U rubrici Radija Slobodna Evropa „Glasom mladih“ bavimo se mladima u regiji, njihovim željama, težnjama i problemima. Svake nedjelje govorimo o mladim uspješnim ljudima, onima kojima se još uvijek nije pružila prilika da svoje talente pokažu na pravi način ali i onima koji su spremni mijenjati svijet u kom žive.
Praksa je pokazala, ali i brojna istraživanja, da mladi koji ulaze u partnerske veze s osobom druge nacionalnosti i vjere često nailaze na neodobravanja okoline.
Najveći pritisak, najčešće, ipak dolazi iz porodice. Prema nekim procjenama na prostoru bivše Jugoslavije, a prije sukoba devedestih, oko 13 posto brakova bilo je sklopljeno između pripadnika različitih nacionalnosti. Danas je to znatno manje.
U razgovoru sa mladima iz Banjaluke, Beograda i Podgorice pokušali smo saznati šta oni misle o vezama sa pripadnicima druge vjere, nacije ili boje kože.
Mladi u Banjalucu, sa kojima je razgovarao Milorad Milojević, kažu da su svjesni problema u konzervativnom društvu, u koliko se vežu za nekoga drugačije nacije ili vjere.
Društvo je napredovalo, pa su i mladi u Srbiji danas otvoreniji prema onima druge nacije, vjere ili boje kože, zaključak je nekoliko studenata Beogradskog univerziteta sa kojima je razgovarao Ognjen Zorić. Ipak, ima i onih koji smatraju da im aktuelna politika i naslijeđe događaja iz prošlosti koju, istina, nisu lično proživjeli, i dalje predstavlja barijeru.
U Crnoj Gori ne postoje relevantna istraživanja o tome koliko su mladima prihvatljivi partneri drugih nacija, vjera ili boje kože, te šta je presudno za formiranje njihovih stavova – vaspitanje, tradicija ili okruženje. Odgovore na ova pitanja, Lela Šćepanović tražila je na crnogorskim fakultetima.
Uzrok fenomena neprihvatanja ovakvih veza na prostoru bivše Jugoslavije treba tražiti najprije u istorijskim procesima naših društava, a potom i u ostalim sferama. Za emisiju 'Glasom mladih', razloge navodi psiholog Srđan Puhalo.
Mladi poduzetnici i birokratske prepreke
U drugom dijelu emisije bavimo se temom poduzetništva. Mladi koji su se već odlučili da pokrenu biznis tvrde da im birokratske prepreke otežavaju pokretanje posla u Bosni i Hercegovini. Tu je i pitanje kako doći do početnog kapitala, rekli su našem Arnesu Grbešiću. Uprkos tome oni nastoje da razvijaju svoje inovativne poslovne ideje.
Svoje kreacije, koje je Ana Lazić iz Banjaluke donedavno prodavala na klasični način - u butiku, zbog nameta države odlučila je da poslovanje prebaci na internet. Ona je, kako prenosi Gojko Veselinović, pokrenula svoj brend odjeće pod imenom ˝Vrisak˝, koju sama kreira na šivaćoj mašini.
Ana iz Banjaluke nije usamljen slučaj. Za mnoge ljude, a posebno mlade, Internet je otvoreni prostor za marketing. Ukoliko na društvenim mrežama, koje koriste milioni ljudi, mladi postavljaju zanimljive sadržaje mogu postati kanal za reklamiranje različitih proizvoda, a tako zarađivati za život. Istraživala Ivana Bilić.
Ali, korištenje Interneta, posebno za djecu može biti opasno. U razgovoru sa nastavnicima i psiholozima, naša Maja Nikolić saznala je da sigurnosti na Internetu nema, te da je nemoguće u potpunosti konrolisati djecu, a tako ih i sačuvati.
Da mladi mogu uspjeti i u BiH dokaz je muzička škola „Basics“ iz Istočnog Sarajeva. Do sada je ova škola, koju vode mladi ljudi, izvela tri uspješne generacije polaznika. Polaznici dobijaju edukaciju iz oblasti muzičke kulture i muzičkog izvođaštva i to vrlo usješno. Neki od njih su prvaci u izvođenju klavira i solo pjevanje, pobjednici državnih i internacionalnih dječijih i omladinskih festivala, a posebno su ponosni na mjuzikle u vlastitoj produkciji prenosi Ivan Katavić.
Facebook Forum