Hrvatske i Srbije u Privrednoj komori u Beogradu. Mnogi od njih nekada su radili zajedno pa su se prisetili vremena kada su gradili od Južne Amerike do Bliskog istoka i Afrike, izgradili gotovo ceo Irak, Libiju, Tunis, Alžir i učestvovali u najvećim građevinskim poduhvatima u svetu.
Direktor Sektora građevinarstva Hrvatske gospodarske komore: Činjenica je da se ne bismo susreli da nam nije teško. Jedini izlaz nam je da se okrenemo inostranom tržištu.
“Činjenica je da se ne bismo susreli da nam nije teško. Jedini izlaz nam je da se okrenemo inostranom tržištu. I zbog toga i tražimo partnere”, kazao je Rom.
U potrazi za angažmanom u građevinskim poduhvatima prvenstveno u državama severne Afrike i zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, jer proboj na zapad je gotovo nemoguća misija, Hrvatska i Srbija ne bi bili slučajni partneri, jer su njihove industrije kompatiblne.
Međutim, kaže za RSE Đorđo Antelj, iz beogradskog “Gemax”-a, problem je to što su propali građevinski državni giganti iz doba SFRJ.
“Recimo, na velikim poslovima kao što je izgradnja hidrocentrala, luka, autoputeva, dalekovoda, potrebno je zaposliti po nekoliko hiljada ljudi. To ne mogu niti jedna hrvatska, niti jedna srpska kompanija. Ali ako se udružimo, možemo da odradimo neki od takvih velikih poslova. Znači, ključ je u tome da morate da imate velike kapacitete ako želite da radite velike poslove”, ocenjuje Antelj.
Hrvatski i srpski građevinari računaju i na velike zajedničke poslove u Bugarskoj i Rumuniji, jer prognoze govore da će to tržište uskoro procvetati, a koliki značaj se daje eventualnim partnerstvima govori i činjenica da je njihov prvi susret posle više od dvadeset godina otvorio Željko Kuprešak, ambasador Hrvatske u Srbiji.
“Ovakav poduhvat može donijeti samo dobro Srbiji, Hrvatskoj, ali i široj regiji. Ovaj pionirski susret će, to duboko verujem, naznačiti jedno novo doba u odnosima između naše dvije zemlje”, kazao je Kuprešak.
U vreme kada je u Srbiji proizvodnja u građevinskoj industriji pala za čak 70 odsto, i dok je u Hrvatskoj u toj grani 20.000 ljudi ostalo bez posla, građevincima dve zemlje najprimamljivije zvuče najavljene investicije u trećim zemljama.
Politika nije prepreka biznisu
Goran Rodić, iz Privredne komore Srbije, predlaže da se konkuriše za poslove vredne više milijardi dolara.
“U ovom momentu u Alžiru je investicioni ciklus od oko 100 milijardi dolara. U Libiji 50 milijardi, u Iranu 70, Rusiji i bivšim zemljama SSSR-a više od 100 milijardi. To je od izgradnje infrastukture, preko stambenih objekata, do hotela, fabrika, bolnica. Sa našim iskustvom i sadašnjim kapacitetima zajednički možemo da se kandidujemo za tako velike poslove”, rekao je Rodić.
Iako su planove ovdašnjim građevinarima pokvarila politička dešavanja u zemljama severne Afrike, oni kažu da neće odustati. Romano Perić, iz firme “Zagorje tehnobeton” iz Varaždina, rekao nam je da su građevinci spremni za nove izazove.
“Ne bih želeo da se pogrešno izrazim, ali zemlje severne Afrike će nakon ovih događanja sigurno trebati građevinsku operativu. Najverovatnije će tamo nakon svih ovih revolucija dosta toga biti uništeno… I definitivno da su te države koje imaju novca, pogotovu Libija koja je bogata naftom, one u kojima možemo udruženo da gradimo”, naveo je Perić.
Perić: Bez politike sigurno ne možemo, ali politike u smislu gospodarstva, a ne povijesti i nekih događanja.
A politika regionalna i domaća, uz pitanja koja po nekada opterećuju odnose Hrvatske i Srbije, kaže Perić, nisu prepreka biznisu.
“Bez politike sigurno ne možemo, ali politike u smislu gospodarstva, a ne povijesti i nekih događanja. Mislim da u svakom slučaju trebamo gledati naprijed”, smatra on.
Na kraju krajeva, kaže Rade Šaša, iz zagrebačke “Mont montaže”, profit je svima na prvom mestu.
“Apsolutno, apsolutno. To je interes pre svega, i zbog toga smo i ovde. Ovakvi razgovori i ovakav početak su apsolutno za pozdraviti”, zaključuje Saša.
Prve zajedničke poslove građevinci iz Hrvatske i Srbije planiraju da započnu već u 2011. godini. Najveća prepreka za te akcije biće im bankarske garancije koje su pomenute kao jedan od glavnih problema.
