Suđenje bivšem predsjedniku Republike Srpske, Radovanu Karadžiću, nastavljeno je izvođenjem zaštićenog svjedoka haške optužbe nakon pauze od nekoliko tjedana koju je optuženi dobio kako bi proučio nove dokumente, nedavno dostavljene od tužiteljstva.
Zaštićeni svjedok insajder, bivši pripadnik Sarajevsko romanijskog korpusa koji je držao Sarajevo u okruženju, ispričao je sudu o govoru Karadžića i podgrijavanju straha te o zlostavljanju građana nesrpske nacionalnosti u sarajevskom predgrađu Grbavici nakon započinjanja sukoba 1992.godine.
Zaštićeni svjedok je je opisao kako je osobno čuo govor Karadžića tijekom pomena za duše nevinih u siječnju 1991. u Vrhprači, tijekom kojeg je podsjećajući na ustaške zločine tijekom Drugog svjetskog rata, optuženi poticao strah govoreći o Srbima kao jedinom narodu na svijetu koji je proganjan.
„Nećemo dozvoliti da nas razbiju u tri države“, rekao je tom prilikom Karadžić osvrćući se na raspad Jugoslavije.
Svjedok, koji je davao iskaz prikrivenog lika i iskrivljenog glasa objasnio je sucima kako je taj govor imao utjecaj na pogoršanje međuljudskih odnosa među nacionalnim zajednicama.
„U ovom slučaju su prisutni samo Srbi i govore samo o žrtvama srpske nacionalnosti, što samo potiče mržnju, a ne ide u prilog zajedničkom življenju“, zaključio je svjedok.
Crna predviđanja i slutnje podgrijavali su strah kod građana sve tri nacionalne zajednice budući da su se svi bojali za sudbine svojih porodica, objasnio je sucima svjedok.
Prema njegovim riječima Karadžić je 1991. bio karizmatska osoba i Srbi su vjerovali da je ostvariva ideja da se ujedine srpski krajevi, pogotovo nakon njegovih učestalih izjava.
„U brojnim interview-ima, i na poznatom zasjedanju Skupštine (BiH) je gospodin Karadžić objasnio što se u slučaju rata može dogoditi. To je svoj javnosti poznatoj. Njegova je izjava bila da jedan narod može nestati. Da je problem između, ne i Srba i Hrvata koji nisu puno izmiješani, već između Srba i Muslimana jer su oni jako izmiješani. To je bila ozbiljna prijetnja miru u Bosni i Hercegovini“, prisjetio je svjedok.
Zlostavljanje građana nesrpske nacionalnosti počelo odmah
Tužiteljstvo je kao dokaz priložilo i jedan od novinskih interviewa Karadžića u „Borbi“ u ožujku 1992.godine, o tome kako svi ne mogu živjeti zajedno, nego samo jedni pored drugih. Kada je unovačen u Sarajevsko romanijski korpus i raspoređen na područje Grbavice, samo oko mjesec dana nakon spomenutog interview-a, zaštićeni svjedok je vidio zlostavljanje i protjerivanje građana nesrpske nacionalnosti.
Zaštićeni svjedok na suđenju Karadžiću, 29.11.2010.
„Do zlostavljanja je došlo odmah od dolaska vojnika na Grbavicu. U tome su sudjelovali i vojnici i civilna i vojna policija.“, izjavio je svjedok dodatno pojasnivši tužitelju kako zlostavljanje nije prekinuto ni u jednom trenutku.
Tijekom unakrsnog ispitivanja zaštićenog svjedoka optuženi Karadžić je konstatirao kako on nije prijetio kada je govorio o krvavom ratu koji će uslijediti, nego da se radilo o uspješnom predviđanju političara na razvoj situacije ukoliko se ne postigne dogovor.
Poput govora pred Skupštinom BiH kada je rekao da ukoliko dođe do rata jedan narod može nestati.
„Je li sam ja prijetio, ili upozorio, da postoji opasnost za Muslimane. Jer ako se zarati oni se ne mogu obraniti od Srba i Hrvata. Jel tako?“, upitao je Karadžić.
„Nije tako," odgovorio je svjedok, potvrđujući mu da misle na isti govor pred Skupštinom BiH.
Zaštićeni svjedok je tijekom unakrsnog ispitivanja izjavio i kako je oružje koje je došlo povlačenjem JNA iz Slovenije i Hrvatske dijeljeno bosanskim Srbima prije početka sukoba u BiH.
Nakon ispitivanja zaštićenog svjedoka suđenje će se ponovno prekinuti na tjedan dana, do 07. prosinca ove godine, budući da još traje pauza koju je Karadžić dobio za proučavanje dokumenata zapljenjenih u stanovima oficira u Srbiji.
U programu Pred licem pravde koji se emituje svake nedjelje u 18 i 30 sati sati kao i u redovnim dnevnim emisijama, RSE izvještava o suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem vođi bosanskih Srba koji je uhapšen 21. jula 2008. godine u Beogradu.
Optužnica tereti Karadžića za najteže ratne zločine u 11 tačaka od kojih se dvije odnose na genocid. Ostale tačke otužnice odnose se na zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene tokom rata u BiH od 1992.
Ratni predsjednik samoproglašene republike bosanskih Srba, kasnije preimenovane u Republika Srpska (RS), najviši je zvaničnik, pored Miloševića, kome se sudi pred Haškim tribunalom. Više tekstova o suđenju Karadžiću pročitajte ovdje.
Zaštićeni svjedok insajder, bivši pripadnik Sarajevsko romanijskog korpusa koji je držao Sarajevo u okruženju, ispričao je sudu o govoru Karadžića i podgrijavanju straha te o zlostavljanju građana nesrpske nacionalnosti u sarajevskom predgrađu Grbavici nakon započinjanja sukoba 1992.godine.
Zaštićeni svjedok je je opisao kako je osobno čuo govor Karadžića tijekom pomena za duše nevinih u siječnju 1991. u Vrhprači, tijekom kojeg je podsjećajući na ustaške zločine tijekom Drugog svjetskog rata, optuženi poticao strah govoreći o Srbima kao jedinom narodu na svijetu koji je proganjan.
„Nećemo dozvoliti da nas razbiju u tri države“, rekao je tom prilikom Karadžić osvrćući se na raspad Jugoslavije.
Svjedok, koji je davao iskaz prikrivenog lika i iskrivljenog glasa objasnio je sucima kako je taj govor imao utjecaj na pogoršanje međuljudskih odnosa među nacionalnim zajednicama.
„U ovom slučaju su prisutni samo Srbi i govore samo o žrtvama srpske nacionalnosti, što samo potiče mržnju, a ne ide u prilog zajedničkom življenju“, zaključio je svjedok.
Crna predviđanja i slutnje podgrijavali su strah kod građana sve tri nacionalne zajednice budući da su se svi bojali za sudbine svojih porodica, objasnio je sucima svjedok.
Prema njegovim riječima Karadžić je 1991. bio karizmatska osoba i Srbi su vjerovali da je ostvariva ideja da se ujedine srpski krajevi, pogotovo nakon njegovih učestalih izjava.
„U brojnim interview-ima, i na poznatom zasjedanju Skupštine (BiH) je gospodin Karadžić objasnio što se u slučaju rata može dogoditi. To je svoj javnosti poznatoj. Njegova je izjava bila da jedan narod može nestati. Da je problem između, ne i Srba i Hrvata koji nisu puno izmiješani, već između Srba i Muslimana jer su oni jako izmiješani. To je bila ozbiljna prijetnja miru u Bosni i Hercegovini“, prisjetio je svjedok.
Zlostavljanje građana nesrpske nacionalnosti počelo odmah
Tužiteljstvo je kao dokaz priložilo i jedan od novinskih interviewa Karadžića u „Borbi“ u ožujku 1992.godine, o tome kako svi ne mogu živjeti zajedno, nego samo jedni pored drugih. Kada je unovačen u Sarajevsko romanijski korpus i raspoređen na područje Grbavice, samo oko mjesec dana nakon spomenutog interview-a, zaštićeni svjedok je vidio zlostavljanje i protjerivanje građana nesrpske nacionalnosti.
„Do zlostavljanja je došlo odmah od dolaska vojnika na Grbavicu. U tome su sudjelovali i vojnici i civilna i vojna policija.“, izjavio je svjedok dodatno pojasnivši tužitelju kako zlostavljanje nije prekinuto ni u jednom trenutku.
Tijekom unakrsnog ispitivanja zaštićenog svjedoka optuženi Karadžić je konstatirao kako on nije prijetio kada je govorio o krvavom ratu koji će uslijediti, nego da se radilo o uspješnom predviđanju političara na razvoj situacije ukoliko se ne postigne dogovor.
Poput govora pred Skupštinom BiH kada je rekao da ukoliko dođe do rata jedan narod može nestati.
„Je li sam ja prijetio, ili upozorio, da postoji opasnost za Muslimane. Jer ako se zarati oni se ne mogu obraniti od Srba i Hrvata. Jel tako?“, upitao je Karadžić.
„Nije tako," odgovorio je svjedok, potvrđujući mu da misle na isti govor pred Skupštinom BiH.
Zaštićeni svjedok je tijekom unakrsnog ispitivanja izjavio i kako je oružje koje je došlo povlačenjem JNA iz Slovenije i Hrvatske dijeljeno bosanskim Srbima prije početka sukoba u BiH.
Nakon ispitivanja zaštićenog svjedoka suđenje će se ponovno prekinuti na tjedan dana, do 07. prosinca ove godine, budući da još traje pauza koju je Karadžić dobio za proučavanje dokumenata zapljenjenih u stanovima oficira u Srbiji.
O suđenju Karadžiću
O suđenju KaradžićuU programu Pred licem pravde koji se emituje svake nedjelje u 18 i 30 sati sati kao i u redovnim dnevnim emisijama, RSE izvještava o suđenju Radovanu Karadžiću, bivšem vođi bosanskih Srba koji je uhapšen 21. jula 2008. godine u Beogradu.
Optužnica tereti Karadžića za najteže ratne zločine u 11 tačaka od kojih se dvije odnose na genocid. Ostale tačke otužnice odnose se na zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjene tokom rata u BiH od 1992.
Ratni predsjednik samoproglašene republike bosanskih Srba, kasnije preimenovane u Republika Srpska (RS), najviši je zvaničnik, pored Miloševića, kome se sudi pred Haškim tribunalom. Više tekstova o suđenju Karadžiću pročitajte ovdje.
