Dostupni linkovi

Žele li mladi Balkana učiti o religiji?


Smetaju li mlade vjerska obilježja u školama?

U rubrici Radija Slobodna Evropa „Glasom mladih“ bavimo se mladima u regiji, njihovim željama, težnjama i problemima. Svake nedjelje govorimo o mladim uspješnim ljudima, onima kojima se još uvijek nije pružila prilika da svoje talente pokažu na pravi način ali i onima koji su spremni mijenjati svijet u kom žive.

Vjeronuk kao dio obrazovanja izaziva brojne polemike, ne samo na Balkanu, nego i u cijeloj Europi. Da li se o vjeri treba učiti u školi, ili je to stvar kućnog odgoja i dužnost vjerskih zajednica, van nastave i bez ocjenjivanja? Pitamo mlade žele li učiti o religiji i smetaju li ih vjerska obilježja u školama.

Prvo ćemo u Bihać. Predmet vjeronauka u školama u Unsko - sanskom kantonu je neobavezujući. Škole uglavnom prilagođavaju raporede kako učenici koji pohađaju ovaj sat ne bi imali praznog prostora. Iako su podjeljenja mišljenja je li mjesto vjeronauku u školi ili ne, većina sugovornika naše Dženite Duraković misli da ih ovaj predmet uči da budu bolji ljudi.

Vjeronauk je u Srbiji obavezan izborni predmet, a u nastavnim programima za osnovne i srednje škole zastupljen je sa jednim satom tjedno, odnosno sa 40 sati godišnje. Prema službenim informacijama vjersku nastavu u Srbiji pohađa više od polovine đaka, a za vjeronauk su više zainteresirani srednjoškolci nego osnovci. Sledi priča Branka Vučkovića.

U Crnoj Gori nema vjeronauka u školama, pa smo pitali sada studente, nekadašnje gimnazijalce jesu li im nedostajali sati vjeronauka i što misle o vjerskim obilježjima u školama? Sa njima je razgovarala Lela Šćepanović.


Sada prelazimo na druge teme. Na području dobojske regije bez posla je više od 20 000 ljudi. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje u Doboju među nezaposlenima je gotovo 6000 mladih od 18 do 30 godina starosti. Istovremeno, mladi se rijetko odlučuju da pokrenu vlastite poslove. Nedostatak početnog kapitala je među glavnim razlozima, kazali su Dobojlije našem Arnesu Grbešiću.

U nastavku donosimo priču mladih koji su se okrenuli poduzetništvu, unatoč nepovoljnom poslovnom ambijentu i tome što ih je sredina upozoravala da se rizik ne isplati. Međutim, činjenica je da za većinu njihovih vršnjaka u BiH, posao u državnoj službi i dalje predstavlja jedini siguran izbor, javlja iz Travnika Marija Augustinović.

Program "Prilika plus", kojeg podržava Vlada Švicarske, promovira edukaciju i usavršavanje u stručnim školama u Bosni i Hercegovini. Kroz kratke video zapise, timovi srednjih škola predstavljaju svoj rad, sudjelujući na natjecanju "Najbolja školska praksa". Iz Konjica su učenici sa svojim profesorima, prijavili dva zanimljiva projekta. Detalje beleži Mirsada Ćosić.

Amir Šečić rođen je u Srebrenici 10. srpnja 1995. godine, na dan pada tog grada u ruke snaga Vojske Republike Srpske tokom sukoba u BiH. Odrastao je u Domu za djecu bez roditeljskog staranja jer je izgubio oca, a majka ga je ostavila. U Tuzli je nedavno promovirao svoju knjigu „Teško da sam bio dijete“, a tom prilikom s njim je razgovarala Maja Nikolić.

Dvadesetpetogodišnja glazbenica iz Osjeka Mia Dimišić za samo dvije godine od kako se pojavila na estradenom nebu postala je jedna od najpopularnijih zvijezda u Hrvatskoj. Njen album „Život nije siv“ ove godine je među najprodavanijim u Hrvatskoj, zbog čega je dobila i nagradu Hrvatske diskografske unije. Uspješnu godinu zaokružila je nedavnim koncertom u znamenitoj dvorani Vatroslav Lisinski u Zagrebu. Sa Miom je razgovarao Ivan Katavić.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG