Dostupni linkovi

Obilježena godišnjica ubistva 105 Bošnjaka u Srebrenici


Komemoracija Bošnjacima stradalim 1993. godine na sportskom terenu od granata sa položaja Vojske RS, Srebrenica, 12. april 2024. godine.
Komemoracija Bošnjacima stradalim 1993. godine na sportskom terenu od granata sa položaja Vojske RS, Srebrenica, 12. april 2024. godine.

U Srebrenici je u petak, 12. aprila obilježena 31. godišnjica od stradanja 105 Bošnjaka, koje su usmrtile granate ispaljene sa položaja Vojske Republike Srpske na sportske terene Osnovne škole u Srebrenici.

Sve se dogodilo tokom fudbalskog turnira 12. aprila 1993. godine, kada su od eksplozija granata odmah poginule 74 osobe, te ranjeno više od stotinu civila. Još 31 osoba je umrla na putu ka bolnici i u bolničkoj postelji.

Na tribinama kod spomen ploče, položeni su vijenci, a na ogradu sportskog terena majke i članovi porodica žrtava položile su 105 cvijetova u znak sjećanja na žrtve.

Tu je poginula kćerka Fikreta Ibrahimovića koji je za Radio Slobodna Evropa rekao da je "imala samo 17 godina kada je otišla sa drugaricama da gleda utakmice".

"Od prve granate je ubijena. To je bio jedan od najtužnijih dana u mom životu. Padom Srebrenice, u genocidu su mi ubijena dva sina, a treći je preživio i na slobodnu teritoriju stigao tek poslije dva mjeseca lutanja šumama", ispričao je Ibrahimović.

U Srebrenici je u julu 1995. godine počinjen genocid nad Bošnjacima, koji se smatra jednim od najgorih zločina počinjenih u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Procjenjuje se da su snage Vojske RS u samo nekoliko dana ubile više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka u i oko grada. Protjerano je više od 40.000 ljudi među kojima se mnogi nikada nisu vratili u prijeratne domove.

U Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari do danas je ukopano više od 6.650 žrtava, a na drugim lokacijama više od 230. Prema podacima Instituta za nestale osobe BiH, još uvijek se traga za oko 1.200 žrtava.

Za genocid i zločine u Srebrenici pred međunarodnim, regionalnim i sudovima u BiH osuđeno je više od 50 osoba na ukupno više od 700 godina zatvora.

Sud u Den Haagu je, pored ostalih, na doživotnu zatvorsku kaznu osudio i Ratka Mladića, vođu vojske bosanskih Srba tokom rata 1992-1995. godine, kao i Radovana Karadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske.

XS
SM
MD
LG