Bajden na obeležavanju Dana D: SAD i NATO neće odustati od odbrane Ukrajine
Bajden na obeležavanju Dana D: SAD i NATO neće odustati od odbrane Ukrajine
Predsednici Francuske i SAD, Emanuel Makron i Džo Bajden, na obeležavanju 80. godišnjice iskrcavanja u Normandiji
Američki predsednik Džo Bajden (Joe Biden) rekao je je u četvrtak, 6. juna, na ceremoniji povodom 80. godišnjice iskrcavanja u Normandiji da njegova zemlja i NATO neće odustati od odbrane Ukrajine i dozvoliti Rusiji da više preti Evropi.
On je rekao da je Ukrajinu, koja je u ratu sa Rusijom, napao "tiranin sa namerom da dominira" i da je demokratija sada više ugrožena nego u bilo kom trenutku od Drugog svetskog rata.
"Da ne bude nedoumica, nećemo pokleknuti, ne možemo se predati nasilnicima, to je jednostavno nezamislivo. Ako bismo to uradili, to znači da bismo zaboravili šta se dogodilo ovde na ovim svetim plažama. Sloboda će biti ugrožena, cela Evropa će biti ugrožena", rekao je Bajden u Kolvil-sur-Meru.
"Ukrajinu je napao tiranin, ona se bore sa izuzetnom hrabrošću, trpi velike gubitke, ali nikada ne odstupa", rekao je Bajden opisujući Putina kao "tiranina sklonog dominaciji".
Američki predsednik je u međuvremenu pozdravio NATO kao "najveći vojni savez na svetu" i rekao da je "odlučniji nego ikada da održi mir".
Povlačeći ponovo paralelu sa Drugim svetskim ratom, Bajden je rekao da američka izolacija nije bila odgovor pre 80 godina i nije odgovor danas, što je opaska upućena nekim republikanskim političarima koji su skeptični prema podršci SAD Ukrajini.
"Moramo imati na umu da nas činjenica da su oni tog dana bili heroji ne oslobađa onoga što moramo da uradimo danas. Demokratija nikada nije zagarantovana. Svaka generacija mora da je čuva, brani i bori za nju. To je vremenski test", dodao je Bajden.
Ceremonija je održana u blizini Omaha Biča, kodnog naziva jednog od mesta sletanja dve američke oružane grupacije, gde je poginulo više od 2.500 vojnika - više od polovine od ukupno 4.414 savezničkih boraca ubijenih na Dan D.
Dan D je bio najveći amfibijski napad u istoriji, a Bajden ga je nazvao "snažnom ilustracijom kako nas istinski savezi čine jačima".
Dodao je da je to "lekcija za koju se molim da mi Amerikanci nikada ne zaboraviti".
Francuska i njeni saveznici će biti uz Ukrajinu, rekao je francuski predsednik Emanuel Makron.
"Ovde smo i nećemo popustiti", rekao je Makron u govoru kojem su prisustvovali i ukrajinski predsednik Volodimir Zelenksij i njegova supruga.
U poruci objavljenoj na društvenim mrežama, ukrajinski predsednik Volodomir Zelenski je naveo: "Ovaj događaj i danas podsećaju na pokazanu hrabrost i odlučnost zarad slobode i demokratije".
"Saveznici su tada branili slobodu Evrope, Ukrajinci sada brane slobodu Evrope. Tada je pobedilo jedinstvo, pravo jedinstvo je sposobno da pobedi i sada", dodao je Zelenski.
On bi trebalo da razgovara sa Bajdenom i Makronom tokom boravka u Francuskoj.
'Od Dana D naučili smo da sloboda košta'
Hiljade ljudi, uključujući mnoge u uniformama iz vremena Drugog svetskog rata, okupile su se duž nekoliko kilometara plaže Juta povodom 80. godišnjice iskrcavanja u Normandiji.Juta je bila jedna od pet plaža za iskrcavanje na obali Normandije, na koje su se iskrcale savezničke trupe 6. juna 1944.
Veterani iz Drugog svetskog rata, koji sada imaju oko 100 godina, počasni su gosti događaja.
Ove godine ceremonija u Normandiji prilika je za saveznike da izraze solidarnost sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim, koji je jedan od državnika koji prisustvuje proslavama.
Francuska, koja je domaćin događaja nije pozvala saveznicu iz Drugog svetskog rata Rusiju, navodeći da se ruski "agresorski rat protiv Ukrajine intenzivirao poslednjih nedelja".
Kako je diplomatija Dana D oblikovala geopolitiku
1/17Francuske trupe iskrcavaju se iz američkog desantnog broda prikazujući amfibijsko iskrcavanje na plaži Omaha 4. juna uoči ceremonije 80. godišnjice Dana D u Saint-Laurent-sur-Mer. Vježba je održana u vrijeme kada francuski predsjednik Emmanuel Macron razmatra slanje vojnih instruktora iz svoje zemlje u Ukrajinu.
Francuska će ugostiti svjetske čelnike, uključujući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, kako bi obilježili 80. godišnjicu iskrcavanja na Dan D u Normandiji. Rusija nije pozvana na komemoraciju 6. juna zbog rata u Ukrajini koji je u toku. Svečanostima se odaje počast vojnicima koji su se borili i poginuli u savezničkom iskrcavanju 1944. koje je pridonijelo porazu nacističke Njemačke. Ali tokom godina, skupovi su poprimili diplomatsku dimenziju s čelnicima država koji se okupljaju kako bi se pozabavili gorućim geopolitičkim pitanjima.
2/17Jelisejska palata objavila je da će Macron 7. juna u Parizu primiti svog ukrajinskog kolegu Volodimira Zelenskog.
Macron nije isključio slanje vojnika u Ukrajinu, unatoč protivljenju drugih zemalja NATO-a i oštrim kritikama Moskve, koja je upozorila protiv takvog poteza, tvrdeći da bi to dramatično eskaliralo sukob.
Francuska će ugostiti svjetske čelnike, uključujući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, kako bi obilježili 80. godišnjicu iskrcavanja na Dan D u Normandiji. Rusija nije pozvana na komemoraciju 6. juna zbog rata u Ukrajini koji je u toku. Svečanostima se odaje počast vojnicima koji su se borili i poginuli u savezničkom iskrcavanju 1944. koje je pridonijelo porazu nacističke Njemačke. Ali tokom godina, skupovi su poprimili diplomatsku dimenziju s čelnicima država koji se okupljaju kako bi se pozabavili gorućim geopolitičkim pitanjima.
3/17Američkog predsjednika Joea Bidena dočekuju pripadnici francuske počasne straže dok stiže u zračnu luku Paris-Orly 5. juna uoči komemoracije Dana D. Biden će se tokom ceremonija sastati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i očekuje se da će održati govor o odbrani demokracije u Evropi.
Francuska će ugostiti svjetske čelnike, uključujući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, kako bi obilježili 80. godišnjicu iskrcavanja na Dan D u Normandiji. Rusija nije pozvana na komemoraciju 6. juna zbog rata u Ukrajini koji je u toku. Svečanostima se odaje počast vojnicima koji su se borili i poginuli u savezničkom iskrcavanju 1944. koje je pridonijelo porazu nacističke Njemačke. Ali tokom godina, skupovi su poprimili diplomatsku dimenziju s čelnicima država koji se okupljaju kako bi se pozabavili gorućim geopolitičkim pitanjima.
4/17Tokom 70. godišnjice 2014. godine, novoizabrani ukrajinski predsjednik Petro Porošenko (desno) prolazi pored ruskog predsjednika Vladimira Putina ne priznajući njegovo prisustvo usred tenzija oko ruske ilegalne aneksije Krima, koja se dogodila tri mjeseca ranije.
U pokušaju rješavanja krize izazvane separatistima koje podržava Rusija u istočnoj Ukrajini i moskovskom aneksijom Krima, tadašnji francuski predsjednik Francois Hollande pozvao je svoje ruske i ukrajinske kolege u nastojanju da smanji napetosti oko sukoba.
Francuska će ugostiti svjetske čelnike, uključujući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, kako bi obilježili 80. godišnjicu iskrcavanja na Dan D u Normandiji. Rusija nije pozvana na komemoraciju 6. juna zbog rata u Ukrajini koji je u toku. Svečanostima se odaje počast vojnicima koji su se borili i poginuli u savezničkom iskrcavanju 1944. koje je pridonijelo porazu nacističke Njemačke. Ali tokom godina, skupovi su poprimili diplomatsku dimenziju s čelnicima država koji se okupljaju kako bi se pozabavili gorućim geopolitičkim pitanjima.
5/17Ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Normandiji 6. juna 2014. godine, tokom događaja povodom 70. godišnjice Dana D.
Tokom komemoracije, lideri Rusije, Ukrajine, Njemačke i Francuske su se neformalno sastali u pokušaju da riješe rat u ukrajinskom regionu Donbas. Posebno su iz grupe izostale Sjedinjene Države. Razgovori su doveli do uspostavljanja Protokola iz Minska kasnije iste godine.
Francuska će ugostiti svjetske čelnike, uključujući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, kako bi obilježili 80. godišnjicu iskrcavanja na Dan D u Normandiji. Rusija nije pozvana na komemoraciju 6. juna zbog rata u Ukrajini koji je u toku. Svečanostima se odaje počast vojnicima koji su se borili i poginuli u savezničkom iskrcavanju 1944. koje je pridonijelo porazu nacističke Njemačke. Ali tokom godina, skupovi su poprimili diplomatsku dimenziju s čelnicima država koji se okupljaju kako bi se pozabavili gorućim geopolitičkim pitanjima.
6/17Nakon što je Rusija isključena iz obilježavanja 75. godišnjice Dana D, lideri Ukrajine, Rusije, Francuske i Njemačke sastali su se na sastanku Normandijskog formata u Parizu 9. decembra 2019., u značajnom diplomatskom naporu usmjerenom na rješavanje sukoba na istoku Ukrajine.
Učesnici- ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, francuski predsjednik Emmanuel Macron, ruski predsjednik Vladimir Putin i njemačka kancelarka Angela Merkel- sastali su se u nadi da će postići trajni prekid vatre u istočnoj Ukrajini, čiji su dijelovi bili pod kontrolom Rusije - podržava separatiste od 2014.
Francuska će ugostiti svjetske čelnike, uključujući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, kako bi obilježili 80. godišnjicu iskrcavanja na Dan D u Normandiji. Rusija nije pozvana na komemoraciju 6. juna zbog rata u Ukrajini koji je u toku. Svečanostima se odaje počast vojnicima koji su se borili i poginuli u savezničkom iskrcavanju 1944. koje je pridonijelo porazu nacističke Njemačke. Ali tokom godina, skupovi su poprimili diplomatsku dimenziju s čelnicima država koji se okupljaju kako bi se pozabavili gorućim geopolitičkim pitanjima.
7/17Macron grli Zelenskog nakon samita u Parizu.
Sastanak je označio probno ponovno pokretanje političke komunikacije na visokoj razini između Kijeva i Moskve i obnovljenu predanost sporazumima iz Minska, nizu mjera usmjerenih na postizanje trajnog prekida vatre. Unatoč obećavajućim koracima, samit nije rezultirao većim pomakom.
Francuska će ugostiti svjetske čelnike, uključujući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, kako bi obilježili 80. godišnjicu iskrcavanja na Dan D u Normandiji. Rusija nije pozvana na komemoraciju 6. juna zbog rata u Ukrajini koji je u toku. Svečanostima se odaje počast vojnicima koji su se borili i poginuli u savezničkom iskrcavanju 1944. koje je pridonijelo porazu nacističke Njemačke. Ali tokom godina, skupovi su poprimili diplomatsku dimenziju s čelnicima država koji se okupljaju kako bi se pozabavili gorućim geopolitičkim pitanjima.
8/17Veliki video ekran prikazuje tadašnjeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Baracka Obamu i ruskog predsjednika Vladimira Putina pri dolasku na obilježavanje Dana D 2014.
Govor predsjednika Obame naglasio je važnost NATO-a i kolektivne sigurnosti u svjetlu rastućih napetosti s Rusijom oko Ukrajine.
Francuska će ugostiti svjetske čelnike, uključujući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, kako bi obilježili 80. godišnjicu iskrcavanja na Dan D u Normandiji. Rusija nije pozvana na komemoraciju 6. juna zbog rata u Ukrajini koji je u toku. Svečanostima se odaje počast vojnicima koji su se borili i poginuli u savezničkom iskrcavanju 1944. koje je pridonijelo porazu nacističke Njemačke. Ali tokom godina, skupovi su poprimili diplomatsku dimenziju s čelnicima država koji se okupljaju kako bi se pozabavili gorućim geopolitičkim pitanjima.
9/17Komemoraciji 2014. prisustvovali su ruski predsjednik Vladimir Putin (lijevo), češki predsjednik Miloš Zeman (drugi slijeva), njemačka kancelarka Angela Merkel (u sredini), australski premijer Tony Abbott (drugi zdesna) i novoizabrani predsjednik Ukrajine Petro Porošenko.
Francuska će ugostiti svjetske čelnike, uključujući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, kako bi obilježili 80. godišnjicu iskrcavanja na Dan D u Normandiji. Rusija nije pozvana na komemoraciju 6. juna zbog rata u Ukrajini koji je u toku. Svečanostima se odaje počast vojnicima koji su se borili i poginuli u savezničkom iskrcavanju 1944. koje je pridonijelo porazu nacističke Njemačke. Ali tokom godina, skupovi su poprimili diplomatsku dimenziju s čelnicima država koji se okupljaju kako bi se pozabavili gorućim geopolitičkim pitanjima.
10/17Američki predsjednik George W. Bush drži govor na američkom groblju u Normandiji tokom 60. godišnjice Dana D 6. juna 2004.
Ovo je ujedno bio i prvi put da je ruski predsjednik Vladimir Putin pozvan na komemoracije, gdje je istakao žrtve Sovjetskog Saveza.
Francuska će ugostiti svjetske čelnike, uključujući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, kako bi obilježili 80. godišnjicu iskrcavanja na Dan D u Normandiji. Rusija nije pozvana na komemoraciju 6. juna zbog rata u Ukrajini koji je u toku. Svečanostima se odaje počast vojnicima koji su se borili i poginuli u savezničkom iskrcavanju 1944. koje je pridonijelo porazu nacističke Njemačke. Ali tokom godina, skupovi su poprimili diplomatsku dimenziju s čelnicima država koji se okupljaju kako bi se pozabavili gorućim geopolitičkim pitanjima.
11/17Tokom obilježavanja Dana D 2004., njemački kancelar Gerhard Schroeder i francuski predsjednik Jacques Chirac su se zagrlili, što je označilo prekretnicu u francusko-njemačkim odnosima.
Francuska će ugostiti svjetske čelnike, uključujući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, kako bi obilježili 80. godišnjicu iskrcavanja na Dan D u Normandiji. Rusija nije pozvana na komemoraciju 6. juna zbog rata u Ukrajini koji je u toku. Svečanostima se odaje počast vojnicima koji su se borili i poginuli u savezničkom iskrcavanju 1944. koje je pridonijelo porazu nacističke Njemačke. Ali tokom godina, skupovi su poprimili diplomatsku dimenziju s čelnicima država koji se okupljaju kako bi se pozabavili gorućim geopolitičkim pitanjima.
12/17Svečanosti Dana D povodom 50. godišnjice 6. juna 1994. prisustvovali su tadašnji francuski predsjednik Francois Mitterrand (drugi slijeva) i njegova supruga Danielle (druga s desna), kojima se pridružila i britanska kraljica Elizabeta II (lijevo) i američki predsjednik Bill Clinton (desno).
U izjavi koju je dao sljedećeg dana, Clinton je rekao: "Sovjetsko carstvo je nestalo", dok je hvalio Ruse, Poljake i druge za učešće u oslobađanju Evrope. U ovom periodu došlo je i do širenja NATO-a na istočnu Evropu, naglašavajući posvećenost Sjedinjenih Država evropskoj sigurnosti.
Francuska će ugostiti svjetske čelnike, uključujući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, kako bi obilježili 80. godišnjicu iskrcavanja na Dan D u Normandiji. Rusija nije pozvana na komemoraciju 6. juna zbog rata u Ukrajini koji je u toku. Svečanostima se odaje počast vojnicima koji su se borili i poginuli u savezničkom iskrcavanju 1944. koje je pridonijelo porazu nacističke Njemačke. Ali tokom godina, skupovi su poprimili diplomatsku dimenziju s čelnicima država koji se okupljaju kako bi se pozabavili gorućim geopolitičkim pitanjima.
13/17S lijeva: norveški kralj Olav (djelimično zaklonjen), belgijski kralj Baudouin, francuski predsjednik Francois Mitterrand, britanska kraljica Elizabeta II, veliki vojvoda Jean od Luksemburga i američki predsjednik Ronald Reagan stoje mirno dok se sviraju himne tokom obilježavanja 40. godišnjice iskrcavanje na dan D, 6. juna 1984. u Normandiji.
Reaganov govor na Pointe du Hoc nije bio zamišljen samo kao počast herojstvu ljudi koji su upali na plaže, već je također viđen i kao simbolična izjava koja jača privrženost SAD principima slobode i demokratije u kontekstu Hladnog rata.
Francuska će ugostiti svjetske čelnike, uključujući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, kako bi obilježili 80. godišnjicu iskrcavanja na Dan D u Normandiji. Rusija nije pozvana na komemoraciju 6. juna zbog rata u Ukrajini koji je u toku. Svečanostima se odaje počast vojnicima koji su se borili i poginuli u savezničkom iskrcavanju 1944. koje je pridonijelo porazu nacističke Njemačke. Ali tokom godina, skupovi su poprimili diplomatsku dimenziju s čelnicima država koji se okupljaju kako bi se pozabavili gorućim geopolitičkim pitanjima.
14/17Predsjednik Reagan i njegova supruga Nancy polažu cvijeće na grob brigadnog generala Theodorea Roosevelta Jr. iz Drugog svjetskog rata na Normandijskom američkom groblju 6. juna 1984. godine.
Američki istoričar Michael Dolsy primijetio je da su Reganovi govori na komemoracijama Dana D značajno doprinijeli "mitskom" statusu tog događaja u američkoj kulturi kasnog 20. vijeka.
Francuska će ugostiti svjetske čelnike, uključujući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, kako bi obilježili 80. godišnjicu iskrcavanja na Dan D u Normandiji. Rusija nije pozvana na komemoraciju 6. juna zbog rata u Ukrajini koji je u toku. Svečanostima se odaje počast vojnicima koji su se borili i poginuli u savezničkom iskrcavanju 1944. koje je pridonijelo porazu nacističke Njemačke. Ali tokom godina, skupovi su poprimili diplomatsku dimenziju s čelnicima država koji se okupljaju kako bi se pozabavili gorućim geopolitičkim pitanjima.
15/17Francuska djeca se igraju na plaži u Vierville-dur-Mer-u-poznatoj kao Omaha Beach- gdje još uvijek stoje njemački bunkeri 6. juna 1964., 20 godina nakon iskrcavanja na dan D.
Tokom 11 godina na funkciji predsjednika Francuske, Charles de Gaulle je odbijao da učestvuje u događajima za Dan D. "Odbio je da obilježava 6. jun, s obzirom na način na koji su ga tretirali u vrijeme iskrcavanja na Dan D. Nije bio uključen u rasprave niti u provedbu plana”, kaže istoričar Denis Peschanski.
De Gaulle također nije pozvao svjetske lidere na 25. godišnjicu 1969. godine.
Francuska će ugostiti svjetske čelnike, uključujući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, kako bi obilježili 80. godišnjicu iskrcavanja na Dan D u Normandiji. Rusija nije pozvana na komemoraciju 6. juna zbog rata u Ukrajini koji je u toku. Svečanostima se odaje počast vojnicima koji su se borili i poginuli u savezničkom iskrcavanju 1944. koje je pridonijelo porazu nacističke Njemačke. Ali tokom godina, skupovi su poprimili diplomatsku dimenziju s čelnicima država koji se okupljaju kako bi se pozabavili gorućim geopolitičkim pitanjima.
16/17Dvadeseta godišnjica savezničkog iskrcavanja na dan D 6. juna 1964. bila je skroman događaj u poređenju sa modernim komemoracijama.
Mnogi svjetski čelnici sada događaje kojima se obilježava Dan D smatraju ključnim političkim i diplomatskim događajima, ali 6.juni nije uvijek bio tako dobro obilježavan i trebalo je nekoliko desetljeća da taj datum postane dan obilježavanja označen sa crvenim slovima.
Francuska će ugostiti svjetske čelnike, uključujući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, kako bi obilježili 80. godišnjicu iskrcavanja na Dan D u Normandiji. Rusija nije pozvana na komemoraciju 6. juna zbog rata u Ukrajini koji je u toku. Svečanostima se odaje počast vojnicima koji su se borili i poginuli u savezničkom iskrcavanju 1944. koje je pridonijelo porazu nacističke Njemačke. Ali tokom godina, skupovi su poprimili diplomatsku dimenziju s čelnicima država koji se okupljaju kako bi se pozabavili gorućim geopolitičkim pitanjima.
17/17Za desetu godišnjicu Dana D 1954. godine, ceremonije su poprimile službeniji ton. Francuski predsjednik René Coty, rodom iz Le Havrea, svečano je otvorio Muzej Dana D, prvi muzej izgrađen u Normandiji u znak sjećanja na iskrcavanje.
Osamdeseta godišnjica vjerovatno će biti posljednja desetogodišnjica na kojoj će veterani koji su se borili i preživjeli biti prisutni na plažama na kojima su poginule hiljade njihovih kolega.
Francuska će ugostiti svjetske čelnike, uključujući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, kako bi obilježili 80. godišnjicu iskrcavanja na Dan D u Normandiji. Rusija nije pozvana na komemoraciju 6. juna zbog rata u Ukrajini koji je u toku. Svečanostima se odaje počast vojnicima koji su se borili i poginuli u savezničkom iskrcavanju 1944. koje je pridonijelo porazu nacističke Njemačke. Ali tokom godina, skupovi su poprimili diplomatsku dimenziju s čelnicima država koji se okupljaju kako bi se pozabavili gorućim geopolitičkim pitanjima.
Prethodni slajd
Naredni slajd
Danska premijerka Mete Frederiksen je izjavila je da je ovogodišnje obeležavanje iskrcavanja u Normandiju, u vreme kada je Rusija u ratu protiv Ukrajine, podsetnik na to da postoji cena za odbranu slobode.
"Od Dana D naučili smo da sloboda košta", rekla je premijerka koja prisustvuje ceremoniji 80 godina posle iskrcavanja saveznika.
"Osamdeset godina kasnije, Evropa se ponovo nalazi u sudbonosnom trenutku. Na (evropskom) kontinentu se ponovo vodi borba za slobodu", rekla je ona.
Borba se vodi, kako je navela, "protiv agresivnog i brutalnog neprijatelja koji će silom diktirati granice zemlje i ostaviti trag smrti i uništenja".
Francuski predsednik Emanuel Makron juče je otvorio trodnevnu proslavu povodom obeležavanja 80. godišnjice savezničkog iskrcavanja.
Prvi put bez predstavnika Rusije na komemoraciji
Proslavama prisustvuju mnogi zapadni državnici, uključujući predsednika SAD Džoa Bajdena. Najavljeno je da će u Francuskoj će biti i britanski kralj Čarls Treći, nemački kancelar Olaf Šolc, italijanski predsednik Serđo Matarela.
Jubilarna, 80. godišnjica Dana D obeležava se u trenutku kada se u Ukrajini vodi najveći rat u Evropi od 1945. Ovoga puta na svečanost nije pozvan niko od ruskih zvaničnika zbog invazije na Ukrajinu.
Vladimir Putin nije bio ni na 75. godišnjici, ali je prisustvovao ruski predstavnik. Francuska je, kao domaćin, pak pozvala ukrajinskog predsednika Volodomira Zelenskog zbog “pravedne borbe” njegove zemlje.
Iskrcavanje u Normandiji, pod šifrom "Operacija Overlord", najveća je pomorska invazija u istoriji ratovanja.
Desantne savezničke snage činilo je 73.000 američkih, više od 60.000 britanskih i preko 20.000 kanadskih vojnika, uz podršku francuskih komandosa.
Oko 1.5 miliona američkih vojnika stiglo je u Englesku uoči invazije.
U operaciji “Gospodar”, koja je počela iskrcavanjem na pet plaža dugih 80 kilometara, učestvovalo je 156 hiljada vojnika sa skoro 7.000 brodova iz 13 zemalja. Nasuprot je bilo 50 hiljada nemačkih vojnika. Avioni su izveli 14.000 letova da bi maskirali iskrcavanje. Tome je prethodio desant 18.000 padobranaca iza neprijateljskih linija.
Olujno more je otežalo operaciju pa su se mnoge jedinice iskrcale daleko od odredišta.
U početku, Hitler je verovao da je invazija varka u cilju skretanja pažnje Nemaca sa napada severno od reke Sene. Zato je odbio da pošalje obližnje divizije u pomoć. Ipak, nemačke trupe su pružile snažan otpor.
Prvog dana je poginulo 4.414 savezničkih vojnika, a između četiri i devet hiljada Nemaca. U bici za Normandiju, koja je završena krajem avgusta oslobađanjem Pariza i većeg dela Francuske, ubijeno je 73.000 savezničkih vojnika.
Poginulo je i 20.000 francuskih civila, uglavnom u savezničkom bombardovanju. Među mnogim sahranjenim u Normandiji je 22.000 nemačkih vojnika.
Savezničke trupe su nastavile oslobađanje zapadne Evrope. Na kraju sa sovjetskim trupama, koje su prve ušle u Berlin, primorale su nacističku Nemačku na kapitulaciju 8. maja 1945.
